Baza je ažurirana 08.03.2026. zaključno sa NN 153/25 EU 2024/2679
Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
ex. Vojarna sv. Križ Dračevac
Split
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji Jeleni Kvarantan-Karuza, kao sucu pojedincu, a na
prijedlog više sudske savjetnice specijalista Natalije Đurašinović, u pravnoj stvari
tužitelja A. R., O.:…, iz S.,
zastupane po punomoćnici M. R. Š., odvjetnici u S., protiv tuženika
K. S., O.: …, S., zastupanog
po generalnom punomoćniku B. D., dipl. iur., radi isplate-kolektivni ugovor,
nakon održane glavne i javne rasprave zaključene dana 18. svibnja 2021.,u
nazočnosti zam. pun. tužitelja i gen. pun. tuženika, po objavi dana 01. lipnja 2021.,
p r e s u d i o j e:
I. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku manje isplaćene naknade bruto plaće u ukupnom iznosu od 7.044,41 kn zajedno s pripadajućom:
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 380,12 kn teče od 15. svibnja 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 495,78 kn teče od 15. lipnja 2016., - zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 496,85 kn teče od 15. srpnja 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 465,73 kn teče od 15. kolovoza 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 493,12 kn teče od 15. rujna 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 460,23 kn teče od 15. listopada 2016.
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 488,39 kn teče od 15. studenoga 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 460,93 kn teče od 15. prosinca 2016.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 487,31 kn teče od 15. siječnja 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 338,46 kn teče od 15. veljače 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 323,41 kn teče od 15. ožujka 2017.,
Pr-119/2021-8
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 309,58 kn teče od 15. travnja 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 389,59 kn teče od 15. svibnja 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 297,30 kn teče od 15. lipnja 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 324,82 kn teče od 15. srpnja
2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 303,05 kn teče od 15. kolovoza 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 178,23 kn teče od 15. rujna 2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 167,63 kn teče od 15. listopada
2017.,
- zakonskom zateznom kamatom koja na iznos od 183,88 kn teče od 15. studenoga 2017.,
do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne
kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana
nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, osim zatezne kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju
parnični trošak u iznosu od 3.281,25 kn sa zateznom kamatom koja teče od
presuđenja pa do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem
prosječne kamatne stope na stanje kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine
dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatim za referentno razdoblje koje
prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
Obrazloženje
1.U tužbi zaprimljenoj kod ovog suda 04. siječnja 2021. tužiteljica navodi da je
u utuženom razdoblju bila zaposlena kod tuženika, te da joj je tuženik kao
poslodavac bio dužan isplatiti razliku plaće za razdoblje od travnja 2016. do
listopada 2017. temeljem odredbe čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka sporazuma o
osnovici plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke
od 07. prosinca 2011.
2.U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu, ali ne
osporava visinu tužbenog zahtjeva.
3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom: Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama, Dodatka sporazumu po osnovici plaće od 13. svibnja 2009.,
Izmjena i dopuna dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja
Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.
prosinca 2012., priopćenja za javnost DZS od 28. kolovoza 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 04.
rujna 2015., Priopćenja za javnost DZS od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS od 04.
prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS od 04. ožujka 2016. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od
20. listopada DZS i pisanog poziva Sindikata od 02. lipnja 2016.
Pr-119/2021-8
4. Podneskom od 14. svibnja 2021. tužitelj je uredio tužbeni zahtjev na način kako isti glasi u izreci presude.
5. Među strankama je sporna osnova tužbenog zahtjeva dok visina uređenog tužbenog zahtjeva nije sporna.
6. Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatu razlike plaće u razdoblju od
travnja 2016. do listopada 2017. Tužitelj svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena
i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26.
listopada 2011. kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn
primjenjivati čim službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS)
ukažu na rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja
uzastopno prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje
odredbe utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim
službama prema paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom
odlukom od 7. prosinca 2011.
7. U postupku nije sporno da je tužitelj zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu, osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
8. U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
9. U postupku je utvrđeno da su Vlada R. H., s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenoga 2006. Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom
2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.
10. Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
11. Vlada RH i Sindikati javnih službi potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
Pr-119/2021-8
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).
12. Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu
2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, usklađenje odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
13. Dana 27. studenoga 2015. DSZ RH je objavio priopćenje za javnost iz
kojeg je vidljivo da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2% dok je BDP za
treće tromjesečje 2015. DSZ-a realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu
na isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4.
prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da
aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem
studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to
temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.
14. Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužitelj poziva u
tužbi, predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u vezi s čl. VII.
st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.
15. Dakle, tuženik je tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi
obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužitelju
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.
16. Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. osnovica je povećana na iznos
od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je tužitelj
uzeo u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim službama
Pr-119/2021-8
uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena Dodatka.
Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest mjeseci nakon
objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi odnos (kvocijent)
pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s VSS-om u javnim
službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj godini i istog pariteta u
2008. godini, a sve prema podacima DZS.
17. Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u
2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za
2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi
da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
18. Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da
sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka,
međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu
obvezu iz navedenog članka. Odredbom čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim odnosima
(NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) uzima se da je uvjet ispunjen ako
njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi strana na čiji je
teret određen, odnosno da nije ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu
savjesnosti i poštenja, prouzroči stana u čiju je korist određen. Kvocijent pariteta iz čl.
IV st. 1., zbog naprijed navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja
2016. (jer je DZS objavio podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV.
st.1. Izmjena Dodatka 4. lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl.
IV. st. 2. Izmjena Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se
trebala uvećati za daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
19. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i
siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je
osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca
2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016.
5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do listopada 2017. 5.539,55 kn. Naime, tek
potpisom Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama od 07. prosinca 2017. ("NN" 128/17) počevši od 01. studenog 2017.
redefinirana je osnovica u iznosu od 5.421,54 kn, pa nakon toga datuma nema više
mjesta primjeni uskladbe pariteta.
20. Sukladno navedenom, a kako visina obračuna iz tužbenog zahtjeva
između stanaka nije sporna, te kako je isti preciziran sukladno izračunu razlike
dostavljenom od strane tuženika, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike plaće za
Pr-119/2021-8
tužitelja koja mu je trebala biti isplaćena za razdoblje od travnja 2016. do listopada 2017. u ukupnom iznosu od 7.044,41 kn.
21. Na dosuđene iznose tužitelju su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate prema čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN
149/09, 61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele
isplate plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog
rada i ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN
177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14,
143/14) i čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07,
146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14)), te da porez na
dohodak i prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te
iznose ne obračunavaju zatezne kamate, zatezne kamate na bruto iznose plaće
dosuđene su kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i
prireza porezu na dohodak.
22. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o
parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08,
96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu
vrijednost predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o
nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14,
107/15) trošak za sastav tužbe 75 bodova, sastav podneska od 14. svibnja 2021. 75
bodova, za zastupanje na ročištu od 18. svibnja 2021. 75 bodova, te trošak pristupa
na ročište za objavu presude 37,5 bodova, što pomnoženo sa 10,00 kn koliko iznosi
vrijednost boda, što daje iznos od 2.625,00 kn + PDV, odnosno sveukupno 3.281,25
kn. Na dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate
od presuđenja pa do isplate na temelju čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12,
25/13, 93/14, 55/16, 73/17).
23. Slijedom svega gore navedenog odlučeno je kao u izreci presude.
Split, 01. lipnja 2021.
SUDAC
Jelena Kvarantan-Karuza v.r.
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA:
- pun. tužitelja,
- tuženiku,
- u spis
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.