Pristupanje sadržaju
- 1 - Rev 411/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Slavka Pavkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice B. K. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv tuženika Kliničkog bolničkog centra Z. iz Z., OIB: ..., zastupanog po punomoćniku B. J., mag. iur., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Splitu broj Gž R-784/2020-2 od 24. rujna 2020., kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5342/2018-25 od 12. svibnja 2020., u sjednici održanoj 1. lipnja 2021.,
r i j e š i o j e:
I. Prihvaća se revizija tuženika te se ukidaju presuda Županijskog suda u Splitu broj Gž R-784/2020-2 od 24. rujna 2020. i presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-5342/2018-25 od 12. svibnja 2020. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
II. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom naloženo je tuženiku platiti tužiteljici iznos od 1.470,61 kn bruto i naknaditi joj troškove postupka od 4.187,50 kn sve s pripadajućim zateznim kamatama na pojedinačne iznose, od dospijeća i u visini kako je to pobliže navedeno u izreci prvostupanjske presude.
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda u cijelosti.
3. Ovaj sud je rješenjem broj Revd-3690/2020-2 od 27. siječnja 2021. dopustio izjavljivanje revizije protiv drugostupanjske presude zbog sljedećih pitanja:
"Ubrajaju li se sati odrađeni prema redovnom rasporedu radnog vremena na blagdan i neradni dan u mjesečni fond radnih sati te evidentiraju li se kao redovan rad uzimajući u obzir odredbe čl. 51. i čl. 52. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/14 i 96/15) te obvezujuća tumačenja Kolektivnog ugovora, posebice Zaključak 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine kojim je utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati kao i da se sati rada blagdanom ili neradnim danom i dan Uskrsa evidentiraju kao redovan rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu?
Jesu li radni dani koji ulazu u umnožak za izračun redovnog mjesečnog fonda radnih sati svi dani od ponedjeljka do petka obzirom je Zaključkom 153. Zajedničkog povjerenstva za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja od 21. prosinca 2015. godine utvrđeno da mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati ili se dan blagdana koji padne u radni dan izuzima iz izračuna?
Je li rad blagdanom automatski i prekovremeni rad čak i u uvjetima kada nije ostvaren redovni mjesečni fond radnih sati?
Je li je sud u primjeni Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15) vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18. i 19. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15)?"
4. Postupajući po navedenom dopuštenju, protiv navedene presude kojom mu je naloženo platiti razliku bruto plaće u iznosu od 1.470,61 kn s pripadajućim zateznim kamatama i troškovima parničnog postupka tuženik je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP) zbog materijalnopravnih pitanja zbog kojih je dopuštena te u reviziji predlaže da ovaj sud preinači nižestupanjske presude na način da odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, a podredno da ukine pobijane nižestupanjske presude i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
5. Tužiteljica je dostavila odgovor na reviziju u kojem predlaže da se revizija odbije kao neosnovana.
6. Revizija je osnovana.
7. Predmet spora u revizijskom stadiju postupka je zahtjev za isplatu razlike plaće koji tužiteljica temelji na činjeničnoj osnovi iz koje bi proizlazilo da je tuženik pogrešno primjenjujući odredbu čl. 51. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 143/13 i 96/15 – dalje: KU/13), odnosno odredbu čl. 49. st. 10. Kolektivnog ugovora za djelatnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja ("Narodne novine", broj 29/18 – dalje: KU/18), pogrešno obračunao mjesečni fond radnih sati, a posljedično tome i broj prekovremenih sati.
8. S obzirom na sadržaj pitanja zbog kojih je revizija dopuštena proizlazi da je u ovom stadiju postupka sporan način utvrđivanja mjesečnog fonda radnih sati, jer prema tvrdnji tužiteljice u mjesečni fond radnih sati računaju se svi dani u tjednu, osim subote, nedjelje i blagdana, dok se prema tvrdnji tuženika mjesečni fond sati računa na način da se od dana u tjednu odbiju samo subota i nedjelja, a ne i blagdan koji eventualno pada u tjednu. Dakle, sporno je tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13, odnosno istovjetne odredbe čl. 49. st. 10. KU/18.
9. Navedene odredbe glase:
"Redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-tnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu s 8 sati."
10. Tijekom postupka pred nižestupanjskim sudovima postavilo se pitanje tumačenja odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 i domašaja tog tumačenja po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, a koje glasi:
"Da li je sud u primjeni KU/13 vezan tumačenjem Zajedničkog povjerenstva za tumačenje Kolektivnog ugovora obzirom na odredbe čl. 18. i 19. KU/13?"
11. U čl. 18. KU/13 navedeno je da ugovorne strane osnivaju Zajedničko povjerenstvo za tumačenje ovoga ugovora u koje svaka imenuje po tri predstavnika i njihove zamjenike, najkasnije u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga ugovora, da je sjedište povjerenstva u ministarstvu i da povjerenstvo za tumačenje KU/13 daje obvezujuća tumačenja odredbi tog ugovora i o njima obavještava obje ugovorne stranke, prati izvršavanje toga ugovora i izvještava obje ugovorne strane o kršenju ugovora. U čl. 19. KU/13 određeno je da povjerenstvo donosi svoje odluke većinom svih članova, da u slučaju ako se povjerenstvo ne može složiti oko tumačenja odredbi toga ugovora da će povjeriti tumačenje neutralnom stručnjaku i da će se pri izboru neutralnog stručnjaka i određivanju rokova za donošenje odluka odgovarajuće primijeniti odredbe čl. 6. st. 2. i 3. KU/13. Nadalje, u čl. 19. KU/13 navodi se da neutralni stručnjak ima pravo na odgovarajuću naknadu koju zajednički snose obje ugovorne strane, da je povjerenstvo obvezno prihvatiti kao svoje tumačenje neutralnog stručnjaka i da su tumačenja povjerenstva obvezna i dostavljaju se podnositelju upita te svim ustanovama na koje se odnose, a imaju pravnu snagu ili učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu KU/13.
12. Prema shvaćanju ovoga suda s obzirom na odredbu čl. 19. st. 6. KU/13 prema kojoj tumačenja povjerenstva imaju pravnu snagu ili učinke kolektivnog ugovora, sud je u primjeni KU/13 vezan tumačenjima Zajedničkog povjerenstva za tumačenje KU/13 (tako ovaj sud u Revr-630/2017, Revr-676/13, Revr-793/13, Revr-1515/13 i dr.). Pritom nije isključena mogućnost da sud prema općim odredbama obveznog prava, otkloni primjenu inače obvezujućeg tumačenja, ali kao sastavnog dijela kolektivnog ugovora zato što je tumačenje nemoralno, pretjerano strogo ili sl.
13. Odredbu čl. 51. st. 10. KU/13 Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 dva puta je tumačilo.
14. Tako su na 23. sjednici održanoj 1. srpnja 2015., s obzirom na veliki broj upita vezanih uz mjesečni fond radnih sati kada blagdan pada u radni dan, članovi povjerenstva odlučili na sve upite odgovoriti općenitim tumačenjem te su donijeli Zaključak broj 148. koji glasi:
"Sukladno kolektivnom ugovoru, mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez blagdana, subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati. Svi sati odrađeni iznad te satnice predstavljaju prekovremeni rad.
U skladu ustavnog izjednačavanja prava radnika prema Zakonu o blagdanima i neradnim danima, kada blagdan pada u radni dan svaki radnik odrađuje manji broj sati. Poslodavac ne može radnika koji u zdravstvu radi u smjenama ili u turnusu zaduživati s većim brojem sati od radnika s 40-tnim radnim tjednom.
Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćen.
Primjerice, s obzirom da u listopadu 2015. godine jedan blagdan pada u radni dan mjesečni fond radnih sati za taj mjesec iznosi 168 sati i za sve je radnike isti neovisno u kojim oblicima rada oni rade (od ponedjeljka do petka, u smjeni, turnusu i dr.). Svaki sat rada koje radnik odradi iznad 168 sati predstavlja prekovremeni rad i tako treba biti plaćen."
15. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na sjednici od 21. prosinca 2015. donijelo je Zaključak broj 153. koji glasi:
"Sukladno kolektivnom ugovoru redovni mjesečni fond radnih sati su sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu na bazi 40-tnog radnog tjedna. Mjesečni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu s 8 sati.
Mjesečni fond radnih sati treba za sve radnike biti isti, bez obzira radi li samo u prvoj smjeni, smjenskom radu i turnusu ili u dežurstvu i pripravnosti. Sve što prelazi mjesečni fond radnih sati ulazi u prekovremeni rad i tako treba biti plaćeno.
Sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju se kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.
Prekovremenim radom smatra se svaki sat rada duži od predviđenog rada utvrđenog dnevnim rasporedom rada, kao i svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Radnik koji radi u dane blagdana, neradnih dana utvrđenih zakonom i na dan Uskrsa ima pravo na plaću uvećanu za 150% prema stvarno odrađenim satima.
Svi radnici, bez obzira na oblik rada, koji ne rade na dan blagdana, neradni dan utvrđen zakonom i na dan Uskrsa, a koji pada u radni dan, imaju pravo na naknadu plaće.
Ovim zaključkom stavljaju se izvan snage Zaključci broj 21., 48. i 148."
16. Ovaj sud ne nalazi da bi, s obzirom na opće odredbe obveznog prava trebalo otkloniti primjenu navedenih tumačenja kao sastavnog dijela KU/13, pri čemu takva tumačenja nisu u suprotnosti sa Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj ("Narodne novine", broj 33/96, 96/01, 13/02, 136/02, 112/05, 59/06, 55/08, 74/11 i 130/11).
17. Zaključak broj 153. u bitnom se razlikuje od Zaključka broj 148. (koji je Zaključkom 153. stavljen izvan snage) u tome što redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba odraditi u tekućem mjesecu čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) u tekućem mjesecu i 8 sati, dok je prema Zaključku broj 148. redovni mjesečni fond radnih sati činio umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati.
18. Zaključak broj 153. o tumačenju odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 nije stavljen izvan snage.
19. Zajedničko povjerenstvo za tumačenje KU/13 na 30. sjednici donijelo je Zaključak broj 169 koji glasi:
"Zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana stupanja na snagu kolektivnog ugovora. Izmijenjeni zaključci povjerenstva imaju pravnu snagu i učinke kolektivnog ugovora od dana donošenja te izmjene."
20. KU/13 stupio je na snagu 1. prosinca 2013. te se tumačenje odredbe čl. 51. st. 10. KU/13 doneseno po povjerenstvu pod brojem 148., a prema kojem mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota, nedjelja i blagdana) i 8 sati, primjenjuje od njegovog stupanja na snagu.
21. Budući da je tumačenje broj 148. izmijenjeno (stavljeno izvan snage) tumačenjem broj 153 dana 21. prosinca 2015., a prema kojem tumačenju redovni mjesečni fond radnih sati čini umnožak radnih dana (bez subota i nedjelja) i 8 sati, od dana izmjene tumačenja, dakle od 21. prosinca 2015. primjenjuje se to tumačenje.
22. S obzirom na obvezujući karakter tumačenja kolektivnog ugovora po Zajedničkom povjerenstvu za tumačenje Kolektivnog ugovora, koji predstavlja sastavni dio kolektivnog ugovora (čl. 19. st. 6. KU/13), djelomično je osnovana tvrdnja tuženika da su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili materijalno pravo kada su zaključili da je tuženik u cijelom utuženom razdoblju pogrešno računao mjesečni fond radnih sati, propuštajući taj fond umanjiti za dane blagdana u tom mjesecu.
23. Odredbama čl. 52. KU/13, odnosno čl. 50. KU/18, određeno je da se sati odrađeni prema redovitom rasporedu radnog vremena na blagdan ili neradni dan u smislu Zakona o blagdanima i neradnim danima i dan Uskrsa evidentiraju kao redovni rad i ubrajaju u redovnu mjesečnu satnicu.
24. Ovisno o tome jesu li stvarno odrađeni radni sati odrađeni kroz rad u turnusima, smjenski rad, i na blagdan ili neradni dan i dr. ti sati uvećavaju se u postotcima navedenim u čl. 51. KU/13, odnosno čl. 49. KU/18.
25. Ako tako obračunati mjesečni fond odrađenih sati prelazi redoviti mjesečni fond sati (koji je jednak za sve radnike), tek tada ti sati predstavljaju prekovremeni rad u smislu odredbi čl. 51. st. 9. KU/13, odnosno čl. 49. st. 9. KU/18.
26. Budući da tužiteljica tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 1.470,61 kn temelji na djelomično neosnovanoj tvrdnji o pogrešno obračunatim mjesečnim fondovima radnih sati, a time i postojanju razlike između tako utvrđenih fondova sati i utvrđenih mjesečnih odrađenih fondova sati, koji u svom opsegu ne spori, pogrešno su nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo kada su u tom dijelu za cijelo utuženo razdoblje, neovisno o različitim tumačenjima izračuna mjesečnog fonda radnih sati, tužbeni zahtjev tužiteljice ocijenili osnovanim u cijelosti.
27. Slijedom navedenog, budući da zbog pogrešnog pravnog pristupa sudovi osnovanost tužbenog zahtjeva za razdoblje do 21. prosinca 2015. nisu raspravili primjenom Zaključka broj 148., a nakon 21. prosinca 2015. primjenom Zaključka broj 153., valjalo je na temelju odredbe čl. 395. st. 2. ZPP ukinuti nižestupanjske presude i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.
28. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavlja se za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).
Katarina Buljan, v.r.