1

                            Poslovni broj 33 Gž-1736/2021-2

 

 

  Republika Hrvatska

     Županijski sud u Zagrebu

   Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

 

                                                                                                          Poslovni broj 33 Gž-1736/2021-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca tog suda Milene Frankić, kao predsjednika vijeća, Gordane Bošković Majerović kao člana vijeća i suca izvjestitelja i Vlaste Mrzljak, kao člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. u. S., OIB…, S., zastupanog po punomoćniku Z. P., odvjetniku iz S., protiv tuženika 1/I. G., OIB…, 2/K. G., OIB… i 3/M. G., OIB…, svih iz S.., zastupanih po punomoćniku I. P., odvjetniku iz S., radi iseljenja i predaje u posjed, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-165/17-23 od 4. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 17. svibnja 2021.,

 

 

r i j e š i o j e

 

              I. Ukida se presuda Općinskog suda u Splitu poslovni broj Ps-165/17-23 od 4. prosinca 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

              II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će prvostupanjski sud u konačnoj odluci.

 

Obrazloženje

 

1. Presudom Općinskog suda u Splitu citiranom u izreci odbijen je, točkom I. tužbeni zahtjev koji glasi:

 

"1. Dužni su tuženici ad. 1., ad. 2. i ad. 3. iseliti iz stana- posebne uporabne cjeline u zgradi sagrađenoj na čest. zgr. 3... Z.U. 3…, K.O. S., III. Z.K. tijelo, anagrafske oznake, S., L…, koji se sastoji od sljedećih prostorija: hodnika (u predmetni hodnik ulazi se sa podesta stubišta s istočne strane, odnosno na vrhu stubišta desno), ukupne površine 10,33 m², u hodniku s južne strane soba površine 28,75 m², s jugozapadne strane soba površine 19,12 m², kupaonica površine 4,8 m², nužnik 1,75 m², predsoblja od 1.79 m², kuhinje s blagovaonicom 21,90 m², soba na sjeveroistočnoj strani 20,73 m², koji stan –posebna uporabna cjelina se nalazi u potkrovlju na zadnjem katu i zapadnoj strani zgrade, opisanog u vještačkom nalazu sudskog vještaka M. T. dipl. ing. građ. od 10. travnja 2019., te ga slobodnog od osoba i stvari predati u posjed tužitelju, u roku od 8 dana od pravomoćnosti presude pod prijetnjom ovrhe.

2. Dužni su tuženici ad. 1., ad. 2. i ad. 3. solidarno naknaditi tužitelju troškove spora, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama od dana prvostupanjskog presuđenja do isplate."

 

te je, točkom II., obvezan tužitelj naknaditi tuženicima parnični trošak u iznosu od 12.000,00 kn.

 

2. Protiv navedene presude tužitelj je podnio žalbu zbog svih žalbenih razloga iz čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine br. 53/91, 91/92, 112/99, 117/03, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 70/19 – dalje: ZPP), uz prijedlog da se pobijana presuda preinači i tužbeni zahtjev prihvati odnosno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. Tuženici nisu odgovorili na žalbu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. U predmetnom postupku tužitelj traži predaju u posjed spornog stana, navodeći da je pretpostavljeni vlasnik stana, a tuženici isti koriste bez pravne osnove.

 

6. Prvostupanjski sud je tužbeni zahtjev odbio, smatrajući da tužitelj nije aktivno legitimiran za postavljanje takvog zahtjeva.

 

7. U predmetnom postupku je utvrđeno:

- da tuženici koriste sporni stan koji se nalazi u zgradi označenoj kao čest.zgr. 3.. k.o. S., orijentacije jug-zapad-sjever koji se sastoji od tri sobe, kuhinje, degažmana, nužnika, kupaonice i hodnika, ukupne korisne površine 110,25 m2,

- da je tužitelj upisan kao organ upravljanja na društvenom vlasništvu u cijelosti, na z.k. tijelu III, čest.zgr. 3.. k.o. S. upisanom u z.k.ul. 3… iste k.o. u kojoj se sporni stan nalazi,

- da je u tijeku postupak povrata po zahtjevu M. J. i dr. za naknadu za oduzetu imovinu i to zgradu G. u. u S., s pripadajućim zemljištem, upisane u z.k.ul. 3.. k.o. S. te se postupak vodi pred Službom za imovinsko-pravne poslove, Ured državne uprave u S.-d. ž. pod brojem KLASA: UP-I.942-04/97-01/3018, URBROJ: 2181-05-01/020-17-23,

- da se sporni stan nalazi u potkrovlju na zadnjem katu i zapadnoj strani zgrade, da ima instalacije vode, struje i kanalizacije a na zidovima i stropovima su vidljivi tragovi dotrajalosti, vlaženja i pukotine, te je vještak građevinske struk opisao površinu i namjenu prostorija,

- da je tuženik 1/I. G. u sporni stan došao 1. svibnja 1970. kada je dobio posao i stan kod tužitelja, da je sam uredio stan u kojem živi s ostalim tuženicima i za koji plaća samo potrošak električne energije,

- da je 1/tuženik u stan uselio kao domar, te prema ugovoru ima pravo korištenja stana do odlaska u mirovinu, da je 1/tuženik u mirovini od 22. studenoga 1990. ali odbija iseliti iz stana,

- da tuženici nemaju drugi stan, da 2/tuženica nikada nije imala nikakav ugovor u vezi stana iako je također radila kod tužitelja.

 

8. S obzirom na navedena utvrđenja, sud je zaključio, da tužitelj nije aktivno legitimiran za iseljenje tuženika budući da nije postao vlasnikom spornog stana. Ovo primjenom čl. 360. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne Novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, dalje: ZV) prema kojem pravo upravljanja odnosno korištenja i raspolaganja na stvari u društvenom vlasništvu postaje pretvorbom nositelja tog prava pravo vlasništva one osobe koja je pretvorbom postala sveopći pravni slijednik dotadašnjeg nositelja prava upravljanja, korištenja i raspolaganja na toj stvari, osim ako posebnim zakonom nije određeno drukčije, te čl. 362. st 1. ZV prema kojem se vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

 

9. Nadalje, na temelju čl. 77. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (NN br. 92/96, 39/99, 42/99, 92/99, 43/00, 131/00, 27/01, 65/01, 118/01, 80/02, 81/02, dalje: Zakon o naknadi) sud je zaključio, da tužitelj nije aktivno legitimiran u smislu čl. 54. st. 1. tog Zakona.

Člankom 77. Zakona o naknadi propisano je, da Republika Hrvatska stječe pravo vlasništva na imovini koja je predmet naknade na temelju odredaba ovoga Zakona glede kojih zahtjev za naknadu nije podnesen ili je pravomoćno odbijen, ako zakonom nije drukčije propisano.

Odredbom čl. 54. Zakona o naknadi je propisano, da se ne vraća u vlasništvo i posjed imovina pravnih osoba iz oblasti kulture, koja je postala vlasništvo pravnih osoba na temelju posebnih propisa, a na dan donošenja toga Zakona je u njihovom posjedu i služi za obavljanje njihove djelatnosti za koju su osnovane.

 

10. Budući da sporni stan po mišljenju prvostupanjskog suda nije u posjedu tužitelja i ne služi za obavljanje njegove djelatnosti, sud je zaključio da tužitelj nije aktivno legitimiran u smislu citiranih odredaba Zakona o naknadi, te mu ne pripada pravo na zaštitu u smislu čl. 162. st. 1. ZV jer nije dokazao svoje vlasništvo.

 

11. Osnovano tužitelj u žalbi prigovara takvoj primjeni čl. 77. Zakona o naknadi, budući da isti izričito propisuje da će Republika Hrvatska steći vlasništvo na imovini koja je predmet naknade ako zahtjev za naknadu nije podnesen, ili je pravomoćno odbijen, što za sada ne proizlazi iz utvrđenja u ovom postupku. Postupak naknade je u tijeku, a s obzirom na citirani tekst Zakona o naknadi, te činjenicu da je u konkretnom slučaju dakle podnesen zahtjev i o njemu odlučuje nadležno tijelo, prvostupanjski sud ne može, niti po mišljenju ovog suda, odlučiti o istom u ovom postupku, odnosno zaključiti da su se stekli zakonski uvjeti da Republika Hrvatska stekne vlasništvo sporne nekretnine.

 

12. Odredbom čl. 362. st 1. ZV prema kojem se vlasnikom nekretnine u društvenom vlasništvu smatra osoba koja je u zemljišnim knjigama upisana kao nositelj prava upravljanja, korištenja ili raspolaganja a tko tvrdi suprotno treba to i dokazati.

Nadalje, odredbom čl. 166. s. 1. ZV propisano je da će se onoga tko u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom dokaže pravni temelj i istinit način svoga stjecanja stvari smatrati vlasnikom te stvari (predmnijevani vlasnik) prema osobi koja stvar posjeduje bez pravnog temelja ili na slabijem pravnom temelju, a stavkom 2. istog članka, da će predmnijevanom vlasniku na njegov zahtjev predati posjed stvari posjednik koji nema pravni temelj posjedovanja ili je slabiji time što mu je posjed nepošten ili nezakonit; stavkom 4. propisano je da predmnijevani vlasnik treba umjesto vlasništva, dokazati činjenice na temelju kojih se predmnijeva njegovo vlasništvo i činjenice od kojih zavisi utemeljenost njegova zahtjeva prema posjedniku stvari iz stavka 1. i 2. te da se na vlasničku tužbu predmnijevanoga vlasnika prigovore posjednika i pravni položaj koji ima pošteni odnosno nepošteni posjednik kad je dužan predati stvar vlasniku, na odgovarajući način primjenjuje ono što i na pravu vlasničku tužbu.

 

13. U ponovljenom postupku sud će odlučiti o tužbenom zahtjevu, imajući na umu citirane propise, kao i činjenicu, da su tuženici istaknuli prigovor o pravu na dom, te će utvrditi relevantne činjenice za primjenu navedenih odredaba ZV.

 

14. Na temelju odredbe čl. 370. ZPP, odlučeno je kao u izreci.

 

 

U Zagrebu 17. svibnja 2021.

 

 

                                                                                                                                    Predsjednik vijeća:

                                                                                                                                  Milena Frankić, v.r.