-   -              2 UsIgr-421/2020-7

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

 

P R E S U D A

 

 

 

              Upravni sud u Splitu, po sucu toga suda Silviu Čoviću, sucu pojedincu, te Nataši Rogošić, zapisničarki, u upravnom sporu tužiteljice D. B. iz Z., M. …., zastupane po opunomoćeniku Z. C., odvjetniku u O. d. „C. & D.“ d. o. o., Z., …., protiv tuženika Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Ispostave Šibenik, Šibenik, Stjepana Radića 54, radi uklanjanja građevine, nakon neposredne i javne rasprave zaključene 21. svibnja 2021. u prisutnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja i odsutnosti uredno pozvanog tuženika, 31. svibnja 2021.,

 

 

 

p r e s u d i o  j e

 

1. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:

 

„I. Poništava se Rješenje Državnog inspektorata, Područni ured Split, Ispostava u Šibeniku pod brojem KLASA: UP/I-362-02/20-02/1067, URBROJ: 443-02-03-23/24-20-2, od 23. listopada 2020. godine.“

 

2. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova upravnog spora kao neosnovan.

 

 

 

Obrazloženje

 

Tužiteljica je pravovremeno 24. studenoga 2020. podnijela ovom sudu tužbu, kojom je osporila zakonitost rješenja tuženika KLASA: UP/I-362-02/20-02/1067, URBROJ: 443-02-03-23/24-20-2 od 23. listopada 2020. zbog, u biti, svih zakonskih razloga, bitne povrede postupka, pogrešne primijene materijalnog prava te pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Tvrdi da je osporeno rješenje u suprotnosti s člankom 2. stavkom 1. točkom 1. alineje d. Pravilnika o jednostavnim građevinama i drugim radovima iz 2017., prema kojom se, bez građevinske dozvole i glavnog projekta, može graditi pomoćna građevina koja se gradi na građevnoj čestici postojeće zgrade, odnosno na građevnoj čestici zgrade za koju postoji akt o gradnji za potrebe te zgrade i to terasa uz postojeću zgradu u razini terena tlocrtne površine do 20 m2. Istaknula je da je riječ u prirodi o stanju u prizemlja i da je sporna terasa sastavljena od sklopivih montažnih elemenata s južne strane nekretnine i to na stepenicama i da ona u prirodi zbog nagiba terena predstavlja razinu prizemlja. Tvrdi da je to sve razvidno iz priloženih fotografija. Tvrdi i da je iz izreke osporenog rješenja razvidno da je riječ o terasi tlocrtne površine do 20 m2. Zaključila je da je ispunila sve kriterije iz navedenog pravilnika. Stoga je zatražila poništiti rješenje tuženika.

 

Tuženik je odgovorio na tužbu, istaknuvši da su navodi tužitelja u suprotnosti s činjenicama utvrđenim tijekom upravnog postupka te predloživši odbiti tužbeni zahtjev zbog razloga navedenih u osporenom rješenju. Istaknuo je i da nije riječ o jednostavnim radovima i građevini, budući da je u konkretnom predmetu riječ o balkonu sa zaštitnom ogradom i podpornjima o šest FE stupova. Osporenim rješenjem je, u točki 1. izreke, naređeno tužiteljici, investitorici, u roku 90 dana ukloniti dograđeni balkon oblika „L“ tlocrtnih dimenzija 3,30 x 1,00 m + 0,95 x 1,52 m sa zaštitnom ogradom koji je poduprt sa 6 FE stupova, a koji je izveden iznad postojećeg pristupnoga stepeništa do stana na prvom katu postojeće stambene zgrade izgrađene na nekretnina označenoj kat. čest. zgr. 826, K. O. P. u P., …. bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

 

U dokaznom postupku pregledane su ispisane fotografije u crno bijeloj tehnici na listu 5 i 6 spisa te su čitani: izvadak iz zemljišne knjige za Z. U. 4556, K. O. P. i spis predmeta tuženika KLASA: UP/I-362-02/20-02/1067.

 

Tužiteljica je predložila izvesti i dokaz uviđajem na licu mjesta radi opisa i identifikacija predmeta o uklanjanju i na okolnost da je riječ o jednostavnoj građevini i radovima. Sud je smatrao nepotrebnim izvoditi navedeni dokaz te je stoga on odbijen, budući da je mogao ocijeniti (ne)osnovanost tužbenog zahtjeva na temelju stanja spisa predmeta poreznog tijela i ocjenom izvedenih dokaza te zbog razloga koji će se iznijeti u nastavku obrazloženja. Tuženik nije imao kakvih drugih dokaznih prijedloga.

 

Tužiteljica je popisala troškove upravnog spora, dok tuženik to nije učinio do zaključenja rasprave.

 

Ocjenom svakog pojedinog dokaza i svih zajedno, na temelju rezultata cjelokupnog dokaznog postupka, sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

 

Predmet ovoga spora je uklanjanje dograđenog balkona oblika „L“ tlocrtnih dimenzija 3,30 x 1,00 m + 0,95 x 1,52 m sa zaštitnom ogradom koji je poduprt sa 6 FE stupova, a koji je izveden iznad postojećeg pristupnog stepeništa do stana na prvom katu postojeće stambene zgrade izgrađene na nekretnina označenoj kat. čest. zgr., K. O. P. u P., …. bez pravomoćne odnosno izvršne građevinske dozvole.

 

Nije sporno da je tužiteljica investitor predmeta uklanjanja i da za izvedene radove nije ishodila pravomoćnu odnosno izvršnu građevinsku dozvolu. Ona smatra da je u konkretnom predmetu jedino dvojbeno je li riječ o jednostavnim radovima za koje nije nužno ishoditi akt o gradnji, odnosno izvođenju. To je izrijekom potvrdila i na ročištu od 21. svibnja 2021., kada je zaključena rasprava.

 

Pokazalo se spornim opis i identifikacija predmeta uklanjanja te je li riječ o jednostavnim radovima za koje nije nužno ishoditi akt o gradnji i izraditi glavni projektu u smislu 2. stavka 1. točke 1. alineje d. Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17, 34/18, 36/19, 89/19 i 31/20, u daljnjem tekstu: Pravilnik).

 

Odredbom članka 106. stavka 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, u daljnjem tekstu: ZoG) propisano je da se građenju može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim zakonom ili propisom donesenim na temelju toga zakona nije drukčije propisano, dok je stavkom 2. toga članka propisano da investitor može na vlastitu odgovornost i rizik pristupiti građenju na temelju izvršne građevinske dozvole.

 

Prema odredbi članka 3. stavka 1. točke 28. ZoG-a rekonstrukcija građevine je definirana kao izvedba građevinskih i drugih radova na postojećoj građevini kojima se utječe na ispunjavanje temeljnih zahtjeva za tu građevinu ili kojima se mijenja usklađenost te građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.), odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine

 

Člankom 113. stavkom 1. Zakona o Državnom inspektoratu („Narodne novine“, broj: 115/18, u daljnjem tekstu: ZoDI) je propisano da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku: 1. ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole 2. ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu 3. ako tijekom građenja utvrdi neotklonjive nepravilnosti zbog kojih je ugrožena stabilnost građevine, stabilnost okolnih građevina, stabilnost tla ili je na drugi način ugrožen život ljudi 4. koja nije uklonjena u roku propisanom posebnim zakonom kojim se uređuje gradnja 5. u drugim slučajevima propisanim tim zakonom (članak 110. stavak 2., članak 111. stavak 2. i članak 112. stavak 3.).

 

Iz sadržaja čitanog spisa tuženika, zapisnika o inspekcijskom nadzoru od 12. kolovoza 2020. (priložen je spisu predmeta tuženika), kojoj ispravi sud vjeruje kao objektivnom i vjerodostojnom dokazu, budući da je riječ o javnoj ispravi i budući da tužiteljica na njezin sadržaj nije imala konkretnih primjedbi (samo ga je općenito osporila), proizlazi da je ona izvela rekonstrukciju, dogradnju, kako je ona opisana i identificirana u točki 1. izreke osporenog rješenja.

 

Iz zapisnika od 19. kolovoza 2020. (priložen je spisu predmeta tuženika), kojoj ispravi sud također vjeruje kao objektivnom i vjerodostojnom dokaz jer je riječ o javnoj ispravi, proizlazi da je opunomoćenik tužiteljice (to nije osporila) pristupio javnopravnom tijelu, kada on, osim iznošenja pravnih shvaćanja i mišljenja, u biti, nije osporio sadržaj zapisnika o inspekcijskom nadzoru, osim što je potvrdio da za izvedene radove i rekonstrukciju nije ishođen akt o gradnji.

 

S obzirom na stanje spisa predmeta upravnog tijela te s obzirom na ovako izvedene dokaze, a budući da tužiteljica nije osporila sadržaj zapisnika o inspekcijskom pregledu te budući da je riječ o javnoj ispravi koja je u suglasju s fotografijama koje su joj priložene kao njegov sastavni dio, sud smatra dostatno raspravljenim i utvrđenim da su izvedeni radovi u okviru rekonstrukcije, kako je to opisano i identificirano u zapisniku o pregledu te da nije riječ o jednostavnim građevinama i radovima u smislu navedenih odredbi Pravilnika.

 

U izloženom je zakonito postupio tuženik, kada je, nakon što je pravilno i potpuno utvrdio pravo stanje stvari, na temelju odredbi članka 106. stavka 1., 3. i 4., članka 108., članka 112., 113., 114. i 116. ZoDI-a u vezi s člankom 3. stavkom 1. točkom 28. i člankom 106. stavkom 1. i 2. ZoGI-a, naredio tužiteljici uklanjanje opisane rekonstrukcije, a osporeno rješenje sadrži dostatne i obrazložene razloge rješavanja upravne stvari koji imaju uporište u činjenicama utvrđenim tijekom postupka te logično i racionalno utemeljenje u mjerodavnom materijalnom propisu.

 

Uzimajući posebno u obzir kazivanje tužiteljice tijekom inspekcijskog postupka ali i pred sudom te s obzirom na to da ona, u biti, nije konkretno osporila nalaz građevinskog inspektora i da je sud ključne sporne činjenice mogao utvrditi na temelju stanja spisa predmeta tuženika, sud je smatrao nepotrebnim te je odbio izvoditi dokaz uviđajem na licu mjesta koje je ona predložila izvesti radi identifikacije predmeta uklanjanja.

 

          Stoga, a budući da je osporeno rješenje zakonito i budući da nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. Zakona o općem upravnom postupku („Narodne novine“, broj 47/09) na koje se pazi po službenoj dužnosti, valjalo je, na temelju odredbe članka 57. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, u daljnjem tekstu: ZUS), odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan, odnosno presuditi kao pod točkom 1. izreke.

 

S obzirom na to da tužiteljica nije uspjela u upravnom sporu, trebalo je, na temelju odredbe članka 79. stavka 4. i 6. ZUS-a, odbiti njezin zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan, odnosno odlučiti kao pod točkom 2. izreke.

 

 

UPRAVNI SUD U SPLITU,

u Splitu 31. svibnja 2021.

 

    S U D A C

 

     Silvio Čović, v. r.

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

 

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku 15 dana od dana primitka njezina pisanog otpravka, koja se podnosi pisano ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu za Visoki upravni sud Republike Hrvatske, s time da ona odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 1. i 5., članak 66.a stavak 1. i članak 67. stavak 1. i 2. u vezi s člankom 79. stavkom 7. ZUS-a).

 

DNA:

-          opunomoćeniku tužitelja Z. C., odvjetniku u OD „C. & D.“ d. o. o., Z., uz zapisnik o objavi,

-          tuženiku Državnom inspektoratu, Područnom uredu Split, Ispostavi Šibenik, Šibenik, Stjepana Radića 54, uz zapisnike od 21. i 31. svibnja 2021., a spis tuženika KLASA: UP/I-362-02/20-02/1067 vratiti po pravomoćnosti presude,

-          u spis.

 

Za točnost otpravka – ovlašteni službenik

Nataša Rogošić