1              Poslovni broj: UsI-2338/20-5

               

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik  6 i 8

 

             

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sucu toga suda Ivani Horvat, sucu pojedincu, uz sudjelovanje Ankice Zorić, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice M. K., iz Z., koju zastupa opunomoćenik M. S., odvjetnik iz Z.,  protiv tuženika Državnog inspektorata, Građevinske inspekcije, Područni ured Z., radi uklanjanja građevine, 24. svibnja 2021.

 

p r e s u d i o  j e

 

Odbija se tužbeni zahtjev za poništavanje rješenja Državnog inspektorata R. H., Građevinske inspekcije, Područnog ureda Z., KLASA: UP/I-362-02/20-759, URBROJ: 443-02-05-13-02/6-20-2 od  28. srpnja 2020., te zahtjev za naknadu troška ovog upravnog spora.

                                              

Obrazloženje

 

1.Osporavanim rješenjem tuženika naređeno je tužiteljici da u roku od 90 dana od dana primitka rješenja ukloni građevinu – plato, izgrađenu od nasutog uvaljanog mljevenog asfalta, nepravilnog geometrijskog oblika dužine cca 50 m uz ulicu D., i dužine cca 60 m uz S. cestu, ukupne površine 1611 m2 (prema podacima iz posjedovnog lista broj 568 koji je predočila investitorica M. K.), na građevnoj čestici kčbr. 800/1 k.o. J., pod uvjetima i na način određen izrekom osporavanog rješenja.

2. U tužbi i tijekom spora tužiteljica osporava zakonitost rješenja tuženika, te u bitnome navodi kako tužiteljica nije izgradila nikakvu građevinu za koju bi temeljem odredbi Zakona o gradnji prethodno bila dužna ishoditi građevinsku dozvolu, pozivajući se pri tom na članak 106. stavak 1. Zakona o gradnji i članak 3. stavak 1. točke 11. te članak 8. istog Zakona. Navodi kako je na svoje zemljište nasula šljunak djelomično promiješan s recikliranim asfaltom prvenstveno iz razloga da na taj način onemogući da na njezinom zemljištu raste korov i trava, te smatra kako nasipavanje šljunka djelomično pomiješan s recikliranim asfaltom ne predstavlja nikakvu građevinu u vezi s čime predlaže provesti dokaz saslušanja tužiteljice i svjedoka, provođenja očevida na licu mjesta, te vještačenja po vještaku građevinske struke. Nadalje, ističe da je vlasnica predmetne kčbr. 800/1 k.o. J. te je ovlaštena na svoju nekretninu odložiti odnosno nasuti šljunak ili drugi materijal bez bilo kakvih sankcija, posebno imajući u vidu odluku o komunalnom redu G. Z. od 6. veljače 2014. prema kojem dvorište, odnosno vrt, voćnjak, zelena ili druga površina, te neizgrađeno zemljište uz javnu površinu mora biti čisto i uređeno tako da se može lako čistiti i održavati. Također navodi kako su materijali koji je tužiteljica nasula na svoju nekretninu nasuta još neka zemljišta u okruženju i nitko ga nije morao micati.

3. Stoga predlaže da Sud tužbeni zahtjev usvoji, poništi osporavano rješenje te naloži tuženiku da naknadi tužiteljici trošak ovog upravnog spora kojeg nije specificirala.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod navoda iz obrazloženja osporavanog rješenja te predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije kao neosnovan.

5. Ocjenjujući zakonitost osporavanog rješenja Sud je izvršio uvid u spis, kao i spis tuženika koji sadrži podatke o činjeničnom stanju utvrđenom u upravnom postupku, te je, budući da su za to ispunjeni uvjeti iz članka 36. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10., 143/12., 152/14. i 29/17. – dalje: ZUS), predmetni spor riješio bez rasprave.

6. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud ocjenjuje da tužbeni zahtjev nije osnovan.

7. Osporavano rješenje doneseno je pozivom na odredbu članka 106. stavak 1., 3. i 4. Zakona o Državnom inspektoratu (Narodne novine, broj: 115/18.) prema kojem inspekcijske i druge mjere propisane tim Zakonom naređuju se rješenjem investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranki određenoj tim Zakonom pri čemu rješenje na temelju toga odjeljka Zakona donosi građevinski inspektor te ako građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora utvrdi povredu propisa čije je izvršenje ovlašten nadzirati, može donijeti rješenje i bez saslušanja stranke.

8. Člankom 108. istog Zakona propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor ima pravo i obvezu u skladu sa ovim Zakonom strankama narediti poduzimanje slijedećih inspekcijskih mjera i to: otklanjanje nepravilnosti tijekom građenja, zabranu ugradnje građevnog proizvoda, otklanjanje oštećenja na postojećoj građevini, usklađivanje građenja, uklanjanje građevine, zabranu uklanjanja građevine, te obustavu građenja.

9. Člankom 106. stavkom 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, broj: 153/13, 20/17., 39/19. i 125/19.) propisano je da se građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako tim Zakonom ili propisom donesenim na temelju tog Zakona, nije drukčije propisano.

10. Člankom 121. stavkom 1. istog Zakona propisano je da se izvođenju pripremnih  radova za građenje građevina, može pristupiti na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole za građenje te građevine.

11. Naime, iz podataka spisa predmeta, dostavljenih Sudu uz odgovor na tužbu, proizlazi da je postupku inspekcijskog nadzora, o čemu je sastavljen zapisnik od 21. srpnja 2020. i 23. srpnja 2020., utvrđeno da je tužiteljica na zemljištu kčbr. 800/1 k.o. J. u Z., na parcelu nepravilnog geometrijskog oblika dužine cca 50 m uz ulicu D., dužine cca 60 m, uz S. cestu, ukupne površine 1611 m2, ograđene žičanom ogradom ugrađeno na betonski zidić ukupne visine 2,05 m na građevnoj čestici kčbr. 800/1 k.o. J., izgradila građevinu – plato s uvaljanim mljevenim asfaltom. Parcela ograđena žičanom ogradom postavljena na betonski zidić ukupne visine 2,05 m. Predmetnim zapisnicima o inspekcijskom nadzoru prilaže i fotografije navedene čestice.

Naime, sporno je pitanje da li izgradnja platoa od mljevenog asfalta i šljunka predstavlja gradnju.

Kako je člankom 3. stavkom 1. točkom 10. Zakona o gradnji propisano je da je građenje izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstruktorski, instalaterski, završni te ugradnja građevnih proizvoda, opreme ili postrojenja) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, održava ili uklanja postojeća građevina, pri čemu je člankom 121. stavak 1. istog Zakona propisano da se izvođenju pripremnih radova za građenje građevine može pristupiti na temelju pravomoćne, odnosno izvršne građevinske dozvole za građenje te građevine, te budući da predmetna gradnja ima karakteristike gradnje iz citiranih odredbi Zakona o gradnji, a tužiteljica niti ne dovodi u sumnju zaključak tuženika da za predmetnu gradnju nema valjano odobrenje za građenje, to osporavanim rješenjem tuženika, nije povrijeđen Zakon na njezinu štetu.

Imajući u vidu navedeno, kao i utvrđeno činjenično stanje koje je dokumentirano i fotografijama u spisu, Sud nije provodio predložene dokazne prijedlog ocijenivši iste nesvrsishodnim.

Valjalo je stoga temeljem odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a, odlučiti kao u izreci, pri čemu se odluka o trošku temelji na odredbi članka 79. stavka 4. istog Zakona.

 

U Zagrebu, 24. svibnja 2021..

 

Sudac:

 Ivana Horvat,v.r. 

 

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. stavak 5. Zakona o upravnim sporovima).