Poslovni broj: Gž-877/2021-3

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-877/2021-3

 

 

U   I M E R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda i to Dragice Samardžić, kao predsjednice vijeća, Ankice Matić kao suca izvjestitelja i Vesne Kuzmičić, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja K. Š., pok. N., iz P., OIB: …, zastupanog po punomoćniku G. O., odvjetniku u P., protiv tuženice RH, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u P., radi utvrđenja prava vlasništva, rješavajući o žalbi tužene protiv presude Općinskog suda u Pazinu poslovni broj P-223/2020-20 OD 25. ožujka 2021., u sjednici vijeća održanoj dana 20. svibnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o j e

 

Odbija se žalba tužene kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska odluka.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Sud prvog stupnja donio je presudu koja glasi:

 

"I. Utvrđuje se da je tužitelj stvarni vlasnik nekretnina označenih kao:

 

              - k. č. 1722/2 livada i k. č. 1728/1 livada, obje upisane u zk uložak 1148,

              - k. č. 1726/1 livada upisana u zk. uložak 621,

              - k. č. 1728/2 livada upisana u zk. uložak 1145,

              - k. č. 1315/2 pašnjak upisana u zk. uložak J. D., sve k. o. B., pa je slijedom toga tuženica dužna u roku od 15 dana priznati to pravo vlasništva i trpjeti prijenos prava vlasništva u zemljišnoj knjizi sa njezina imena na ime i vlasništvo tužitelja u cijelosti temeljem ove presude po pravomoćnosti.

 

II. Nalaže se tuženici da tužitelju naknadi troškove ovog postupka u iznosu od 11.361,30 kuna u roku od 15 dana.

 

III. Odbija se zahtjev tužene za naknadu parničnog troška u cijelosti."

 

2.              Žali se tužena i pobija prvostupanjsku presudu zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešnog i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava sve sa prijedlogom da se prihvate žalbeni navodi i postupi u skladu sa istima.

 

3.              Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4.              Žalba nije osnovana.

 

5.              Iz spisa proizlazi da tužitelj temelji tužbeni zahtjev na činjenici da je njegov prednik N. Š. – otac – predmetne nekretnine stekao 1972. godine zamjenom sa nekretninama vlasništva prednika tužene.

 

6.              Sud prvog stupnja je po provedenom dokaznom postupku utvrdio:

 

- da je na nekretninama oznake kč. 1722/2, 1728, 1726/1 i 1728 k.o. B. upisana tužena kao vlasnica u cijelosti dok je nekretnina oznake kč. 1315/2 upisana kao javno dobro k.o. B. s tim da je tužitelj upisan kao vlasnik 1/1 dijela nekretnina oznake kč. 1730/1, 1733, 1762/2, 1762/3 i 1763/2 sve k.o. B.,

- da je očevidom na licu mjesta uz sudjelovanje vještaka mjernika izvršena identifikacija nekretnina uz pomoć kopije plana i ortofoto snimka za nekretnine kč. 1722/2, 1726/1, 1728/1, 1728/2 i 1315/2 sve k.o. B. što u naravi čini istočni kompleks na rubu tzv. B. b. uz lokalnu cestu, iste su obrađene te je na njima prilikom očevida zatečena zasijana djetelina,

- da su također identificirane i nekretnine koje su bile predmet zamjene i koje su pripadale tadašnjim PPK P. P., a radi se o nekretninama kč. 1763/2 u katastarskom operatu navedeno kao livada površine 442 m2, kč. 1762/2 također upisana kao livada površine 1640 m2, zatim kč. 1730/1 upisana kao livada površine 2446 m2, kč. 1733 upisana kao oranica površine 759 m2, kč. 1762/3 upisana kao livada površine 1385 m2 i kč. 1730/5 upisana kao livada površine 870 m2,

- da prema zapisniku od 31. svibnja 1972. koji je sastavljen na licu mjesta, u predmetu zamjene nekretnina u društvenom vlasništvu za nekretnine u građanskom vlasništvu kojem je očevidu nazočio otac tužitelja N. Š. i koji je bio upoznat sa predmetom zamjene proizlazi pristajanje na predloženu zamjenu nekretnina u privatnom vlasništvu i to kč. 1763/2, 1762/2, 1730/1, 1733,1762/3,1730/5 k.o. B. ukupne površine 7560 m2 za nekretnine u društvenom vlasništvu oznake kč. 1722/2, 1726/1, 1727, 1729, 1728/1, 1728/2, 1315/2 sve k.o. B., ukupne površine 7.654 m2,

- da je prednik tužitelja i tužitelj u samoposjedu predmeta spora od zamjene nekretnina.

 

7.              Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja sud prvog stupnja zaključuje da je osnovan tužbeni zahtjev jer je zamjena nekretnina ipak realizirana, tužitelj odnosno prednik tužitelja uveden u posjed predmeta spora – paragraf 431. Općeg građanskog zakonika (OGZ-a) prema kojem prijenos prava vlasništva provodi se upisom u zemljišnu knjigu suda, međutim isto se može steći i usmenim ugovorom ukoliko je ugovor faktično proveden odnosno realiziran, kao u konkretnom slučaju.

 

8.              Žalbeni navodi tužene da zamjena nije provedena, da sud prvog stupnja temelji svoju odluku na svjedocima te da tužitelj nije bio vlasnik u cijelosti, ne dovode u sumnju odluku suda prvog stupnja.

 

9.              Člankom 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, dalje u tekstu: ZPP) određeno da koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

10.              A prema članku 219. ZPP-a svaka stranka dužna je iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

 

11.              Iz rezultata dokaznog postupka proizlazi suprotno, a na osnovu iskaza svjedoka M. G. i D. P., koji o posjedu predmeta spora imaju neposredna saznanja. Svjedok M. G. bio je zaposlenik PPK P. pa je tim više imao saznanja o predmetu spora kao i svjedokinja I. J. koja je ukazala na postojanje predmeta o zamjeni nekretnina.

 

12.              Ista navodi da se odustalo od zakupa predmeta spora trećoj osobi nakon što je utvrđeno da je bio postupak zamjene koji je započet i prije 1972. godine.

 

13.              Navodi iste da postupak nije zaključen ne ukazuju na pogrešan zaključak suda prvog stupnja jer u katastru je izvršen upis promjene posjednika predmeta spora. To ukazuje da je zamjena nekretnine realizirana, a tim više što se od zakupa trećoj osobi odustalo upravo zbog zamjene nekretnina.

 

14.              Ove činjenice ukazuju da je zamjena realizirana u stvarnosti i da prednika tužitelja i tužitelja nitko nije ometao u posjedu istih.

 

15.              Pitanje (su)vlasništva prednika tužitelja na nekretninama koje su zamijenjene sa predmetom spora nije dokazano od strane tužene jer očito je dioba između suvlasnika realizirana i kako nitko dugi niz godina nije doveo u pitanje zamjenu nekretnina koju je izvršio prednik tužitelja i usprotivio se korištenju od strane prednika tužitelja i tužitelja, to je očito pitanje vlasništva razriješeno između suvlasnika i prednik tužitelja je nesmetano koristio nekretninu prije zamjene istih odnosno zasigurno od zamjene 1972. do smrti - 2009. godine.

 

16.              S obzirom da tužitelj temelji tužbeni zahtjev na ugovoru o zamjeni nekretnina to je sukladno odredbi članka 388. Zakona o vlasništvu („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12 i 152/14 - 94/17 i 81/15, dalje u tekstu: ZV) kojim je propisano kako se stjecanje, promjene, pravni učinci i prestanak stvarnog prava prosuđuju prema pravilima koja su se primjenjivala u trenutku stjecanja promjene i prestanka prava i njihovih pravnih učinaka, prema mišljenju ovog suda donijeta zakonita odluka jer je tužitelj dokazao osnovanost svog tužbenog zahtjeva – članak 219. ZPP-a.

 

17.              Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci – članak 368. stavak 1. ZPP-a.

 

U Splitu 20 svibnja 2021.