1              Poslovni broj: 12 UsI-1499/2020-7

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                                                                                                      Poslovni broj: 12 UsI-1499/2020-7

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Mariji Renner Jakovljević, uz sudjelovanje zapisničarke Sanje Kuruzović, u upravnom sporu tužiteljice R. T. iz D. L…, protiv tuženika Općine Donji Lapac, općinskog načelnika, D. L., radi isplate novčane naknade, 26. svibnja 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja tuženika Općine Donji Lapac, općinskog načelnika, KLASA: UP/II-551-06/20-01/1, URBROJ: 2125/07-01-20-01 od 16. studenog 2020.

 

Obrazloženje

 

1.              Osporavanim rješenjem tuženika Općine Donji Lapac, općinskog načelnika, KLASA: UP/II-551-06/20-01/1, URBROJ: 2125/07-01-20-01 od 16. studenog 2020. odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Jedinstvenog upravnog odjela Općine Donji Lapac, KLASA: UP/I-551-06/20-01/37, URBROJ: 2125/07-03-20-02 od 27. listopada 2020. Prvostupanjskim rješenjem odbijen je zahtjev tužiteljice za isplatom novčane naknade za smrt pokojnog supruga.

 

2.              Tužiteljica je u cilju osporavanja zakonitosti rješenja tuženika pravodobno podnijela tužbu ovome Sudu u kojoj je u bitnome navela da osporava primjenu materijalnog prava, držeći da je tuženik pogrešno odlučio o njezinom zahtjevu. Smatra da je zaposlenica tuženika, pozivajući se na sklopljeni ugovor o radu na određeno vrijeme. Ističe da joj plaću isplaćuje upravo tuženik, a koji da je i donio rješenje o pravu na godišnji odmor. Slijedom navedenog, tužiteljica je predložila u tužbenom zahtjevu da Sud poništi rješenje tuženika.

 

3.              Tuženik je u odgovoru na tužbu u bitnome ostao kod navoda iznijetih u obrazloženju osporavanog rješenja, pojasnivši da tužiteljica nije niti službenik niti namještenik jer je zaposlena u okviru programa „Zaželi bolji Donji Lapac“ koji se u cijelosti financira iz sredstava Europskog socijalnog fonda. Ističe da je tužiteljica osoba koja je zaposlena na ostalim projektnim aktivnostima, zbog čega se prema članku 28. stavku 3. Zakona o službenicima i namještenicima u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi („Narodne novine“, broj: 86/08, 61/11, 4/18, 96/18 i 112/19, dalje Zakon o službenicima) ne smatra namještenicom lokalne jedinice pa se na njezin radni odnos primjenjuju opći propisi o radu. Stoga, kako nisu ispunjeni uvjeti za priznanje predmetnog prava, tuženik je predložio da Sud odbije tužbeni zahtjev.

 

4.              Nije sporno da je Odlukom o financiranju Ministarstva rada i mirovinskoga sustava, KLASA: 910-04/17-07/10, URBROJ: 524-06-02-01/1-18-490 od 23. studenog 2018. odabran projekt u okviru programa „Zaželi-Program zapošljavanja žena“ UP.02.1.1.05.0310 Zaželi bolji Donji Lapac – Općina Donji Lapac, Trg Nikole Tesle 1, Donji Lapac, ovdje tuženik, u maksimalnom iznosu prihvatljivih troškova 1.698.262,00 kuna uz stopu vlastitog sufinanciranja od 0%. Također, nije sporno da je tužiteljica s tuženikom sklopila Ugovor o radu na određeno vrijeme Program „Zaželi bolji Donji Lapac“- UPO-02.1.1.05.0310, KLASA: 100-01/19-01/46, URBROJ: 2125/07-01-19-01 od 12. ožujka 2019. Međutim, sporna je primjena materijalnog prava, odnosno jesu li pravilno primijenjene odredbe Zakona o službenicima.

 

5.              Kako tužiteljica osporava samo primjenu prava, a činjenice odlučne za rješavanje ovog spora su nesporne te stranke nisu izričito zahtijevale održavanje rasprave to je Sud na temelju članka 36. točke 4. u svezi s člankom 8. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje: ZUS) donio presudu bez održavanja rasprave.

 

6.              Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja Sud je utvrdio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.

 

7.              Prema odredbi članka 28. stavku 3. Zakona o službenicima iznimno od stavka 2. ovoga članka, za potrebe rada na aktivnostima vezanim uz upravljanje projektom koji se financira iz fondova ili programa Europske unije osoba se može primiti u službu na određeno vrijeme za vrijeme trajanja projekta. Osobe koje se zapošljavaju na ostalim projektnim aktivnostima ne smatraju se službenicima i namještenicima lokalne jedinice te se na njih primjenjuju opći propisi o radu.

 

7.1.              Sukladno odredbi članka 5. stavku 1. Zakona o službenicima o prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama službenika kao i o prestanku službe odlučuje se rješenjem.

 

8.              Suprotno navodima tužiteljice razvidno je da tužiteljica ne ulazi u krug osoba normiran člankom 5. stavkom 1. Zakona o službenicima prema kojem se o prijmu u službu, rasporedu na radno mjesto te o drugim pravima i obvezama odlučuje rješenjem. Stoga imajući u vidu odredbe članka 5. stavka 1. i članka 28. stavka 3. Zakona o službenicima tužiteljica se ne smatra službenikom ili namještenikom lokalne samouprave, već zaposlenikom u okviru Programa Zaželi bolji Donji Lapac koji je financiran sredstvima iz fondova Europske unije.

 

8.2.              Naime, o početku rada tužiteljice, njezinim pravima i obvezama iz radnog odnosa sklopljen je ugovor o radu na određeno vrijeme u smislu članka 28. stavka 3. Zakona o službenicima. Iz članka 1. navedenog ugovora o radu razvidno je da su istim ugovorom o radu uređeni međusobni odnosi, prava i obveze koje proizlaze iz tog ugovora o radu.

 

8.3.              Dakle, početak rada tužiteljice, kao i njezina prava i obveze regulirani su Ugovorom o radu sklopljenom između tužiteljice i tuženika. Stoga bilo kakvo drugačije tumačenje nema pravno uporište u mjerodavnim odredbama Zakona o službenicima koji jasno i nedvosmisleno propisuje da se osobe zaposlene na ostalim projektnim aktivnostima, uključujući i tužiteljicu, ne smatraju službenicima i namještenicima lokalne jedinice pa se na njih primjenjuju opći propisi o radu.

 

8.4.              Stoga, u postupku donošenja osporenog rješenja pravilno je primijenjeno materijalno pravo, odnosno odredba članka 28. stavka 3. Zakona o službenicima budući da se o predmetnom pravu tužiteljice ne može riješiti primjenom Pravilnika o pravima, obvezama i odgovornostima službenika i namještenika u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Donji Lapac jer se tužiteljica ne smatra službenikom ili namještenikom tuženika. Slijedom navedenog, navodi tužiteljice iz tužbe nisu od drugačijeg utjecaja na rješavanje ove upravne stvari niti utječu na zakonitost rješenja tuženika.

 

8.5.              Uzevši u obzir zakonodavni okvir kojim je uređen status osoba zaposlenih u okviru projekata financiranih iz sredstava fondova Europske unije to je osporavano rješenje tuženika ocijenjeno zakonitim pa je na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a valjalo odlučiti kao u izreci ove presude. 

 

U Rijeci 26. svibnja 2021.

 

                                                                                                                         S u t k i n j a

 

                                                                                               Marija Renner Jakovljević

             

             

 

 

 

 

 

 

 

              UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u 3 (tri) primjerka, za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude.