Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 1238/2018-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 1238/2018-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. B. (OIB ...) iz O. H., kojega zastupa punomoćnik Č. K., odvjetnik u O., protiv tuženika bolnica O. (OIB ...), O., kojega zastupa punomoćnik Z. M., dipl. pravnik, zaposlenik tuženika, radi naknade štete, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Karlovcu poslovni broj -149/2014-2 od 1. ožujka 2017., kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Ogulinu poslovni broj P-238/12-19 od 11. prosinca 2013., u sjednici održanoj 18. svibnja 2021.,

 

p r e s u d i o   j e :

 

Revizija tužitelja odbija se kao neosnovana.

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za isplatu neimovinske štete i imovinske štete u iznosu od 250.000,00 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana podnošenja tužbe 26. srpnja 2012. pa do isplate (točka I. izreke) te je tužitelju naloženo naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu 1.425,00 kn (točka II. izreke).

 

2. Drugostupanjskom presudom odbijena je žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda.

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju koja sadržajno predstavlja reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predložio je reviziju prihvatiti i ukinuti nižestupanjske presude te predmet vratiti na ponovno suđenje prvostupanjskom sudu.

 

4. Tuženik nije odgovorio na reviziju.

 

5. Revizija nije osnovana.

 

6. Na temelju odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Suprotno revizijskim navodima pobijana presuda sadrži razloge o činjenicama odlučnim za ovaj spor, koji razlozi su jasni i međusobno ne proturječe baš kao što o odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava i samih tih isprava, zbog čega nema apsolutno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP na koju tužitelj u reviziji ukazuje.

 

7.1. Nadalje nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354 st. 2 t. 12. ZPP pred prvostupanjskim sudom koju drugostupanjski nije sankcionirao.

 

7.2. Prema odredbi čl. 369. st. 4. i 5. ZPP prekoračenje tužbenog zahtjeva postoji ako je sud odlučio o nečem drugom, a ne o onome što je traženo ili kad je dosuđeno više od onoga što je traženo.

 

7.3. Kako iz tužbenog zahtjeva proizlazi da tužitelj svoj zahtjev za isplatu iznosa od 250.000,00 kn temelji na tvrdnji da je zbog propusta tuženika u liječenju trpio fizičke bolove, strah, duševne bolove te imao potrebu za tuđom pomoći i njegom, tako nižestupanjski sudovi nisu prekoračili tužbeni zahtjev kada su nakon provedenog dokaznog postupka isti odbili ocijenivši da je liječenje tužitelja učinjeno sukladno pravilima struke pa nema odgovornosti tuženika za nastalo tužiteljevo zdravstveno stanje jer ono nije posljedica pogreške ili propusta u liječenju već posljedica ozljeđivanja tužitelja.

 

7.4. Tužitelj ukazuje i na postojanje relativno bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 375. st. 1. ZPP, počinjene po drugostupanjskom sudu.

 

7.5. Drugostupanjski sud je u obrazloženju svoje presude, prihvaćajući u cijelosti činjenična utvrđenja i pravno shvaćanje prvostupanjskog suda, odgovorio na žalbene navode relevantne za odluku u sporu, pa nije ostvarena niti bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 375. st. 1. ZPP.

 

7.6. Stoga nije ostvaren revizijski razlog bitnih povreda odredaba parničnog postupka.

 

8. Predmet spora je zahtjev tužitelja za naknadu neimovinske i imovinske štete za koju tvrdi da je trpio radi propusta u liječenju tuženika.

 

9. U postupku pred nižestupanjskim sudovima je u bitnom utvrđeno:

 

- da je tužitelj 4. listopada 2011. zadobio ozljede nosa pri radu motornom pilom,

 

- da su mu ozljede zbrinute isti dan kod tuženika od strane kirurga te je preporučen ORL pregled koji je učinjen slijedeći dan,

 

- da su tužitelju izvađeni šavovi 11. listopada 2011.,

 

- da je 27. veljače 2012. na ponovnom ORL pregledu tužitelju uočeno strano tijelo koje je isti dan izvađeno,

 

- da u spisu nema medicinske dokumentacije od 11. listopada 2011. do 27. veljače 2012.,

 

- da iz mišljenja medicinskog vještaka M. V. G. proizlazi da je liječenje tužitelja učinjeno po pravilima struke te da su fizički bolovi koje je trpio posljedica ozljede, a ne greške ili propusta liječnika te da to što nije prilikom primarnog zbrinjavanja ozljede uočeno i izvađeno strano tijelo ne predstavlja propust u liječenju iz razloga što kod takvih ozljeda vrlo često zaostanu mali komadići stranih tijela koje je teško pronaći u rani te ponekad ostaju trajno u tijelu bez smetnji, a nekad se naknadno manifestiraju stvaranjem upala ili curenjem gnoja iz rane što bio slučaj kod tužitelja.

 

10. Na temelju utvrđenih činjenica, sudovi zaključuju da nema odgovornosti tuženika za nastalo tužiteljevo zdravstveno stanje jer je ono nije posljedica pogreške ili propusta u liječenju već posljedica ozljeđivanja tužitelja te stoga ocjenjuju tužbeni zahtjev neosnovanim pozivom na odredbe čl. 1045. st. 1. i 1061. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 i /41/08 - dalje: ZOO).

 

11. Tuženik kao razlog pogrešne primjene materijalnog prava u reviziji navodi da je pogrešno primijenjena odredba čl. 1049. st. 1. ZOO jer smatra sud nije cijenio i odredbu st. 2. istog članka te da su sudovi trebali pri odlučivanju o osnovanosti tužbenog zahtjeva primijeniti i odredbe Zakona o zdravstvenoj zaštiti ("Narodne novine" broj 150/08, 155/19, 71/10, 139/10, 22/11, 84/11, 154/11, 12/12, 35/12, 70/12, 144/12, 82/13, 159/13, 22/14, 154/14 i 70/16 – dalje: ZZZ), Zakona o zaštiti prava pacijenata ("Narodne novine" broj 169/04 i 37/08 – dalje: ZZPP) te Kodeksa medicinske etike i deontologije ("Narodne novine" broj 55/08 i 139/15 – dalje: Kodeks).

 

12. Odredbom čl. 1045. st. 1. ZOO propisano je tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje.

 

12.1. Ujedno, odredbom st. 2. istog članka propisano je da se predmnijeva obična nepažnja.

 

13. Polazeći od utvrđenja da su djelatnici tuženika kod liječenja tužitelja upotrijebili dužnu pažnju i proveli liječenje prema pravilima struke te da je šteta koju je tužitelj trpio posljedica same ozljede, a ne pogreške, niti propusta u liječenju tužitelja, ovaj sud smatra da su ispunjene sve pretpostavke za neodgovornost tuženika za štetu u smislu odredbe čl. 1045. st. 1. i 2. ZOO, pa su stoga pravilno nižestupanjski sudovi primijenili materijalno pravo iz odredbe čl. 1045. st. 1. i st. 2. ZOO (bez obzira što u odlukama nije citiran st. 2. čl. 1045. ZOO) kada su tužbeni zahtjev za naknadu štete odbili kao neosnovan.

 

13.1. Nadalje, tužitelju je za odgovoriti da odredbe ZZZ-a, ZZPP-a i Kodeksa, ne utječu na osnovanost tužbenog zahtjeva i zakonitost nižestupanjskih odluka pored utvrđenja da u liječenju tužitelja nije bilo liječničke pogreške i da su zaposlenici tuženika zbrinuli tužitelja nakon što je ozlijeđen sukladno pravilima struke.

 

14. Kako nije ostvaren niti revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava, valjalo je, na temelju čl. 393. ZPP, reviziju tužitelja odbiti kao neosnovanu i odlučiti kao u izreci presude.

 

Zagreb, 18. svibnja 2021.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu