1              Poslovni broj: 10 Kž-56/2021-3

 

Poslovni broj: 10 Kž-56/2021-3

 

 

 

U   I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao drugostupanjski sud, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Dušanke Zastavniković Duplančić, kao predsjednice vijeća te Marijana Garca i Renate Miličević, kao članova vijeća, uz sudjelovanje Vere Šinogl, kao zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv optuženog A. Š., zbog kaznenog djela protiv gospodarstva - nedozvoljenom trgovinom iz članka 264. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – dalje u tekstu: KZ/11.), odlučujući po žalbi Općinskog državnog odvjetnika u Zlataru podnesene protiv presude Općinskog suda u Zlataru broj: K-167/2020. od 17. studenog 2020., na sjednici vijeća održanoj 24. svibnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

 

Odbija se kao neosnovana žalba državnog odvjetnika i potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskom presudom optuženi A. Š. je temeljem članka 453. stavka 1. točka 1. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj: 152/08., 76/09., 80/11., 91/12., – odluka Ustavnog suda, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17., 126/19. – u daljnjem tekstu: ZKP/08), oslobođen je optužbe da bi počinio kazneno djelo iz članka 264. stavka 1. KZ/11., činjenično opisano u izreci te presude.

2. Na temelju članka 149. stavka 1. u vezi članka 145. stavka 2. ZKP/08., troškovi kaznenog postupka pali su na teret proračunskih sredstava.             

 

3. Protiv navedene presude pravodobno je žalbu podnio državni odvjetnik zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka i zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja s prijedlogom da se pobijana presuda ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

4. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

5. Županijski državni odvjetnik u Zagrebu vratio je spis na daljnji postupak koji mu je bio dostavljen sukladno članku 474. stavka 1. ZKP/08.

 

6. Žalba nije osnovana.

 

7. Državni odvjetnik drži da je prvostupanjski sud ostvario bitnu povredu odredaba kaznenog postupka, nalazeći da je nejasno koji su to za prvostupanjski sud nesporni dijelovi ispitanih svjedoka, a koji su sporni, a posljedično tome je nejasno što je zapravo utvrdio, zbog čega smatra da su u tom dijelu razlozi u pobijanoj presudi potpuno nejasni i da se ona kao takva ne može ispitati, na koji način parafrazira dio zakonske odredbe članka 468. stavka 1. točke 11. ZKP/08. (a ne odredbe članka 468. stavka 2. ZKP/08., kako se to pogrešno ističe u žalbi).

 

7.1. Protivno tim žalbenim prigovorima, u pobijanoj presudi detaljno su izložene sve odlučne činjenice u ovom postupku kao i razlozi zbog kojih prvostupanjski sud nalazi pozitivno ili negativno utvrđene i svi izvedeni dokazi valjano su analizirani i ocjenjivani, kako pojedinačno, tako i u njihovoj međusobnoj povezanosti, a za što je dao valjano i argumentirano obrazloženje na koje se upućuje žalitelj.

 

8. Zbog toga nije počinjena citirana bitna povreda odredaba kaznenog postupka, a ni neka druga koja bi eventualno proizlazila iz žalbenih razloga.

 

9. Nije u pravu državni odvjetnik kada se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja.

 

10. Naime, optuženiku je stavljeno na teret da je 8. ožujka 2014. u Poznanovcu, protivno članku 78. i članka 80. Zakona o trošarinama („Narodne novine“ broj: 22/13., 32/13. i 156/13.) nabavio 49. kilograma duhana u listu bez odgovarajućih zaštitnih markica, Ministarstva financija Republike Hrvatske, iako je svjestan da je promet takve robe zabranjen, nakon čega je 1. kilogram izrezao električnim strojem, pripremajući ga za daljnju prodaju, pohranivši ga u gospodarskim objektima obiteljske kuće.

 

11. Prema tome, optuženiku se stavlja na teret da je prekršio blanketne norme citiranog Zakona o trošarinama (da je nabavio i posjedovao sušene listove duhana u namjeri daljnje prodaje u istaknuto vrijeme).

 

12. Odmah nastavno valja pojasniti, da odredba članka 78. stavka 1. Zakona o trošarinama u vrijeme počinjenja kaznenog djela, propisuje da duhanske prerađevine koje su proizvedene u Republici Hrvatskoj, kada se puštaju u potrošnu na teritoriju Republike Hrvatske, moraju biti označene duhanskom markicama Ministarstva financija, dok članak 80. stavka 1. ovog zakona određuje i propisuje da je promet duhanskim prerađevinama dozvoljen u pakiranju za prodaju na malo sukladno posebnim propisima, a u stavku 2. da na pakiranjima za prodaju na malo duhanskim prerađevinama moraju biti navedene obvezne oznake, sukladno posebnim propisima i ne smiju se dodavati predmeti koji nisu duhanske prerađevine te pakiranja moraju imati nalijepljenu duhansku markicu Ministarstva financija Republike Hrvatske.

 

12.1. Međutim, člankom 73.a. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama („Narodne novine“ broj: 100/15.), koji je stupio na snagu 26. rujna 2015., određuje se obveza upisa ubranog duhana neovisno o stupanju njegove prerade ili obrade u registar trošarinskih obveza i takav duhan podliježe posebnim mjerama nadzora. Dakle, tek stupanjem na snagu navedene izmjene, duhan u listu smatra se duhanskom i zaštićenom robom, koja se ne može prodavati bez posebnog odobrenja za promet duhanskim proizvodima.

 

13. Kako je optuženiku stavljeno na teret počinjenje kaznenog djela prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trošarinama („Narodne novine“ broj: 100/15.), koji je stupio na snagu 26. rujna 2015., pravilno je prvostupanjski sud zaključio da posjedovanje sušenih listova duhana u vrijeme koje mu se stavlja na teret, nije se tretirao kao duhanska prerađevina i kao takav nije trebao biti označen duhanskom markicom u smislu članka 78. navedenog zakona, ali je tek izmjenama članka 28. citiranog zakona propisano da duhanska prerađevina smatra duhan, koji je ubran neovisno o stupnju njegove prerade.

 

14. Iz tih razlog, pravilno je prvostupanjski sud zaključio da posjedovanje sušenih listova duhana u vrijeme koje se optuženom stavlja na teret, nije kazneno djelo i ne može se smatrati kažnjivom radnjom, zbog čega ga je pravilno oslobodio optužbe (na temelju članka 453. stavka 1. točke 1. ZKP/08.) i za takva svoja utvrđenja dao pravilne i logične razloge koje u svemu prihvaća i ovaj sud.

 

15. Kod ovakvog stanja stvari, prihvaćajući u svemu uvjerljive i prihvatljive razloge na kojima je utemeljena pobijana presuda, ovaj sud je našao da je pravilno i potpuno prvostupanjski sud utvrdio sve činjenice koje su bile odlučne za donošenje zakonito oslobađajuće presude, uslijed čega žalba državnog odvjetnika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja ukazuje se neutemeljenom.

 

16. Kako nije utvrđeno postojanje povreda zakona koje ovaj sud sukladno članku 476. stavka 1. točka 1. i 2. ZKP/08., ispituje po službenoj dužnosti, valjalo je na temelju članka 482. ZKP/08., žalbu državnog odvjetnika odbiti kao neosnovanu te potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

 

U Zagrebu 24. svibnja 2021.