- 1 -

Broj: Jž-1431/2020

Broj: Jž-1431/2020

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

                                          R J E Š E NJ E

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća, te Goranke Ratković i Anđe Ćorluka kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okr. M. B., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1.  Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“, broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš podnesenoj protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 29. lipnja 2020., broj: 38. Pp J-2593/2019, u sjednici vijeća održanoj 1. lipnja 2021.,

r i j e š i o  j e

                    Prihvaća se osnovanom žalba tužitelja Ministarstva unutarnjih poslova Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Policijske postaje Omiš, ukida se prvostupanjska presuda i predmet dostavlja prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1.   Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog prekršajnog suda u Splitu, Stalna služba u Omišu od 29. lipnja 2020., broj: 38. Pp J-2593/2019, na temelju čl. 182. t. 3. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj: 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.) okr. M. B. oslobođena je optužbe da bi na način činjenično opisan u izreci presude počinila prekršaj iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava. 

2.  Protiv te presude tužitelj Ministarstvo unutarnjih poslova Policijska uprava splitsko-dalmatinska, Policijska postaja Omiš pravodobno je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga, s prijedlogom, da se pobijana presuda ukine i predmet dostavi prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

2.1.  Žalba je osnovana.

2.2.  Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti, te je utvrdio, da prvostupanjski sud nije u potpunosti i točno utvrdio činjenično stanje, na što osnovano žalbom ukazuje podnositelj žalbe.  

3.  Opravdano tužitelj pobija prvostupanjsku presudu zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja navodeći da u postupku nisu izvedeni svi dostupni dokazi, odnosno nisu ispitani u svojstvu svjedoka M. B., M. B. i K. J., a koji su nazočili kritičnom događaju.

              4.    Iz obrazloženja pobijane presude razvidno je da je prvostupanjski sud u dokaznom postupku ispitao okrivljenicu, koja je poricala prekršaj prema optuženju, i svjedoka N. J. B., koji se nije mogao sjetiti tko je još, osim njegovog oca i brata, bio prisutan događaju, ali je decidirano izjavio da ga je okrivljenica, njegova majka rukama izudarala više puta po glavi. Cijeneći iskaz svjedoka neuvjerljivim, sud je primijenio pravilo  „in dubio pro reo“ i u sumnji odlučio u korist okrivljenice.

5. Međutim, primijenjeno pravilo "in dubio pro reo" podrazumijeva da sud odlučuje presudom na način koji je povoljniji za okrivljenika kada se nakon ocjene dokaza, pojedinačno u vezi s ostalim dokazima, ne daju otkloniti dvojbe o postojanju odnosno nepostojanju nekih činjenica koje tvore obilježja inkriminiranog prekršaja ili o kojima ovisi primjena neke druge odredbe prekršajnog zakonodavstva, međutim o tome se u konkretnom slučaju ne radi, jer primijenjeno načelo podrazumijeva da su prethodno izvedeni svi dostupni dokazi.

6. U smislu čl. 88. st. 1. Prekršajnog zakona sud je dužan na temelju izvedenih dokaza potpuno i točno utvrditi činjenice koje su od važnosti za donošenje zakonite odluke i s jednakom pažnjom utvrđuje činjenice koje terete okrivljenika i koje mu idu u korist. Dakle, načelo inkvizitornog postupanja (tzv. inkvizicijska maksima) sastoji se u tome da tužitelj pokrene postupak po službenoj dužnosti te u obvezi suda da po službenoj dužnosti izvodi dokaze i utvrđuje činjenice. Iz obrane okrivljenice i iskaza svjedoka nedvojbeno proizlazi da je događaju bilo prisutno još osoba, suglasni su da su događaju nazočili M. B. i M. B., a sama okrivljenica navodi i prisutnost djevojaka svojih sinova.

7. Stoga je u pravu podnositelj žalbe kada navodi da je sud bio dužan izvesti sve dostupne dokaze radi utvrđivanja svih važnih činjenica, te je osnovana žalba zbog nepotpuno i pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, radi čega je prvostupanjsku presudu trebalo ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

8.  U ponovljenom suđenju prvostupanjski sud će ponovno izvesti do sada izvedene dokaza, dokaze na koje se ukazuje ovim rješenjem, kao i druge dokaze koji se ukažu potrebnim, te povezujući personalne sa materijalnim dokazima izvedenim u postupku, pravilnom i kritičkom analizom svih provedenih dokaza, donijeti novu, zakonitu odluku koju će u svemu valjano obrazložiti.

9.    Iz navedenih razloga na čl. 206. st. 1. Prekršajnog zakona odlučeno kao u izreci ovog rješenja.

                  Zagreb, 1. lipnja 2021.

Zapisničarka :                                                                                   Predsjednica vijeća:

Emina Bašić, v. r.                                                                                   Gordana Korotaj, v.r.             

              Rješenja se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 4 ovjerena prijepisa: za spis, okrivljenicu i tužitelja.