Pr-86/2019

Republika Hrvatska
Općinski sud u Splitu
Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac
21000 Split

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Jeleni Kvarantan Karuza, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice S. L., O.:…, iz S.,
zastupana po punomoćniku M. K., odvjetniku u Z., protiv
tužene R. H., M.F., O.: …, zastupane po
O.-u S., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave, zaključene dana 8.
ožujka 2021. u nazočnosti zamjenika punomoćnika tužiteljice B. S. i
nazočnosti punomoćnice zakonskog zastupnika tuženika M. P., a po objavi
presude dana 19. svibnja 2021. g.,

p r e s u d i o j e:

Nalaže se tuženiku R. H., Ministarstvo financija, zastupani po
ODO u S., da tužitelju S. L. iz S.,
O.:…, na ime razlike plaće isplati ukupan iznos od 879,94
kn bruto zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom na iznos od:
- 221,46 kn od 16.11.2013. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 224,58 kn od 16.07.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 205,08 kn od 16.08.2014. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 65,52 kn od 16.01.2015. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 11,34 kn od 16.02.2016. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 66,99 kn od 16.05.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 58,26 kn od 16.06.2017. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak,

- 26,71 kn od 16.01.2018. pa do isplate, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak
i prireza porezu na dohodak, po stopi propisanoj čl.29. Zakona o obveznim odnosima, koja je
određena uvećanjem eskontne stope HNB-a koja je vrijedila zadnji dan polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za 5% poena do 31.07.2015. godine, a od 01.08.2015.
godine, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od

2 Pr-86/2019

godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje, koje
prethodi tekućem polugodištu uvećano za 3% poena, te da plati trošak parničnog postupka u
iznosu od 2.021,25 kn, zajedno s zakonskim zateznim kamatama prema navedenoj stopi
koja teče od presuđenja pa do isplate, a sve u roku od 8 dana, dok se za više zatraženo

1.221,37 kn tužbeni zahtjev odbija kao neosnovan.

Obrazloženje

1.U tužbi koja je podnijeta dana 17. siječnja 2019. tužitelj navodi da je zaposlen u
CU, PCU S, na poslovima carinika, a sve sukladno
Rješenju o rasporedu na radno mjesto. U razdoblju od 22. listopada 2013. do 22.
listopada 2018., da je tužitelj prema utvrđenom radnom vremena tuženika, mjesečno
ostvario prekovremeni rad, koji da mu nije plaćen:

- u redovnom radu od ponedjeljka do petka, duže od 8 sati,

- u smjenama i turnusima, jer prekovremenim radom, kada je rad službenika
i namještenika organiziran u smjenama i turnusima smatra se svaki sat
rada duži od smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog
mjesečnog fonda radnih sati,

- u radu na drugi način.

U navedenim oblicima rada da je tužitelj radio tijekom mjeseca: u drugoj smjeni,
noću, subotom i nedjeljom i na dane blagdane i neradne dane koji da se utvrđuju
sukladno s odredbama Zakona o blagdanima i neradnim danima u R.
H., koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka. Odredbama važećeg
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike i ranije važećih
Kolektivnih ugovora za državne službenike i namještenike, te internim aktima
tuženika koji da se odnose na tužitelja da je određeno da se prekovremenim radom
smatra kada da je rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od
ponedjeljka do petka, svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, a i svaki sat rada
subotom i nedjeljom. Prekovremenim radom, kad je rad službenika i namještenika
organiziran u smjenama ili turnusu da se smatra svaki sat rada duži od redovne
smjene ili turnusa, te svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda radnih sati.
Prekovremeni rad kojeg je tužitelj ostvarivao na drugačiji način da je ostvarivao sate
rada koji su bili duži od dnevnog radnog vremena i koji su bili duži od 40 sati tjedno.
Isto tako da je određeno, da redovni mjesečni fond radnih sati koje radnik treba
odraditi u tekućem mjesecu, na bazi 40- satnog radnog tjedna, te da mjesečni
redovni fond radnih sati tvori umnožak radnih dana u tekućem mjesecu pomnoženih
sa 8 sati. Tužitelj da je ostvarivao prekovremeni rad na dane blagdane i neradne
dana Uskrsa, koji da su u tjednu padali od ponedjeljka do petka, a koji da mu nije
plaćen, pošto su mu tako odrađeni sati bili duži od predviđenog rada, utvrđenog
dnevnim rasporedom tuženika, kao i svaki sat rada dulji od redovnog mjesečnog
fonda radnih sati. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za mirno rješenje
spora, ali da je isti odbijen.

2.U odgovoru na tužbu od 28. siječnja 2019., tužena navodi kako se u konkretnom
slučaju radi o stupnjevitoj tužbi pa imajući u vidu sadržaj zahtjeva za mirno rješenje
spora da je jasno da ne postoji istovjetnost zahtjeva i tužbe pa da se u tom smislu
predlaže istu odbaciti. Nadalje, da valja istaći da je neistinita tvrdnja tužitelja da je
tužena u cijelosti odbila tužitelja s prethodno podnesenim zahtjevom za mirno
rješenje spora. Naime, zahtjev za mirno rješenje spora, da je zaprimljen 25. listopada

2018., da je podnesen radi isplate iznosa od 50.000,00 kn po osnovi neplaćeno
prekovremenog rada za koji tužiteljica da je tvrdila da je isti ostvarila u razdoblju od

22. listopada 2013. do podnošenja zahtjeva. Postupajući po podnesenom zahtjevu

3 Pr-86/2019

da je tužena dopisom od 3. siječnja 2019. tužiteljicu izvijestila da podneseni zahtjev
nalazi djelomično osnovanim jer da bi ista u navedenom razdoblju doista ostvarila
određeni broj prekovremenih sati koji da joj nisu isplaćeni te da je i dostavila
specifikaciju obračuna prekovremenih sati i predložila sklapanje nagodbe za bruto
iznos od 1.042,10 kn za 16 sati prekovremenog rada koji da joj nisu isplaćeni u
utuženom razdoblju. Tužena da i nadalje u cijelosti ostaje kod navoda iz odgovora na
zahtjev za mirno rješenje spora od 3. siječnja 2019. Dodatno navedenom ističe se da
je tužbeni zahtjev neosnovan i u dijelu kojim tužiteljica zahtjeva isplatu kamate na
bruto iznos od dana dospijeća neto plaće jer da je isto protivno odredbi čl. 24. st. 1.
Zakona o porezu na dohodak. Tužena nadalje ukazuje na zakonodavni okvir
odnosno propise kojima da je regulirana materija plaće i obračuna plaće carinskih
službenika.

3.Punomoćnik tužitelja svojim podneskom od dana 26. siječnja 2021., precizirao je
svoj tužbeni zahtjev na temelju dopune vještačenja vještaka za računovodstvo i
financije I. B. od 3. listopada 2020., te zatražio isplatu bruto iznosa od

2.101,31 kn bruto zajedno sa zakonskim zateznima kamatama osim kamata na iznos
poreza i prireza porezu na dohodak.

4.U dokaznom postupku sud je pregledao Zahtjev za mirno rješenje spora tužitelja od

22. listopada 2018., odgovor na zahtjev za mirno rješenje spora od 3. siječnja 2019. ,
Rješenje RH, Ministarstvo financija, K.: ZUP/I-112-02/12-01/151, Ur broj: 513-02-
5193/01-12-01 od 01. srpnja 2012., Rješenje RH, Ministarstva financija, CU, C. S., K.: UP/I-112-02/12-01/347, Ur broj: 513-02-5193/001-
12-3 od 11. srpnja 2012. , Rješenje RH, Ministarstva financija, CU,
C. S., K.: UP/I-112-02/11-01/347, Ur broj: 513-02-5193/001-12-5 od

16. listopada 2012., Rješenje RH, Ministarstvo financija, K.: UP/I-112-02/13-
01/604, Ur broj: 513-02-5193/001-13-01 od 8. srpnja 2013., Rješenje RH,
Ministarstvo financija, CU, PCU S., K.: UP/I-112-
02/16-01/301 , Ur broj: 513-02-8009/6-16-3 od 23. lipnja 2016. , Rješenje RH,
Ministarstvo financija CU, PCU S., K.: UP/I-112-
02/17-01/958 , Ur broj: 513-02-8009/8-17-1 od 1. rujna 2017. , evidencija rada i
obračunske isprave ( list spisa 23-146), Izvod iz zapisnika sa 13. , 2., 3., 4., 12., 13. i

15. sjednice K. za tumačenje, Tumačenje odredbi Kolektivnog ugovora za
državne službenike i namještenike prema redoslijedu članaka, vještačenje vještaka
za računovodstvo i financije I. B. od 6. kolovoza 2019. , dopuna nalaza i
mišljenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od 13. listopada 2020. ,
dopuna I. nalaza i mišljenja vještaka za računovodstvo i financije I. B. od

30. prosinca 2020. , dopuna III nalaza i mišljenja vještaka za računovodstvo i
financije I. B. od 22. veljače 2021.

5.Tužbeni zahtjev tužitelja je djelomično osnovan. Punomoćnici stranka popisali su parnični trošak. 6.Među strankama nije sporno:

- da je tužitelj zaposlen kako djelatnik PCU S. na radno
mjesto carinika, a sve sukladno rješenju o rasporedu radnog mjesta.

Kao sporno ostalo je za raspraviti:

-da li tužitelju pripada za razdoblje od listopada 2013., do listopada 2018., s osnova
prekovremenog rada naknada za sve sate rada kada je tužitelj radio na blagdane,
neradne dane od ponedjeljka do petka, obzirom da je tužitelj radio u turnusu te da li
mu se plaća uvećavala zbog rada na blagdan sukladno čl. 44. Kolektivnog ugovora
odnosno da li blagdan ulazi u mjesečni fond radnih sati ili u mjesečni fond sati, te
zatražena visina naknade s tog osnova.

4 Pr-86/2019

7. U odnosu na navode tuženika za navesti je da je se u konkretnom slučaju ne radi
o stupnjevitoj tužbi. Takva tužba predstavlja slučaj objektivne kumulacije tužbenih
zahtjeva za koju je potrebno da su manifestacijski zahtjev i nespecificirani
kondemnatorni zahtjev u međusobnoj vezi (članak 186.b ZPP) na način da je prihvat
manifestacijskoga zahtjeva (članak 325.a ZPP) i njegovo eventualno prisilno
ostvarenje, pretpostavka za postavljanje određenog zahtjeva za isplatu, isporuku,
predaju i sl. Dopuštenost stupnjevite tužbe zasniva se na postojanju specifičnog
imovinskopravnog interesa da se preciziranje prvotno neodređenog zahtjeva, može
uvjetovati prethodnim polaganjem računa ili pružanja pregleda imovine i obveza. Ako
bi se iz činjenica navedenih u tužbi moglo zaključiti da te uvjetovanosti nema, sud bi
trebao odmah pozvati tužitelja da postavi određeni tužbeni zahtjev (članak 109. ZPP).
Stoga se u ovoj pravnoj stvari radi tužbi sa zahtjevom za isplatu plaće za
prekovremeni rad, za rad noću, subotama, nedjeljama, blagdanima i u smjenama, za
razdoblje od listopad 2013. do listopada 2018.g. Utoliko u konkretnom slučaju nisu
ispunjene pretpostavke za podnošenje stupnjevite tužbe niti se tužba tužitelja može
smatrati stupnjevitom tužbom. Ovo stoga jer nije ispunjena pretpostavka postojanja
obveze tuženika u vidu građanskopravne obveze polaganja računa ili predaje
pregleda imovine i obveza koju tuženik ne ispunjava. Naime, tužitelj nije ni tvrdio da
mu tuženik nije dostavljao obračunske liste.

7.1.Nije sporno da se na tužitelja primjenjuje Kolektivni ugovor za državne službenike
i namještenike ( NN" broj 93/08, 89/12, 104/13, 150/13 i 153/13- dalje :
KU), kojim je propisano da svaki državni službenik ima pravo na uvećanje plaće od
50 % za prekovremeni rad ( čl. 44. st. 12. KU), a da se prekovremenim radom
službenika koji rade u smjenama ili turnusima, kao tužitelj, smatra svaki sat duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati ( čl. 44. st. 12. KU).

8.U svom vještvu od dana 6. kolovoza 2019., vještak za računovodstvo, financije i
bankarstvo I. B. navodi da tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada

2018. nisu obračunati niti isplaćeni svi prekovremeni sati, koje da je prema tužbenom
zahtjevu odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 15.167,53
kn. Navedeno da se sastoji od 278 sati odrađenih na blagdan za koje da je bruto
vrijednost 5.429,40 HRK te za 166 sati odrađenih iznad mjesečnog fonda radnih sati
bruto vrijednosti 9.738,14 HRK odnosno po mjesecima kako da je prikazano u koloni
broj 13 , pripadajuće Tablice 2.

9.Tužena je podneskom predanim na ročištu dana 5. studenog 2019. navela kako u
cijelosti osporava nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka za financije i
računovodstvo sačinjeno od strane I. B. od 1. srpnja 2019. Predmetni nalaz
i mišljenje da je protivan apsolutno svim relevantnim zakonskim i pod zakonskim
propisima i financijsko – računovodstvenim pravilima, obzirom da je potpuno
pogrešno postavljena metodologija izrade nalaza, što da je dovelo do potpuno
pogrešnog izračuna u nalazu na temelju apsolutno krivih parametara, a što da je
završno dalo kao rezultat potpuno nezakonito multipliciranje obračuna razlike plaće
tužitelja, protivno relevantnim odredbama Kolektivnog ugovora za državne službenike
i namještenike. U odnosu na navedene propise kojima da se koristio vještak ističe se
da prilikom izrade nalaza i mišljenja nije uzeo u obzir krucijalni Zakon o carinskoj
službi koji CU primjenjuje kao lex specialis, a posebno u organizaciji

5 Pr-86/2019

rada carinskih službenika, rasporeda rada i radnog vremena. Ujedno, vještak nije
naveo niti jedan propis kojim se koristio prilikom izrade nalaza i mišljenja. U
konkretnom predmetu, u cjelokupnom vještačenju prema gore navedenoj
metodologiji vještak da je pogrešno za cijelo utuženo razdoblje obračunavao
prekovremene sate rada službenika i na taj način utvrdio ukupnu vrijednost
naplaćenih prekovremenih sati rada tužitelja u iznosu od 15.167,52 kn. Dakle, da je
ključno da se uvećanje osnovne plaće za prekovremeni rad isplaćuje za stvarno
odrađeni prekovremeni rad duži od mjesečnog fonda radnih sati, a ne zbog same
činjenice da službenik radi u turnusu u dane blagdana, neradne dane koji padaju od
ponedjeljka do petka. Sukladno navedenom, neovisno o činjenici što da je službenik
rasporedom rada određen za rad na blagdan, neradni dan, a koji padaju u tjednu od
ponedjeljka do petka, pravo na prekovremene sate da će ostvariti tek ukoliko broj
njegovih stvarno odrađenih sati prijeđe mjesečni fond radnih sati ili ukoliko odradi
više sati u danu od dnevnog radnog vremena.

10.U svom dopunskom nalazu i mišljenu sukladno prigovorima tuženika od dana 13.
listopada 2020. vještak za knjigovodstvo i financije I. B. navodi da sukladno
novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika (objašnjeno u nalazu vještva),
tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine nisu obračunati niti
isplaćeni svi prekovremeni sati, koje je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom
svakog mjeseca, i to u ukupnom bruto iznosu od 2.101,31 kn.

11.Podneskom od dana 16. studenog 2020. tužena navodi kako ni dopunsko vještvo
od 7. listopada 2020. nije izrađeno sukladno čl. 44. st. 14. odnosno čl. 38. st. 14.
Kolektivnog ugovora za državne službenik i namještenike kojima da se utvrđuje
pravni pojam korištenja slobodnih radnih dana po osnovi prekovremenog rada
službenika. Slijedom navedenog vještak da je u Tablici 2. neplaćene prekovremene
sate rada trebao umanjiti za prekovremene sata rada koje da je tužiteljica iskoristila
za 3 slobodna dana. Naime, ponovna isplata prekovremenih sati koje da je tužiteljica
iskoristila za slobodne dane da bi značilo konzumiranje navedenog prava po dvije
osnove što da je nezakonito i nema uporište u pozitivno pravnim propisima. Stoga da
se ukazuje na potrebu korigiranje vještačkog nalaza od strane vještaka na način da
isti uzme u obzir iskorištene slobodnih dana, a što da je isti evidentno propustio
učiniti.

12.U svojoj novoj dopuni vještačenja od dana 30. prosinca 2020. vještak I. B.
navodi se prigovor odnosi na kompenzaciju slobodnih dana sa prekovremenim
radom. Ponovno, kao i prethodno, naglašava da nikakva potrebna rješenja za
navedene dane nisu priložena te stoga da nisu računata u osnovnom vještvu.
Sukladno novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika, tužitelju u razdoblju
od listopada 2013. do listopada 2018. godine da nisu obračunati niti isplaćeni svi
prekovremeni sati koje da je prema tužbenom zahtjevu odradio prilikom svakog
mjeseca i to u ukupnom bruto iznosu od 1.366,35 kn.

13.Podneskom od 29. siječnja 2021. tužena je ponovno prigovorila da je vještak
pogrešno izračunao vrijednost slobodnih dana tužiteljice u tabl.2. obzirom da sate
iskazane u stupcu 10. nije pomnožio sa cijenom sata rada iz stupca 3. te je na taj
način pogrešno uvećao potraživanje tužiteljice s osnove neplaćenih prekovremenih
sati rada za 486,39 kn. Stoga da je potrebno da vještak korigira dopunu od 22.
prosinca 202.god., uzimajući u obzir iznesene primjedbe na način obračuna odnosno
iskazivanje vrijednosti slobodnih dana.

14.U svojoj konačnoj dopuni vještva od dana 22. veljače 2021., vještak I. B.
izradio je ponovno izračun po prigovorima tuženika, te utvrdio da tužitelju u razdoblju
od listopada 2013. do listopada 2018. godine da nisu obračunati niti isplaćeni svi

6 Pr-86/2019

prekovremeni sati, koje da je odradio prilikom svakog mjeseca i to u ukupnom bruto
iznosu od 879,94 kn. Na konačnu dopunu vještva stranke nisu imale posebnih
primjedbi.

15.Na tužitelja se kao državnog službenika primjenjuje Zakon o državnim
službenicima ( NN 49/12 – pročišćeni tekst , 150 /11, 34/12, 49/12 , 38/13, u daljnjem
tekstu ZDS) koji plaću i druga materijalna prava državnih službenika uređuje u čl. 10.
koji propisuje da državni službenici za svoj rad imaju pravo na plaću, kao i da se
Kolektivnim ugovorom mogu urediti materijalna i druga prava državnih službenika.
Nastavno, obveza plaćanja prekovremenog rada propisana je i čl. 86. Zakona o radu
(NN 149/09, 61/11 i 73/13 – u daljnjem tekstu ZR) . U utuženom razdoblju
primjenjivali su se: Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike ( NN
93/08, 23/09, 39/09, 90/10 ) i Kolektivni ugovor za državne službenike i namještenike
( NN 89/12 , 104 /13).

16.Kolektivnim ugovorom za državne službenike i namještenike ( NN 93/08, 23 /09,
39/09, 90/10 ) i to u čl. 44. je određeno da se osnovna plaća službenika i
namještenika uvećava za 40 % za rad noću, 50 % za prekovremeni rad, 25 % za rad
subotom, 35 % za rad nedjeljom, 10 % za rad u drugoj smjeni, te ukoliko službenik ili
namještenik radi na blagdane, neradne dana utvrđene Zakonom i na Uskrs, ima
pravo na plaću uvećanu za 150 % . Nadalje, za rad u drugoj smjeni ukoliko službenik
ili namještenik radi naizmjenično ili najmanje dva radna dana u tjednu u prvoj i drugoj
smjeni uvećanje plaće iznosi 10 % za dvokratni rad sa prekidom dužinom od 90
minuta uvećanje iznosi 10 % i za rad u turnusu uvećanje osnovne plaće iznosi 5 % .
Prema st. 2. tog čl. navedeni dodaci se međusobno ne isključuju, osim dodataka za
rad u turnusu i rad u drugoj smjeni. Prema st. 9. tog čl. prekovremenim radom, kad je
rad službenika i namještenika organiziran u radnom tjednu od ponedjeljka do petka,
smatra se svaki sat rada duži od 8 sati dnevno, kao i svaki sat rada subotom ili
nedjeljom.

17.Nadalje se prema st. 10. tog čl. prekovremenim radom, kada je rad službenika i
namještenika organiziran u smjenama ili u turnusu, smatra se svaki sat rada duži od
redovnog mjesečnog fonda radnih sati. Prema st. 12. tog čl. redovni mjesečni fond
radnih sati su sati koje službenici i namještenici trebaju raditi u tekućem mjesecu, a
dobije se na način da se broj radnih dana u tekućem mjesecu pomnoži sa 8 sati.
Prema st. 13. tog čl. umjesto uvećanja osnovne plaće po osnovi prekovremenog rada
službenik ili namještenik može koristiti jedan ili više slobodnih radnih dana. Iz čl 44.
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 89/12, 104/13 )
proizlaze prava državnih službenika i namještenika na jednaki način kako to sadrži i
čl. 44. Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN 93/08, 23/09,
39/09 i 90/10.)

18.Prema ocjeni ovog suda valja primijeniti obračun fonda radnih sati koji proizlaze iz
odredbe čl. 44. st. 12. KU kojom je propisan način utvrđenja broja prekovremenih
sati rada tako da se od ukupnog broja odrađenih sati rada odbije mjesečni fond
radnih sati dok mjesečni fond radnih sati čini broj radnih dana u tekućem mjesecu
pomnožen sa 8 sati. Kako je blagdan neradni dan ( koji je u konkretnom slučaju
padao u razdoblju od ponedjeljka do petka ) ovaj sud smatra da blagdan ne ulazi u
mjesečni fond radnih sati već u mjesečni fond sati. Tuženik je u konkretnom slučaju
tužitelju prekovremene sate utvrđivao na bazi mjesečnog broja sati, a ne mjesečnog
fonda radnih sati što je pogrešno s obzirom na odredbu čl. 44. st. 12. KU.

19.Dakle, za državne službenike i namještenike koji rad u smjenama ili u turnusu,
prekovremenim radom se smatra svaki sat rada duži od redovnog mjesečnog fonda
radnih sati, a taj fond označava samo sate koji ulaze u radne dane pojedinog

7 Pr-86/2019

mjeseca. Dakle, ne i one sate koji padaju u neradne dane od ponedjeljka do petka.
Prema tome redovni mjesečni fond radnih sati je u svakom slučaju manji broj sati,
nego što je to mjesečni fond sati , a koji fond sati uračunava u sebe i sate koji padaju
u radne, ali i sate koji padaju u neradne dane, ako ti neradni dani padaju od
ponedjeljka do petka. Iz prednjeg proizlazi da je kod tužitelja vršena pogrešna
evidencija prekovremenih sati jer su mu prekovremeni sati morali biti obračunavani
prema redovnom mjesečnom fondu radnih sati. tj. na način da mu je prekovremeni
rad svaki sat preko redovnog mjesečnog fonda radnih sati. To znači da ukoliko u
jednom mjesecu pada jedan neradni dan u razdoblju od ponedjeljka do petka, sati
toga dana ne ulaze u redovni mjesečni fond radnih sati ( jer je dan neradni ) ali ti sati
ulaze u dan za koji se plaća naknada plaće, tj. ulaze u redovni mjesečni fond sati.

20.Tužena nije evidentirala prekovremeno odrađene sate kod državnih službenika
kakav je tužitelj ( radi u smjenama) na ispravan način, jer se prekovremeni sati kod
takvih državnih službenika evidentiraju na broj sati koji odgovara redovnom
mjesečnom fondu radnih sati tj. oni sati koji padaju samo i isključivo u radne dane
pojedinog mjeseca. Znači takvim službenicima nije bio evidentiran sav prekovremeni
rad sukladno odredbama navedenih Kolektivnih ugovora. U prilog tome ide i
tumačenje ZK za tumačenje odredaba i praćenje primjene
Kolektivnog ugovora za državne službenike i namještenike od 16. svibnja 2012. g. iz
kojeg slijedi da se prekovremeni sati rada djelatnika koji radi u turnusu, dobije na
način da se od njegovih ukupno odrađenih sati rada u mjesecu odbije redovni
mjesečni fond radnih sati. Redovni mjesečni fond radnih sati dobije se na način da se
broj radnih dana u mjesecu pomnoži sa 8 sati. Dakle, u taj fond ne ulaze blagdani i
neradni dani određeni zakonom. Identično tumačenje ova K. je dala dana 29.
travnja 2013. g. u odnosu na rad u smjenama.

21.Na konačnu dopunu vještva stranke nisu imale posebnih primjedbi, a ovaj sud ga
u cijelosti prihvaća obzirom da je u skladu utvrđenim brojem prekovremenih sati koji
tužitelju nisu plaćeni te broju slobodnih dana koji su od strane tužitelja nedvojbeno
iskorišteni jer tužitelj ničim nije pobio navode tuženika o broju slobodnih dana koje je
iskoristio. Stoga prema novom izračunu napravljenom po prigovorima tuženika,
tužitelju u razdoblju od listopada 2013. do listopada 2018. godine nisu obračunati niti
isplaćeni svi prekovremeni sati i to u ukupnom bruto iznosu od 879,94 kn, stoga je za
više zatraženo za iznos od 1.221,37 kn i zakonske zatezne kamate, tužbeni zahtjev
valjalo odbiti kao neosnovan.

22.Tužitelju su na dosuđeni iznos priznate i zatražene zatezne kamate na svaki
pojedinačni mjesečni iznos ( utvrđen u tabelarnom pregledu na str. 263 - 266
dopunskog nalaza), koja teče od 15.-og dana u mjesecu za prethodni mjesec pa do
isplate, po stopi uređenoj čl. 29. st. 2. ZOO-a, a koja se određuje uvećanjem
eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta
koje je prethodilo tekućem polugodištu za petpostotnih poena do 31. srpnja 2015.g.,
a od 01. kolovoza 2015.g., po stopi koja se određuje za svako polugodište,
uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje
od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno
razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

23.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. temelji 154. st. 5 i 155. Zakona o
parničnom postupku ("NN" broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01,
117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14,70/19) , VPS te
popisu trošku punomoćnika tužitelja.

Tužitelju je priznat trošak: za sastav zahtjeva za mirno rješenje spora – 25 bodova,
za sastav tužbe –25 bodova, za sastav podneska : 2. travnja 2019. i 29. siječnja

8 Pr-86/2019

2021. – za svaki po 25 bodova, za zastupanje na ročištima: 24. travnja 2019. , 5.
studenog 2019. , 19. studenog 2020., 1. veljače 2021. i 8. ožujka 2021. - za svako
po 25 bodova, što daje ukupno bodova 225 bodova ( vrijednost 1 boda sa paušalom
=10 kn ), iznosi 2.250,00 kn + % 25 PDV, što daje iznos 2.812,50 kn. Tom iznosu
valja pridodati i materijalni trošak vještačenja u iznosu od 2.000,00 kn, što daje
konačan iznos od 4.812,50kn.

Sukladno čl. 154. st.2. ZPP-a ovaj sud smatra da je tužitelj cijeneći osnov i visinu
tužbenog zahtjeva uspio sa 71%, a tužena sa 29%, kada se postotak kojim je tužena
uspjela u parnici odbije od postotka kojim je tužitelj uspio u parnici dobije se postotak
od 42 % u kojem omjeru je tužitelj uspio u ovoj parnici što iznosi 2.021,25 kn.

U Splitu, 19. svibnja 2021.g.

Sudac

Jelena Kvarantan Karuza v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove odluke može se izjaviti žalba Županijskom
sud. Žalba se podnosi putem ovog suda u tri primjerka u roku od 15 dana od dana
primitka pismenog otpravka iste.