- 1 -              Revd 1389/2020-2

Broj: Revd 1389/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać – Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice te Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice J. G., OIB: ... iz S., ..., koju zastupa punomoćnik B. J., odvjetnik u Z., protiv tuženika K. P. I. d.d., OIB: ..., Z., ..., kojeg zastupa punomoćnica V. K., odvjetnica u O. društvu B. & P. d.o.o., Z., radi naknade štete, odlučujući o prijedlogu tužiteljice za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-374/2020-2 od 28. siječnja 2020. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-134/2018 od 5. prosinca 2019., na sjednici vijeća održanoj 19. svibnja 2021.,

r i j e š i o   j e :

              Dopušta se revizija tužiteljice protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-374/2020-2 od 28. siječnja 2020. zbog pravnog pitanja:

              "Čini li sud bitnu povredu odredaba parničnog postupka ako, u postupku čiji je predmet naknada štete zbog izmakle koristi, odbije dokazni prijedlog provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja na okolnost tvrdnji tužitelja bitnih i za osnovu, a ne samo za visinu tužbenog zahtjeva, a u obrazloženju presude se pozove da je tužbeni zahtjev odbijen jer stranka nije dokazala osnovu tužbenog zahtjeva, a sve u smislu odredbi čl. 354. st. 1. u vezi s čl. 219. i čl. 220. ZPP te čl. 354. st. 2. toč. 6. i toč. 11. ZPP?"

Obrazloženje

1. Tužiteljica je prijedlogom za dopuštenje revizije predložila da Vrhovni sud Republike Hrvatske dopusti reviziju protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-374/2020-2 od 28. siječnja 2020. kojom je potvrđena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj P-134/2018 od 5. prosinca 2019., a zbog dva postupovnopravna pitanja koja smatra važnima za odluku u sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

2. U odgovoru na prijedlog za dopuštenje revizije tuženik poriče navode prijedloga te predlaže odbijanje prijedloga tužiteljice.

3. Prijedlog je osnovan.

4.1. Tužiteljica u prijedlogu ističe slijedeća pravna pitanja:

              "1. Da li, u postupcima čiji je predmet tužbeni zahtjev naknade štete u vidu izmakle koristi, dokazni prijedlog provođenja financijsko-knjigovodstvenog vještačenja može predstavljati dokazno sredstvo kojim se dokazuju činjenice bitne i za osnovu tužbenog zahtjeva, a ne samo visinu tužbenog zahtjeva? Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničnog postupka ukoliko odbije takav dokazni prijedlog, a u obrazloženju se pozove da je odbio tužbeni zahtjev jer stranka nije dokazala osnovu tužbenog zahtjeva, sve u smislu odredbi čl. 219., 220. i 354. st. 2. toč. 6. i toč. 11. ZPP-a?

              2. Da li je drugostupanjski sud dužan u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku kritički ocijeniti utvrđenja prvostupanjskog sud glede činjeničnog stanja, primjene materijalnog prava i primjene procesnih pravila, u situaciji kada prema jednom od žalbenih navoda utvrđuje drugačije činjenično stanje nego prvostupanjski sud?

              Da li je drugostupanjski sud u obrazloženju svoje drugostupanjske odluke kojom odbija žalbu i potvrđuje prvostupanjsku odluku u postupcima koji su u tijeku na dan 01.09.2019.g. (ili kasnije) dužan izložiti svoje shvaćanje o žalbenim prigovorima bez obzira na prihvaćanje činjeničnog stanja i primjene materijalnog prava prvostupanjskog suda, imajući u vidu stupanje na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku (NN 70/2019) kojim je brisan dosadašnji stavak 5. članka 375. zakona o parničnom postupku? Da li je drugostupanjski sud u takvom slučaju obvezan obrazložiti razloge zbog kojih se nije osvrnuo na žalbene navode za koje smatra da nisu od odlučnog značaja?

              Da li sud čini bitnu povredu odredaba parničkog postupka ukoliko se u takvoj situaciji samo pozove da su sva utvrđenja prvostupanjskog sud pravilna umjesto osvrta na Žalbene razloge i dovođenja vlastite ocjene činjenica u svezu s procesnim i materijalnim pravom i davanja obrazloženja u pogledu toga, sve u smislu odredbi čl. 375. st. 1. i 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a?"

4.2. Kao razlog važnosti navedenog 1. procesnopravnog pitanja predlagateljica se poziva na pravno shvaćanje izraženo u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Rev-679/14 od 6. listopada 2004., a za tri sastavnice pitanja postavljenog pod 2. na izražena pravna shvaćanja u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-52/16 od 9. listopada 2019., Rev-1960/13 od 12. lipnja 2019. te Rev-1402/19 od 16. travnja 2019.

5. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 5. te čl. 385. a. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 88/08 i 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske je ocijenilo da 1. naznačeno pitanje u prijedlogu tuženika, a koje se u bitnom svodi na pitanje  navedeno u izreci ovog rješenja, važno u smislu odredbe čl. 385.a. st. 1. ZPP. Riječ je o pravnom pitanju važnom za rješenje spora, a i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni te za razvoj prava kroz sudsku praksu, budući da je o tom pravnom pitanju ovaj sud izrazio pravno shvaćanje.

6. Zbog izloženih razloga je valjalo, na temelju odredbe čl. 387. st. 1. i 6. ZPP, riješiti kao u izreci ovog rješenja.

7. Što se pak tiče pitanja postavljenog u prijedlogu pod 2. valja reći da se ono odnosi na to je li sud prilikom donošenja pobijane presude  eventualno propustio ocijeniti  i obrazložiti u odluci neki žalbeni prigovor, koje predlagateljica smatra odlučnim, a sud ne, ali i na način koji ona smatra pravilnim, odnosno problematizira ovlaštenje suda da sam utvrđuje odlučne činjenice, a što je pitanje postojanja ili nepostojanja bitne povrede odredaba parničnog postupka u ovom konkretnom slučaju, pa u situaciji kad takva eventualno počinjena bitna povreda nije posljedica izraženog pravnog shvaćanja suda u pobijanoj odluci koje bi bilo nepodudarno sa shvaćanjem revizijskog suda (kao što je upravo u ovom predmetu slučaj) ne radi se važnom pitanju u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. ZPP. Pri tom valja napomenuti da se odluka drugostupanjskog suda, ni formalno ni sadržajno, ne temelji na odredbi čl. 375. st. 5. ranije važećeg ZPP pa u tom dijelu postavljeno pitanje nije važno za odluku u konkretnom sporu.

U Zagrebu, 19. svibnja 2021.

                                                                                     Predsjednica vijeća:

                                                                                                                Mirjana Magud, v.r.