Baza je ažurirana 11.05.2026. zaključno sa NN 29/26  EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Revd 3587/2020-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Revd 3587/2020-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Branka Medančića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice Hrvatske radiotelevizije, javne ustanove, Z., (OIB: ), zastupane po punomoćnici D. H. Ž., odvjetnici u Odvjetničkom društvu H. & p. d.o.o. iz Z., protiv tuženika D. Š. iz Z., (OIB: ), kojeg zastupa punomoćnik I. Š., odvjetnik iz Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Velikoj Gorici posl. br. -200/2020-2 od 25. kolovoza 2020. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Zadru posl. br. Povrv-16/2018-8 od 22. studenoga 2019., u sjednici vijeća održanoj 1. lipnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e :

 

Prijedlog tuženika za dopuštenje revizije odbacuje se kao nedopušten.

 

 

Obrazloženje

 

1. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tuženika i potvrđena prvostupanjska presuda kojom je na snazi održan platni nalog javnog bilježnika J. R. iz Z. od 15. prosinca 2017. u dijelu kojim je tuženik obvezan isplatiti tužiteljici 240,00 kn sa pripadajućim kamatama i parničnim troškom od 800,00 kn.

 

2. Tuženik je podnio prijedlog da mu se protiv te drugostupanjske presude dopusti revizija.

 

3. Tužiteljica nije odgovorila na prijedlog tuženika.

 

4. Prijedlog tuženika da mu se revizija dopusti nije dopušten.

 

5. Pobijana drugostupanjska presuda donesena je 25. kolovoza 2020., slijedom čega se, a na temelju odredbe čl. 117. st. 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 70/19), na snazi od 1. rujna 2019. (prema kojoj: "Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, odredbe ovoga Zakona o reviziji primjenjivati će se i na sve postupke u tijeku u kojima do stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena drugostupanjska odluka."), na ovaj spor glede dopuštenosti revizije (prema njegovom sadržaju) primjenjuje novelirana odredba čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11 - 148/11 pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP-a), prema kojoj stranke mogu podnijeti reviziju "protiv presude donesene u drugom stupnju ako je Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustio podnošenje revizije."

 

6. Podneseni prijedlog valja razmotriti u smislu odredaba ZPP-a koje uređuju pitanje dopuštenosti revizije, i to:

 

- odredbe čl. 387. st. 3., koja propisuje obvezatni sadržaj prijedloga stranke za dopuštenost revizije - da bi on bio dopušten, a prema kojoj: "U prijedlogu stranka mora određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg predlaže da joj se dopusti podnošenje revizije te određeno izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno u smislu odredaba članka 385.a stavka 1. ovoga Zakona. Ako se prijedlog za dopuštenje revizije podnosi zbog različite prakse viših sudova, stranka je uz prijedlog dužna dostaviti odluke sudova na koje se poziva ili ih određeno naznačiti.",

 

- odredbe čl. 385.a st. 1., prema kojoj: „Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako se može očekivati odluka o nekom pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu...“.

 

7. U konkretnom slučaju tuženik je predložio da mu se protiv drugostupanjske presude dopusti revizija - ali nije ispunio sve pretpostavke za dopuštenost svoga prijedloga: predlagatelj u prijedlogu za dopuštenje revizije nije naznačio (formulirao) niti jedno pitanje, a pogotovo ne pitanje koje bi bilo važno za odluku u konkretnom pravnom odnosu i (ujedno, kumulativno potrebno) za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu.

 

8. Isticanje razloga kojima polemizira sa obrazloženjem osporene presude, sve sa tvrdnjama kojima u biti samo preocijenjuje ono što je po nižestupanjskim sudovima prihvaćeno bitnim i istinitim, odnosno kojima polemizira sa činjeničnim utvrđenjima i pravnim shvaćanjima na kojima je osporena presuda temeljena - te ističe shvaćanja na koja se nije pozivao u postupku koji je prethodio ovome, ona - na koja se (time) drugostupanjski sud (i to u parničnom sudovanju: dakle u postupku koji se ne odnosi na postupanje kod javnog bilježnika - kojeg predlagatelj u prijedlogu spominje) nije niti imao prilike očitovati, to pitanje ne može nadomjestiti.

 

9. Prethodno navedeno je za sagledati u svijetlu shvaćanja da revizijski sud i inače nije ovlašten sam nalaziti ili kreirati materijalnopravno ili postupovnopravno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu kao niti razloge zbog kojih predlagatelj smatra da bi ono što ističe u prijedlogu imalo biti važno u istaknutome smislu - postojanje kojeg pitanja ili kojih razloga treba činiti obvezatni sadržaj prijedloga, kao što nije ovlašten ni ispitivati (tražiti) kriju li se određena pitanja ili takvi razlozi moguće u podacima u spisu ili u praksi sudova (obzirom da bi se takvim ekstenzivnim pristupom tumačenju obveze postupanja po prijedlogu doveo u situaciju da određuje pitanje i razloge koji moguće i ne bi odgovarali shvaćanju ili težnji predlagatelja - i da time pogoduje jednoj stranki).

 

10. Sukladno izloženom, ovdje je za prihvatiti da ne postoje pretpostavke za podnošenje revizije: čime podneseni prijedlog ne ispunjava pretpostavke za njegovu dopuštenost.

 

11. Stoga je, poštujući samo odredbe ZPP-a koje uređuju obvezatan sadržaj prijedloga za dopuštenje revizije - a da bi bio dopušten, što ne spada u "pretjerani formalizam" (kojeg revizijski sud ne može dopustiti), prijedlog tuženika za dopuštenje revizije valjalo odbaciti odlukom iz izreke ovoga rješenja (primjenom odredbe čl. 392. st. 1. u svezi sa odredbom čl. 387. st. 4. - ali i st. 5. ZPP-a, prema kojoj: „U rješenju kojim se prijedlog za dopuštenje revizije odbacuje dovoljno je da se revizijski sud određeno pozove na nedostatak pretpostavki za podnošenje revizije.“).

 

Zagreb, 1. lipnja 2021.

 

 

 

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu