Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 667/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 667/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila, predsjednika vijeća, Jasenke Žabčić, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, te Viktorije Lovrić, Marine Paulić i Dragana Katića, članova vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice I. B. Ž. iz Z., OIB: ..., koju zastupa punomoćnica M. D. B., dipl. pravnica u Sindikatu državnih i lokalnih službenika i namještenika Republike Hrvatske, protiv tuženika Zaklada ... Z., OIB: ..., koga zastupa punomoćnik D. S., odvjetnik u Z., radi utvrđenja nedopuštenosti otkaza i vraćanja na rad, odlučujući o reviziji tužiteljice protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj R-1390/19-2 od 24. rujna 2019. kojom je potvrđena presuda Općinskog radnog suda u Zagrebu broj Pr-2699/16-28 od 28. svibnja 2019., u sjednici održanoj 1. lipnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

Odbija se revizija kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja odbijen je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu od 15. rujna 2016. i odluke o zahtjevu za zaštitu prava tužiteljice od 6. listopada 2016. te da radni odnos tužiteljice kod tuženika nije prestao kao i zahtjev za vraćanje tužiteljice na rad (točka I. izreke). Tužiteljici je naloženo naknaditi tuženiku troškove parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn (točka II. izreke).

 

2. Presudom suda drugog stupnja odbijena je žalba tužiteljice kao neosnovana te je potvrđena prvostupanjska presuda (točka I. izreke). Ujedno je odbijen zahtjev tuženika za naknadu troška odgovora na žalbu (točka II. izreke).

 

3. Odgovor na reviziju nije podnesen.

 

4. Revizija je neosnovana.

 

5. Postupajući sukladno odredbi čl. 391. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19, dalje: ZPP) revizijski sud je ispitao pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

6. Predmet spora je zahtjev za utvrđenje nedopuštenosti odluke o otkazu ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja i zahtjev za vraćanje tužiteljice na rad.

 

7. U postupku pred nižestupanjskim sudovima utvrđeno je:

 

-da je tužiteljica radila kod tuženika od 2009. na poslovima urudžbiranja, arhiviranja odnosno poslovima pismohrane kao i svim drugim administrativnim poslovima, a da je temeljem ugovora o radu od 23. prosinca 2015. radila na radnom mjestu referenta za opće, administrativne i tehničke poslove i odnose s javnošću,

 

-da je tuženik 15. rujna 2016. donio odluku o otkazu navedenog ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja tužiteljice stavljajući joj na teret sljedeće povrede: da nije pristupila polaganju ispita za djelatnike u pismohrani iako je na takvu obvezu više puta opominjana te joj je i pisanim upozorenjem od 6. travnja 2016. bio određen krajnji rok (6. srpnja 2016.) za pristupanje polaganju tog ispita; da nije ispravila manjkavosti i nepravilnosti u radu koje se odnose na upravljanje spisima i rad pismohrane; da je nepravovremeno i nepravilno izvršavala poslove urudžbiranja, razvrstavanja i raspoređivanja predmeta putem aplikacije e-ured; da nije vodila knjigu posjeta u formatu i sadržaju na koji je upućena; da ne poštuje izričite upute poslodavca u pogledu postupanja sa dokumentacijom u tzv. scann folderu; da ne dostavlja dnevne izvještaje za svoj rad u zadovoljavajućem sadržaju i upućenim rokovima; da nije izvršila obvezu dostave valjane i vjerodostojne službene bilješke s internog sastanka od 23. svibnja 2016.; da zbog elementarnog nepoznavanja sustava rada u e-uredu nije mogla izvršiti dani joj zadatak koordinacije procesa razvoja i nadogradnje sustava e-ured s vanjskim suradnikom; da nije pravovremeno odradila radne zadatke vezano za projekt školske prehrane,

 

-da je tuženik pisanim upozorenjima od 6. travnja 2016., 27. svibnja 2016. i 30. svibnja 2016. upozorio tužiteljicu na propuste u radu i mogućnost otkaza u slučaju nastavka kršenja obveza iz radnog odnosa,

 

-da je tužiteljica počinila sve povrede koje joj se stavljaju na teret odlukom o otkazu, a na koje joj je tuženik kontinuirano ukazivao te i pisano upozoravao.

 

8. Polazeći od navedenih utvrđenja nižestupanjski sudovi su ocijenili da nepolaganje stručnog ispita u određenom roku, koji je tužiteljica kao jedini djelatnik u pismohrani tuženika bila u obvezi položiti, predstavlja dovoljan razlog za otkazivanje ugovora o radu te da taj razlog, uz sve ostale nepravilnosti i manjkavosti u radu na koje je upozoravana, a imajući u vidu i ustrajnost tužiteljice u kršenju obveza iz radnog odnosa, predstavlja opravdan razlog za otkaz zbog skrivljenog ponašanja. Stoga su odbili tužbeni zahtjev pozivom na odredbu čl. 115. st. 1. t. 3. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14, dalje: ZR) prema kojoj poslodavac može otkazati ugovor o radu uz propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog, u slučaju ako radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).

 

9. Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka tužiteljica temelji na tvrdnji o počinjenoj bitnoj povredi odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 292. st. 4. ZPP-a, jer da prvostupanjski sud nije obrazložio razloge odbijanja dokaznih prijedloga tužiteljice za saslušanjem određenih svjedoka odnosno da je neosnovano odbio dopunski saslušati svjedokinju A. B.

 

Prvostupanjski sud je ročištu održanom 12. travnja 2019., a na kojem je tužiteljica ponovila prijedlog da se izvede dokaz saslušanjem više svjedoka, riješio da se daljnji dokazi neće provoditi, a prijedlog tužiteljice da se dopunski sasluša svjedok A. B. nije prihvaćen uz obrazloženje da je ista već saslušana, da ju uz sve druge dokaze nije potrebno dopunski saslušati te da nisu navedene okolnosti na koje ju treba dopunski saslušati.

 

Bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu tog Zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude.

 

Prema odredbi čl. 292. st. 4. ZPP-a predložene dokaze koje ne smatra važnim za odluku sud će odbiti i u rješenju naznačiti razlog odbijanja.

 

Propust prvostupanjskog suda da obrazloži odbijanje dokaznih prijedloga za saslušanjem određenih svjedoka te odbijanje prijedloga za dopunskim saslušanjem već saslušanog svjedoka nije bilo od utjecaja na donošenje zakonite i pravilne presude, a s obzirom na okolnosti na koje su navedeni svjedoci trebali biti saslušani te težinu nesporno počinjene prve povrede iz radnog odnosa (nepolaganje ispita).

 

Ne postoji, stoga, revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka.

 

10. Suprotno revizijskim navodima, pravilno su nižestupanjski sudovi ocijenili da nepolaganje stručnog ispita u određenom roku predstavlja povredu obveze iz radnog odnosa koja je dovoljan razlog za otkazivanje ugovora o radu te su, uzimajući pri tom u obzir da je tužiteljica počinila i niz drugih povreda, pravilno zaključili da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za redoviti otkaz ugovora o radu, slijedom čega su tužbeni zahtjev odbili.

 

Isto tako, pravilno su nižestupanjski sudovi ocijenili da, a s obzirom na sve okolnosti konkretnog slučaja (da je tužiteljica kontinuirano usmeno i pisano upozoravana te da  unatoč upozorenjima nije došlo da promjena u načinu obavljanja radnih zadataka), nije bilo opravdano očekivati od poslodavca da omogući tužiteljici da iznese svoju obranu (čl. 119. st. 2. ZR-a).

 

Nije, stoga, ostvaren ni revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.

 

11. Revizijski navodi kojima se osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja nisu ocjenjivani budući da se revizija u smislu odredbe čl. 386. st. 1. ZPP-a ne može podnijeti zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

12. Slijedom svega iznesenog, a budući da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, valjalo je na temelju čl. 393. st. 2. ZPP-a odbiti reviziju kao neosnovanu.

 

 

Zagreb, 1. lipnja 2021.

 

                                                                                                                Predsjednik vijeća:

                                                                                                                Ivan Vučemil, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu