- 1 -              Revd 1745/2020-2

Broj: Revd 1745/2020-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i dr. sc. Jadranka Juga člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. Z., Z., kojeg zastupa punomoćnica Ž. Z. odvjetnica u Odvjetničkom društvu L. i partneri d.o.o. protiv tuženika K. S. d.o.o. Z., kojeg zastupa punomoćnica J. Ć. odvjetnica u Z., radi isplate, odlučujući o prijedlogu tuženika za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6757/17-2 od 29. siječnja 2020. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-695/17-11 od 14. srpnja 2017., u sjednici održanoj 18. svibnja 2021.,

r i j e š i o   j e:

I. Dopušta se revizija tuženika protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6757/17-2 od 29. siječnja 2020. zbog sljedećeg pravnog pitanja:

„Smije li drugostupanjski sud preinačiti prvostupanjsku presudu u slučajevima kada osporena visina tužbenog zahtjeva nije utvrđena kroz dokazni postupak pred prvostupanjskim odnosno drugostupanjskim sudom?“

II. U odnosu na preostala pitanja prijedlog za dopuštenje revizije se odbacuje.

Obrazloženje

1. Tuženik je podnio prijedlog za dopuštenje revizije protiv presude Visokog trgovačkog suda Republike Hrvatske poslovni broj Pž-6757/17-2 od 29. siječnja 2020. kojom je preinačena presuda Trgovačkog suda u Zagrebu poslovni broj Povrv-695/17-11 od 14. srpnja 2017.

2. Postupajući po odredbi čl. 387. st. 1. i 6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19 - dalje: ZPP) ovaj sud je ocijenio da su ispunjene pretpostavke za dopuštenost revizije u smislu odredbe čl. 385.a st. 1. al. 1. ZPP zbog drugog pravnog pitanja, navedenog u izreci ovog rješenja, jer je riječ o pravnom pitanju koje je važno za odluku u sporu.

3. Naime, iz obrazloženja prvostupanjske odluke proizlazi da je isti ukazao kao bespredmetnim raspravljati o visini tužbenog zahtjeva zbog utvrđene promašene pasivne legitimacije. Drugostupanjski sud je preinačio prvostupanjsku odluku, odbio prigovor promašene pasivne legitimacije te prihvatio tužbeni zahtjev međutim pritom je propustio dati obrazloženje na utvrđenu visinu tužbenog zahtjeva.

4. Time su se, u pogledu toga pitanja, ispunile pretpostavke za dopuštenje revizije sukladno odredbi članka 385.a st. 1. ZPP, pa je valjalo, a na temelju odredbe čl. 387. st. 6. ZPP, odlučiti kao pod toč. I. izreke ovoga rješenja.

5. U odnosu na ostala postavljena pitanja u prijedlogu za dopuštenje revizije valja reći da ista nisu važna za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni ili za razvoj prava kroz sudsku praksu jer su navedena pitanja usko vezana uz okolnosti konkretnog slučaja (ili nekog drugog slučaja) pa na njih nije moguće dati jednoznačne odgovore odnosno kao odgovore na njih ovaj sud nije u mogućnosti zauzeti načelno pravno shvaćanje.

6. Za pitanje pod brojem 6 ističe se da je Vrhovni sud Republike Hrvatske na drugoj sjednici Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanoj 1. ožujka 2021. zauzeo pravno shvaćanje:

„U odnosima između suvlasnika (vlasnika i posjednika), kada jedan suvlasnik onemogući drugog u korištenju (su)vlasništva stvari primjenjuju se odredbe čl. 164. i 165. ZVDSP.“

„U parnici u kojoj je predmet spora zahtjev su(vlasnika) protiv posjednika koji koristi i posjeduje tuđu stvar (ili tuđi suvlasnički dio stvari), za isplatu naknade za to što ju je upotrebljavao i od nje imao koristi, odnosno naknade za sve koristi koje je tuženik imao za vrijeme svojega posjedovanja, na temelju članka 164. i 165. ZVDSP, za odluku o tuženom zahtjevu odlučno je utvrditi pravni položaj posjednika, pritom nije nužno da se tužbenim (vlasničkim) zahtjevom istodobno traži i predaja te stvari u (su)posjed, ako je (su)vlasnik na odgovarajući način izrazio volju za posjedovanjem stvari.

Pošteni posjednik u svakom slučaju postaje nepošten od trenutka kada je primio tužbu na predaju u posjed ili suposjed, ali se njegovo nepoštenje može dokazivati i u odnosu na vrijeme prije podnošenja tužbe ako ga je tužitelj na odgovarajući način pozvao na predaju stvari.“

6.1. Stoga pobijana odluka u odnosu na navedeno pitanje nije u suprotnosti sa zauzetim pravnim shvaćanjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske.

7. Stoga, u pogledu tog dijela pitanja, nisu ispunjene pretpostavke za dopuštenje revizije u smislu odredbe čl. 385.a ZPP, pa je na temelju odredbe čl. 392. st. 1. u vezi s čl. 387. st. 5. ZPP, riješeno kao u točki II. izreke.

Zagreb, 18. svibnja 2021.

Predsjednica vijeća:

Katarina Buljan, v.r.