1

Poslovni broj: 8 P-486/2020-14

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Karlovcu po sucu pojedincu  Ireni Šegavić, u pravnoj stvari tužitelja S. K. iz J., OIB …, zastupanog po punomoćnici D. D. Š., odvjetnici iz O., protiv tužene M. S. iz J., OIB …, zastupane po punomoćniku M. R., odvjetniku u K., radi utvrđenja i prestanka uznemiravanja prava stvarne služnosti, nakon glavne i javne rasprave zaključene dana 12. svibnja 2021., u nazočnosti stranaka osobno i njihovih punomoćnika, 31. svibnja 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

              I.Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

" Utvrđuje se da u korist kčbr. … Oranica b. u k. od … čhv, odnosno 2356 m2, upisane u zk.uložak broj … k.o. J. kao povlasne nekretnine postoji pravo služnosti puta prolazom i provozom preko dijela kčbr. … Kuća br. …, pomoćne zgrade i dvorište u J. od 2305 m2, upisane u zk. uložak broj … k.o.J., kao poslužne nekretnine, koji poslužni pravac je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. godine (a koja skica lica mjesta predstavlja sastavni dio ove presude) označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA te ima površinu 20 m2, što je tužena kao vlasnica poslužne nekretnine dužna priznati i trpjeti upis prava služnosti puta u korist kčbr…. Oranica b. u k. od 655 čhv, odnosno 2356 m2, upisane u zk.uložak broj … k.o. J., kao tereta na kčbr. … Kuća br. …, pomoćne zgrade i dvorište u J. od 2305 m2, upisane u zk. uložak broj … k.o. J. temeljem ove presude, u roku od 15 dana."

 

              II. Utvrđuje se da je tužena uznemiravala tužitelja u vršenju prava služnosti puta u korist kčbr. … Oranica b. u k. od 655 čhv, odnosno 2356 m2, upisane u zk.uložak broj … k.o. J. na način da je tužitelju onemogućila pristup na kčbr…. k.o. J. i to tako što je na sjeverozapadnom dijelu kčbr. … Kuća br. …,pomoćne zgrade i dvorište u J. od 2305 m2, upisane u zk. uložak broj … k.o.J., dala iskopati kanal dubine jednog metra, koji je na skici lica mjesta izrađenoj po ing.geod. N. B. iz listopada 2020. godine koja je sastavni dio ove presude označen zelenom bojom, pa se nalaže tuženoj da prestane uznemiravati tužitelja u vršenju prava služnosti puta u korist kčbr. … k.o. J. i da uspostavi prvobitno stanje na sjeverozapadnom dijelu kčbr. … k.o. J. na način da zatrpa iskopani kanal (na skici lica mjesta izrađenoj po ing.geod. N. B. iz listopada 2020. godine koja je sastavni dio ove presude označen zelenom bojom, dubine jednog metra), te da tužitelju ponovno omogući prolaz i provoz poslužnim pravcem preko dijela kčbr. … k.o. J. kao poslužne nekretnine, koji poslužni pravac je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. godine označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA te ima površinu 20 m2, i to u roku od 15 dana, te se tuženoj ubuduće zabranjuje svako takvo i slično uznemiravanje prava služnosti puta u korist kčbr. … O. b. u k. od 655 čhv, odnosno 2356 m2, upisane u zk.uložak broj … k.o. J. kao povlasne nekretnine.

 

              III.Nalaže se tuženoj  M. S. iz J., OIB …, da tužitelju S. K. iz J., OIB …, naknadi parnične troškove u iznosu od 2.872,80 kn sa zateznom kamatom od 31. svibnja 2021. do isplate, i to po stopi  koja se dobije uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, u roku od 15 dana.             

 

Obrazloženje

             

1.               Tužitelj je podnio tužbu radi utvrđenja postojanja prava stvarne služnosti – prava prolaza i provoza u korist povlasnog dobra kčbr…. oranica b. u k. od 655 čhv (2356 m2) upisanoj u zk.ul… k.o. J., u vlasništvu tužitelja, preko poslužnog dobra, i to kčbr…. kuća br…. pomoćne zgrade i dvorište u J. od 2305 m2, upisane u zk.ul…. k.o. J., u vlasništvu tužene. Podneskom od 26. ožujka 2021. uređen je tužbeni zahtjev na način da se pravo služnosti puta prolazom i provozom utvrđuje na poslužnom pravcu koji je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA, te ima površinu od 20 m2, što je tužena dužna priznati i trpjeti upis prava služnosti puta u korist kčbr…. k.o J., kao tereta na kčbr…. k.o. J….

 

2.               U istoj tužbi, tužitelj je podnio i zahtjev radi utvrđenja da je tužena uznemiravala tužitelja u vršenju prava služnosti puta u korist kčbr…. k.o. J. na način, koji je specificiran u podnesku od 26. ožujka 2021., da je tužitelju onemogućila pristup na kčbr…. k.o. J., i to tako što je na sjeverozapadnom dijelu kčbr…. k.o. J., dala iskopati kanal dubine jednog metra, koji je na skici lica mjesta izrađenoj po ing.geod.N. B. iz listopada 2020. označen zelenom bojom. U zahtjev radi prestanka uznemiravanja tužitelja u vršenju prava služnosti puta u korist kčbr…. k.o. J., tužitelj traži da se uspostavi prvobitno stanje na sjeverozapadnom dijelu kčbr…. k.o. J. na način da tužena zatrpa iskopani kanal, na skici lica mjesta izgrađenoj po ing.geod.N. B. iz listopada 2020., označen zelenom bojom, dubine jednog metra, te da tužitelju ponovno omogući prolaz i provoz poslužnim pravcem preko dijela kčbr…. k.o. J. kao poslužne nekretnine, koji poslužni pravac je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA te ima površinu 20 m2, kao i da se tuženoj zabrani svako takvo ili slično uznemiravanje prava služnosti puta.

 

3.               Tužitelj u tužbi navodi da njegova nekretnina u naravi predstavlja oranicu koju obrađuje, a za pristup s javnog puta, i to traktorom, kombajnom i drugim poljoprivrednim strojevima, tužitelj se uračunavajući i vrijeme njegovih prednika, oca i djeda, preko stotinu godina nesmetano koristio dijelom nekretnine u suvlasništvu tuženika, i to sjeverozapadnim dijelom kčbr…. k.o. J.. Tijekom travnja 2018., po nalogu tuženika, bagerom je prekopan dio kčbr…. k.o. J. te dio kčbr…. k.o. J. na način da je iskopana graba na dijelu kčbr…. k.o. J. kojim je tužitelj prolazio i provozio do svoje parcele.             

 

4.               Tužba je bila podnesena protiv 1.tuženika M. S. i 2.tužene M. S. Tijekom postupka 1.tuženik je umro, a postupak je nastavila njegova supruga, 2.tužena M. S., što je utvrđeno rješenjem ovog suda poslovni broj P-… od 28. srpnja 2020.

 

5.               U odgovoru na tužbu tužena priznaje da su stranke vlasnici svojih nekretnina, ali poriče da tužitelj obrađuje svoju nekretninu na opisani način obzirom unatrag par godina nije obrađivana i zarasla je u travu i šikaru. Svojevremeno je bila obrađivana po trećim osobama obzirom ju je tužitelj dao u zakup ili je netko treći obrađivao za njega. Tužena poriče da je bi tužitelj s javnog puta, odnosno s ceste, traktorom, kombajnom ili drugim poljoprivrednim strojevima, dolazio i provozio preko nekretnine tuženika. Prilikom kupovine nekretnine na kojoj se sada nalaze kuća i gospodarske zgrade, 1976. od sada pok.I. P., nije spomenuta nikakva služnost. Kuća i dvije gospodarske zgrade sagrađene su 1980. Nakon Domovinskog rata, ispred kuće je postavljena ograda koja se sastoji od betonskog temelja, žaljeznih stupova i željezne mreže. S lijeve strane gledajući od ulaza kuće, posađeno je šest borovih stabala koji su sada visine 5-6 metara. Ostavljen je prolaz cca 3 metra s lijeve bočne strane odnosno do pravca na kojem su posađeni borovi, kako bi ti prolazom I. P. mogao dolaziti do svoje nekretnine. Tako je bilo dogovoreno prilikom kupoprodaje i dan danas se taj put koristi od nasljednika I. P., kao i za korist obitelji L. koji imaju nekretnine do rijeke D. Ovaj put je bio jasno prepoznatljiv time što je s lijeve strane puta gledajući od ceste bila iskopana graba koja je postojala oduvijek, a kojom grabom su prolazile oborinske vode koje su se slijevale s ceste, kao i s nekretnina koje se nalaze preko puta kuće tuženika. Naime, te nekretnine su više od ceste i prilikom jačih oborina dolazi do prelijevanja vode preko ceste pa je iz tog razloga ispod ceste napravljena "betonska pajpa" kroz koju dolazi voda i nastavno iskopanim jarkom odlazi prema rijeci D. Obzirom je oduvijek postojao opisani jarak to dokazuje da tužitelj nije imao nikakvu služnost prolaza i provoza preko nekretnine tuženika za korist svoje nekretnine. Nikada tužena nije vidjela tužitelja da prolazi ili prevozi preko njene nekretnine, iako tužena živi u Nj., pa bi jedino bilo moguće da je to tužitelj napravio potajno i bez znanja i odobrenja tužene, što znači da tužitelj neosnovano tvrdi da bi imao nekakvo pravo služnosti prolaza i provoza preko nekretnine tuženika. Naprijed opisani jarak je svojevremeno zbog uporabe postajao nasipan i njime nije mogla prolaziti sva oborinska voda. S tog razloga je tužena naručila bager koji je proširio jarak te ga produbio da bi njime mogla otjecati oborinska voda. Jarak je pročišćen na mjestu na kojem me oduvijek postojao i prilikom čišćenja  niti jednim dijelom se nije zalazilo u nekretninu tužitelja time da čišćenje jarka nije bilo travnju 2018. nego u proljeće 2017. Prethodno tom događaju tužitelj je s traktorom i plugom jarak skrenuo u nekretninu tuženika pa je sva voda odlazila na nekretninu tuženika. Poriče se da bi sada uređeni jarak bio dubok oko 1,5 m, a širine 2 m, kojeg tužitelj naziva graba, obzirom se radi o jarku širine 60-70 cm, i isto takve dubine. Obzirom tužitelj nikada nije uz odobrenje i znanje tuženika koristio dio njihove nekretnine za prolaz i provoz do svoje nekretnine, to nije niti mogao steći nikakvo pravo služnosti puta. Koliko je tuženoj poznato, tužitelj je do svoje nekretnine dolazio drugim putem, i to preko nekretnina trećih osoba, i to sa stražnje strane svoje nekretnine. Protivi se tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti.

 

6.               U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige za zk.ul. br…. k.o. J. i zk.ul. br. … k.o. J., izvod iz katastarskog plana na listu 10, rješenje o nasljeđivanju javnog bilježnika T. I. J. kao sudskog povjerenika Općinskog suda u K., poslovni broj: O-…, UPP/OS-… od 29. srpnja 2019., proveo očevid na licu mjesta 22. listopada 2020., saslušao svjedoke S. F., J. P., Lj. P., S. L., I. F. i M. P., stranke, proveo geodetsko vještačenje po vještaku G. d.o.o. O. koji je sačinio skicu lica mjesta i fotografije na listu 44-45.

 

7.               Tužbeni zahtjev radi utvrđenja prava stvarne služnosti i uknjižbe nije osnovan, dok je osnovan tužbeni zahtjev radi zaštite izvršavanja prave stvarne služnosti.

             

8.               Nije sporno da je kčbr…. oranica b. u k. od 655 čhv (2356 m2) upisana u zk.ul…. kao suvlasništvo tužitelja u ½ dijela, dok je kčbr. … kuća kbr.., pomoćne zgrade i dvorište u J. od 2305 m2 (dvorište od 2116 m2, kuća J., J. od 92 m2, pomoćna zgrada od 81 m2, pomoćna zgrada od 16 m2) upisana u zk.ul… k.o. J. kao vlasništvo tužene M. S. koja je temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika T. I. J. kao sudskog povjerenika Općinskog suda u K., poslovni broj: O-…, UPP/OS-… od 29. srpnja 2019. upisana u zemljišnim knjigama i na drugoj polovini ove nekretnine.

             

9.               Tužitelj traži da se utvrdi da je stekao pravo stvarne služnosti – prava služnosti puta prolazom i provozom na nekretnini tužene, kao poslužnog dobra, i to kčbr…. k.o. …, a za korist svog povlasnog dobra, kčbr…. k.o. J. na poslužnom pravcu koji je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA, te ima površinu od 20 m2.

 

10.               Tužitelj traži i da ga tužena prestane uznemiravati u vršenju prava služnosti puta u korist kčbr…. k.o. J. i da uspostavi prvobitno stanje na sjeverozapadnom dijelu kčbr…. k.o. J. na način da tužena zatrpa iskopani kanal, na skici lica mjesta izgrađenoj po ing.geod.N. B. iz listopada 2020., označen zelenim pravcem, dubine jednog metra, te da tužitelju ponovno omogući prolaz i provoz poslužnim pravcem preko dijela kčbr…. k.o. J. kao poslužne nekretnine, koji poslužni pravac je na skici lica mjesta sačinjenoj po vještaku N. B. u listopadu 2020. označen plavom bojom i slovima ABCDEFGHA te ima površinu 20 m2, kao i da se tuženoj zabrani svako takvo ili slično uznemiravanje prava služnosti puta u korist kčbr…. k.o. J. kao povlasne nekretnine.

 

11.               Geodetskim vještačenjem po G. d.o.o. O. u osobi N. B. utvrđeno je da se, što je i prikazano na skici lica mjesta iz listopada 2020., poslužni pravac označen slovima ABCDEFGHA i plavom bojom nalazi na nekretnini tužene, i to kčbr…. k.o. J. Na skici lica mjesta geodetskog vještaka prikazan je zelenom bojom pravac iskopanog kanala pa ovaj sud utvrđuje, na temelju provedenog geodetskog vještačenja, da se iskopani kanal do točke E nalazi na nekretnini u vlasništvu tužene, odnosno na kčbr…. k.o. J., dok nakon točke E prelazi na nekretninu u suvlasništvu tužitelja, kčbr…. k.o. J.

 

12.               Prema odredbi članka 174. stavak 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine broj  91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, u daljnjem tekstu: ZV) služnost je ograničeno stvarno pravo na nečijoj stvari koje ovlašćuje svojega nositelja da se na određeni način služi tom stvari (poslužna stvar) ma čija ona bila, a njezin svagdašnji vlasnik je dužan to trpjeti ili pak zbog toga glede nje nešto propuštati.

 

13.               Navedena odredba sadržava pravilo da se služnost ne može osnovati na vlastitoj stvari (nemini res sua servit). Točno je da se iskopani kanal, prikazan zelenim pravcem na skici lica mjesta goedetskog vještaka iz listopada 2020., nalazi na kčbr…. k.o. J. u vlasništvu tužene i kčbr…. k.o. J. u suvlasništvu tužitelja. Međutim, tužitelj je postavio tužbeni zahtjev samo u odnosu na iskopani kanal na sjeverozapadnom dijelu kčbr….. k.o. J. pa neosnovano tužena tvrdi da tužitelj zahtijeva zaštitu služnosti na svojoj nekretnini obzirom tužbenim zahtjevom nije obuhvatio kanal u dijelu koji je iskopan na kčbr…. k.o. J. u suvlasništvu tužitelja već samo na kčbr…. k.o. J. u vlasništvu tužene.

 

14.               Radi utvrđenja postoji li pravo stvarne služnosti na nekretnini u vlasništvu tužene, u korist tužiteljeve nekretnine, mjerodavne su sljedeće odredbe:

 

15.               Prema odredbi članka 218. stavak 1. ZV pravo stvarne služnosti osniva se na temelju pravnog posla vlasnika poslužne nekretnine, odluke suda ili druge vlasti ili samog zakona, a prema odredbi stavka 3.istog članka pravo služnosti je osnovano kad se ispune sve pretpostavke određene zakonom.

 

16.               Tužitelj nije tvrdio niti dokazao da je pravo stvarne služnosti stekao na temelju pravnog posla vlasnika poslužne nekretnine ili odluke suda odnosno druge vlasti već iz njegovih navoda proizlazi da je navedenu služnost stekao na temelju zakona, i to odredbe članka 228.stavka 1. ZV kojom je propisano da će se, neposredno na temelju zakona, osnovati pravo služnosti, kada se ispune sve zakonom predviđene pretpostavke  za dosjelost služnosti; inače samo kad tako odredi posebni zakon.

 

17.               Prema odredbi članka 229.stavak 1.ZV stvarna služnost osniva se na temelju zakona dosjelošću, ako ju je posjednik povlasne nekretnine pošteno posjedovao izvršavajući njezin sadržaj kroz dvadeset godina, a vlasnik poslužne nekretnine nije se tome protivio. Prema odredbi stavka 2.istog članka ne može se dosjelošću osnovati stvarna služnosti ako se njezin sadržaj izvršavao zlouporabom povjerenja vlasnika ili posjednika poslužne nekretnine, silom, potajno ili na zamolbu do opoziva.

 

18.               U postupku su saslušani svjedoci i stranke na okolnost je li se i koja stvarna služnost izvršavala na utuženom dijelu zemljišta u vlasništvu tužene.

 

19.               Svjedok S. F. iskazao je da je 2015. ili 2016. sadio kukuruz na tužiteljevoj parceli i u tu svrhu prolazio pravcem koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom i u tome ga nitko nije smetao. Nije mu poznato tko je i kada iskopao kanal uz poslužni pravac.

 

20.               Svjedoci J. P. i njegova supruga Lj. P. suglasno su iskazali da se tužitelj koristi poslužnim pravcem već 40 godina, što im je poznato jer su mu pomagali raditi na njivi branjem kukuruza i drugih žitarica. Također su iskazali da su tuženici iskopali kanal uz poslužni pravac pred dvije godine (dakle 2018.) nakon čega tužitelj nije mogao dolaziti na svoju njivu jer ne može provoziti preko iskopanog kanal pa je zato sada obrasla u šikaru. Prema njihovim iskazima tužitelj je poslužnim pravcem provozio traktorom i kombajnom. Također su iskazali da kada se radila cesta da je postavljena cijev za prolaz vode, ali da ranije nije bilo nikakve grabe ili iskopanog jarka već je voda sama napravila put kojim je otjecala.

 

21.               Svjedok S. L. je vlasnik parcele koja se nalazi uz rijeku D. Iskazao je da je njegova majka 1958., 1959. ili 1960. platila sudski postupak kako bi se odobrio put za dolazak na njihovu parcelu u dužini od 50 m, a tim putem se služe i susjedi: R. L., Lj. C. i M. P. Obzirom živi u Nj. nije mu poznato je li se tužitelj služio tim putem, odnosno poslužnim pravcem. Nije mu poznato tko je iskopao kanal dok je na mostiću ispod ceste oduvijek postojao kanal za odvod vode jer su se tu uvijek slijevale vode.

 

22.               Svjedoku I. V. je kao susjedu poznato, iako ga u Hrvatskoj nije bilo od 1960. do 1980., da je tužitelj na svoju parcelu dolazio traktorom preko zemljišta tužene.

 

23.               Svjedok M. P. iskazao je da se tužitelj nikada nije služio poslužnim pravcem koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom već je iskazao da je tužitelj išao ravno po putu do kraja međe svoje parcele pa je onda ulazio na svoju parcelu. Također je iskazao da tužitelj deset godina nije obrađivao svoju parcelu već ju je davao u najam pa je vidio onog tko je bio u najmu. Osim toga, iskazao je da, osim zbog grabe, tužitelj nije mogao provoziti poslužnim pravcem zbog razlike u visini od 40 do 50 cm između ceste i zemljišta.

 

24.               Tužitelj je iskazao i na licu mjesta pokazao da se poslužnim pravcem koji je na skici lica mjesta označen plavom bojom neometano služio radi prolaza i provoza  traktorom i malčerom na svoju parcelu. Zajedno sa svojim prednicima služi se utuženim pravcem preko 100 godina jer su se tim pravcem služili još njegov otac i djed. Nakon što su tužena i njen pokojni suprug iskopali grabu 2018. više nije mogao do svoje parcele koja je od tada zarasla, a do tada ju je davao u najam, a ranije obrađivao jer ju je kosio i orao. Osim njega, putem se koriste i vlasnici drugih parcela koje se nalaze prema rijeci D.: P., L. i svjedok L.

 

25.               Tužena je iskazala da su ona i suprug 40 godina živjeli u inozemstvu pa u tom razdoblju ne zna tko je i kako vozio preko njihovog zemljišta. Također je iskazala da nisu niti htjeli nikome ništa braniti. U posljednjih 10 godina, odnosno od 2011. neprekidno žive u Hrvatskoj pa je vidjela da je dvije godine tužiteljevu njivu obrađivao svjedok F. koji je provozio poslužnim pravcem, a jedne godine je vidjela i tužitelja kako provozi malčerom do svoje parcele. Nije joj poznato kuda su prolazili tužiteljev otac i djed. Obzirom se ispod ceste nalazi cijev kroz koju prolazi voda koja je tim pravcem iskopala jarak, tužena je iskazala da su dali očistiti jarak kako bi spriječili da voda dolazi na njihovu parcelu, a nakon toga je tužitelj negodovao zbog toga. Također je još iskazala (list 56 spisa) da je od oranja ostala brazda kroz koju bi voda našla put, a poslije su angažirali bager koji je tu grabu (jarak) više iskopao pa ako treba, tužena je iskazala, da će grabu (jarak) zakopati.

 

26.               Dakle, tužena je priznala odlučnu činjenicu da je tužitelj provozio preko služnog pravca koji je na skici lica mjesta geodetskog vještaka označen plavom bojom i oznakama ABCDEFGHA. Okolnost što se tužena sa svojim pokojnim suprugom u to vrijeme nalazila izvan Hrvatske, ne znači da se tužitelj služio nekretninom tužene potajno obzirom je tužena priznala da nikome nisu branili prolaz ili provoz preko njihovog zemljišta. Kada se to stavi u odnos s iskazima drugih svjedoka, tada sud nije povjerovao iskazu svjedoka M. P. da se tužitelj nije nikada služio poslužnim pravcem. Ostali svjedoci potvrdili su da se tužitelj služio poslužnim pravcem barem 40 godina, osim svjedoka S. L. koji je iskazao da je živio u Nj. te da ne zna je li se tužitelj služio poslužnim pravcem. Tužena je potvrdila i da je tužitelj, ukoliko nije sam obrađivao svoju parcelu, zemljište davao u najam (odnosno zakup), a tako je iskazao i svjedok S. F. koji je obrađivao tužiteljevo zemljište, a za pristup do njega, koristio se poslužnim pravacem.

 

27.               Na temelju ovako provedenog dokaznog postupka i ocjene rezultata svih dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud je utvrdio da je tužitelj dosjelošću stekao služnost prolaza i provoza preko nekretnine tužene obzirom je kao posjednik povlasne nekretnine pošteno izvršavao njen sadržaj, prolazom i provozom, više od dvadeset godina, a tužena kao vlasnica poslužne nekretnine nije se tome protivila.

 

28.               Međutim, u parnici radi utvrđenja prava služnosti na nekretnini u pogledu suvlasnika poslužnog dobra, samo su svi suvlasnici  povlasnog dobra ovlašteni zahtijevati utvrđenje postojanja služnosti u korist svog povlasnog zemljišta, odnosno po naravi stvari, suvlasnici povlasnog dobra su jedinstveni suparničari koji su ujedno i nužni suparničari obzirom se ovaj materijalnopravni odnos može riješiti samo na jednak način prema svim suvlasnicima (VSH, Rev-2224/81 od 7. travnja 1982.). Tužitelj je samo jedan od suvlasnika povlasnog dobra koji tužbom nije obuhvatio preostale suvlasnike, sestru K. K. i brata S. K., pa odsutnost preostalih nužnih suparničara predstavlja nedostatak procesnopravne legitimacije za vođenje ove parnice, zbog čega je u ovoj fazi postupka, valjalo odbiti tužbene zahtjeve radi utvrđenja prava stvarne služnosti i upisa u zemljišne knjige.

 

29.               U odnosu na tužbeni zahtjev kojim traži prestanak uznemiravanja prava služnosti,  radi se o zahtjevu za poštovanje prava služnosti iz odredbe članka 233. stavak 1. ZV obzirom tužitelj tvrdi da mu je prokopanim kanalom, dubine jedan metar, koji je na skici lica mjesta geodetskog vještaka označen zelenim pravcem onemogućen pristup na njegovu česticu.

 

30.               Prema odredbi članka 233.stavak 1.ZV, ovlaštenik prava služnosti ima pravo zahtijevati od vlasnika poslužne stvari da prizna i trpi njegovo pravo služnosti kao teret na poslužnoj stvari, te da trpi izvršavanje ovlaštenikova prava na njoj, odnosno da propušta činiti na njoj ono što je zbog ovlaštenikova prava dužan propuštati; isto ima pravo zahtijevati i od svake druge osobe koja svojim činima niječe njegovo pravo služnosti ili ga samovlasno  onemogućuje ili uznemirava u izvršavanju tog prava. Sukladno odredbi stavka 2. istog članka, pravo iz stavka 1. ovoga članka imaju svaki pojedini suvlasnik i zajednički vlasnik povlasne stvari i svaki pojedini od više ovlaštenika istog prava služnosti plodouživanja.

 

31.              Dakle, u odnosu na zahtjev radi poštovanje prava služnosti, tužitelj je, i samo kao jedan od suvlasnika povlasne nekretnine, ovlašten zahtijevati takvu zaštitu.

 

32.               Na licu mjesta sud je utvrdio da je iskopanim kanalom, dubine jedan metar, tužena onemogućila tužitelja u korištenju služnim pravcem kojim prolazi i provozi do svoje parcele kčbr…. k.o. J.

 

33.               Tužena je priznala u svom iskazu da pravcem iskopanog jarka ranije nije postojao jarak već bi voda sama napravila put brazdom koja bi ostala nakon oranja pa bi naposljetku otjecala putem cijevi (pajpe) ispod ceste, a da su ona i njen sada pok.suprug 2018. angažirali bager koji je prokopao jarak na pravcu ranije brazde kako bi spriječili da voda otječe na njihovu nekretninu.

 

34.               Obzirom je utvrđeno da je tužitelj dosjelošću, na temelju zakona, stekao pravo stvarne služnosti u korist svoje nekretnine na teret nekretnine tužene, a tužena ga je iskopanim kanalom onemogućila u izvršavanju tog prava, to tužena nije tužitelja samo uznemiravala u vršenju njegovog prava već ga je u potpunosti onemogućila obzirom zbog dubine kanala ne može provoziti traktorom ili sličnim poljoprivrednim vozilom.

 

35.               Obzirom tužitelj u zahtjevu ipak navodi da ga je tužena na opisani način onemogućila, to pogrešno nazivanje ovog pravnog instituta u dijelu tužbenog zahtjeva uznemiravanjem nije zapreka da sud u cijelosti usvoji ovaj tužbeni zahtjev.

 

36.               Obzirom na polovičan uspjeh stranaka u sporu sud je, temeljem odredbe članka 154. stavka 2.  Zakona o parničnom postupku (Narodne novine broj 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19), odredio da svaka stranka snosi svoje troškove postupka koji se odnose na troškove sudske pristojbe i  troškove zastupanja po punomoćniku-odvjetniku u visini jednokratne nagrade prema Tbr.7.t.2. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (Narodne novine broj 142/12, 103/14 i 107/15), koja bi svakoj zastupanoj stranci pripadala obzirom se radi o sporu radi služnosti.

 

37.               Tužitelju je priznat trošak geodetskog vještačenja u iznosu od 2.500,00 kn i trošak sudske komisije u iznosu od 372,80 kn, u cijelosti obzirom je ovaj trošak tužitelju bio neophodan bez obzira na uspjeh u sporu pa je tuženoj naloženo da tužitelju naknadi ovaj trošak.

 

38.               Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

U K. 31. svibnja 2021.

                                                                                                  Sudac: Irena Šegavić

 

 

 

 

 

 

 

 

              Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude koji se stranci koja je pristupila na ročište za objavu presude uručuje i time se dostava smatra izvršenom (čl. 335. st. 8. ZPP).

Za stranku koja nije pristupila na ročište na kojem se presuda objavljuje, a uredno je obaviještena o ročištu, smatrat će se da joj je dostava presude obavljena onog dana kada je održano ročište za objavu presude (čl. 335 st. 9. ZPP). Ovjereni prijepis presude stranka može preuzeti u sudskoj zgradi.

U slučaju iz čl. 335. st. 9. ZPP sud će istaknuti presudu na internetskoj stranici e-oglasna ploča sudova gdje presuda  mora biti istaknuta 8 dana, računajući od dana kada je održano ročište na kojem se presuda objavljuje.

Stranci koja nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem se presuda objavljuje sud će presudu dostaviti prema odredbama ZPP o dostavi pismena te joj rok za izjavljivanje žalbe teče od dana dostave presude (čl. 335. st. 11. ZPP).

Žalba se podnosi pismeno u tri istovjetna primjerka ovome sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

 

Dostavljeno:

1. D. D. Š., odvjetnica u O.
2. M. R., odvjetnik u K.