Poslovni broj 77 Gž-867/2021-2

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 77 Gž-867/2021-2

 

R E P U B L I K A    H R V A T S K A

 

R J E Š E NJ E

 

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Daniele Ukić kao predsjednika vijeća, suca izvjestitelja Diane Preglej i Iris Gović Penić, kao članova vijeća, u pravnoj stvari tužitelja G. K., L., …1, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik D. R., odvjetnik u S., protiv tuženice Š. K., L., …, OIB: …, koju zastupa punomoćnik D. G., odvjetnik u V., radi utvrđenja suvlasništva i isplate, odlučujući o žalbi tuženice protiv presude Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Sv. Ivanu Zelini, poslovni broj P-627/2019-11 od 5. studenoga 2020., u sjednici vijeća održanoj dana 17. svibnja 2021.,

 

 

r i j e š i o    j e

 

Ukida se presuda Općinskog suda u Sesvetama, Stalna služba u Sv. Ivanu Zelini, poslovni broj P-627/2019-11 od 5. studenoga 2020. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje, pred drugog suca pojedinca.

 

 

Obrazloženje

 

1. Presudom suda prvog stupnja je utvrđeno da je tužitelj G. K. suvlasnik u 1/3 dijela vlasništva K. i D. D. opisane u zemljišnoknjižnom ulošku broj 1753 k.o. L. na kčbr.354/4 površine 1285 m2, na adresi L., …, Općinskog suda u Sesvetama, Zemljišnoknjižni odjel u Sesvetama, a tužitelj je ovlašten zatražiti i ishoditi uknjižbu prava vlasništva u 1/3 dijela, a protiv tuženice  Š. K., na svoje ime, a tuženica je dužna trpjeti uknjižbu prava vlasništva sa svog imena na ime tužitelja u 1/3 dijela, te je tuženica dužna naknaditi parnične troškove tužitelju u iznosu od 18.750,00 kn s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana donošenja ove prvostupanjske presude, tj. od 5. studenog 2020. pa do isplate, po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih za razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

 

2. Protiv navedene presude žali se tuženica zbog svih zakonskih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 - dalje ZPP) te predlaže preinačiti pobijanu presudu ili istu ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje pred drugim sucem.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Predmet spora je zahtjev tužitelja za utvrđenjem njegovog prava suvlasništva u 1/3 dijela na nekretnini upisanoj u zemljišnoknjižnom ulošku broj 1753 k.o. L., kčbr. 354/4 površine 1285 m2, na adresi L., …, te eventualno kumulirani tužbeni zahtjev za isplatu iznosa od 225.000,00 kn sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od utuženja 18. travnja 2018. pa do isplate.

 

6. Ispitujući prvostupanjsku presudu u okviru žalbenih navoda i pazeći po službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9. i 11. ZPP-a, sukladno odredbi čl. 365. st. 2. ZPP-a, ovaj sud drugog stupnja je utvrdio da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP-a.

 

7. Naime, pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati jer nedostaju razlozi o pojedinim odlučnim činjenicama, dok su razlozi o određenim odlučnim činjenicama nejasni i proturječni ispravama u spisu.

 

8. Tako je u obrazloženju prvostupanjske presude navedeno:

- da u zemljišnim knjigama kčbr.350/4 K. i D. D. površine 1285 m2 dolazi upisana kao vlasništvo K. Š., ovdje tuženice u cijelosti, s time da je pod brojem Z-26123/2017 upisana zabilježba spora P-2293/15 koji se vodi kod Općinskog građanskog suda u Zagrebu, pod brojem Z-2000/16, te je uknjiženo pravo doživotnog stanovanja i doživotnog plodouživanja u korist K. B.,

- da se tužitelj prije pokretanja ovog parničnog postupka obratio tuženici radi povrata ulaganja u kuću na adresi L., …,

- da je tužitelj bio zaposlen u H. niskogradnja d.d., odnosno I. M., te je tijekom trajanja radnog odnosa radio u B. (1991.-1996.),

- da su K. S. i Š. sklopili ugovor o izradi dokumentacije za legalizaciju 1. lipnja 2013. s K. studio d.o.o. i da je tuženica Š. K. podnijela zahtjev za izdavanje rješenja o izvedenom stanju,

- da su računi za građevni materijal (crijep, cement , vapno i sl.) od 18. svibnja 1993. i 21. svibnja 1993. izdani V. K., kao i da je Caritas Župe Sv. B. u B. skupljao novčanu pomoć za obitelj V. i V. K. te je prikupljen iznos od 5.201,00 kn, kojim novcima su kupljene knauf ploče i ljepilo za uređenje boravka i kuhinje obitelji K.,

- da je na temelju presude Općinskog suda u Zagrebu od 18. siječnja 1993., dana 14. svibnja 1993. C. osiguranje isplatila K. V. 18.805.096 HRD, K. Š. (ovdje tuženici) 38.668 HRD i K. S. 35.688 HRD, a na ime naknade štete nastale u prometnoj nezgodi dana 2. lipnja 1985., 

- da je S. K., otac tužitelja i suprug tuženice, umro 3.ožujka 2015.,

- da je tužitelj radio u B. tijekom devedesetih godina prošlog stoljeća (1991. do 1995.-1996.) i mjesečno slao novac (u rasponu od 1.500 do 3.000 DEM) svojim roditeljima S. K. i tuženici za svakodnevni život i za gradnju i uređenje kuće na adresi L., …, kako to proizlazi iz iskaza svjedoka V. S., susjeda stranaka, N. L. koji je radio zajedno s tužiteljem u B., P. M., susjeda stranaka, koji je radio s tužiteljem u B., te svjedoka B. K., sestre tuženice i tete tužitelja,

-  da je brat tužitelja V. (V1.) K. bio ozlijeđen u prometnoj nesreći 2. lipnja 1985., a kada je dobio odštetu 1993. sav novac je uložio u novu kuću, te je kasnije 2009. dobio od Caritasa pomoć u vidu knaufa i materijala u iznosu od 5.000,00 kn, 

-  da otac tužitelja i suprug tuženice S. K. nije bio stalno zaposlen i nije imao stalnih primanja, povremeno bi radio za nadnicu, kao niti tuženica, koja je kratko vrijeme bila zaposlena u K. Z. (R.) te je neko vrijeme bez prijave radila u N., a stranke su zajedno živjele u H., 

-  da su stranke i obitelj V. K. živjele zajedno na adresi L., …, u staroj kući, a nova kuća se postupno gradila i opremala.

 

9. Na temelju naprijed navedenih utvrđenja, sud prvog stupnja zaključuje da su gradnji kuće pridonijeli u jednakim omjerima tužitelj (1/3 dijela), koji je slao novac za gradnju kuće, tuženica sa svojim pokojnim suprugom (1/3 dijela), kao i brat i sin stranaka V. K. sa svojom obitelji (1/3 dijela). To iz razloga što je, prema mišljenju prvostupanjskog suda, životno logično i uvjerljivo da su stranke zajedno sa V. K. i njegovom suprugom V., živjeli u staroj kući na istoj adresi i postupno sukladno svojim mogućnostima zajedno u jednakim omjerima ulagali u gradnju nove kuće na istoj adresi, pa iako nisu u tom smislu sačinili pisani sporazum, upravo iz iskaza svjedoka i stranaka životno i logično se nameće zaključak da su svi troje (tužitelj, tuženica i V. K.), svojim radom i sredstvima doprinijeli izgradnji kuće. 

 

10. Nadalje, prvostupanjski sud iznosi mišljenje da tužitelj nije imao razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, jer su stranke zajedno svojim radom i sredstvima s V. K., doprinijeli izgradnji predmetne  kuće, pa je na taj način tužitelj, kao savjesni graditelj, stekao pravo suvlasništva na predmetnoj kući i zemljištu u omjeru od 1/3 dijela (čl. 114.,129.,152. i 153. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14 i 81/15 - dalje: ZVDSP).

 

11. Na kraju, sud prvog stupnja navodi da na temelju odredbe čl. 130. ZVDSP-a tko stekne pravo vlasništva nekretnine na temelju zakona, ovlašten je ishoditi upis stečenoga prava vlasništva u zemljišnoj knjizi, slijedom čega je prihvatio tužbeni zahtjev tužitelja kojim zahtijeva da je tuženica dužna trpjeti da se na temelju ove presude izvrši uknjižba u zemljišne knjige, tužitelja kao suvlasnika. 

12. Osnovano žaliteljica ističe da iz rezultata dokaznog postupka proizlazi da su na istoj zemljišno-knjižnoj čestici sagrađene dvije kuće – stara i nova, dok je tužitelj u svom iskazu naveo da je u staroj kući svom ocu pomogao jedino da se u istu uvedu novi kablovi za struju, dok nikakvih daljnjih ulaganja u staru kuću tužitelj nije imao.

 

13. Ovdje valja reći da je svjedok V. (V1.) K., tužiteljev brat, u svom iskazu naveo da je stara kuća građena prije 100 godina (list  49 spisa), što znači da tužitelj, koji je rođen 1970., nije nikako mogao sudjelovati u njezinoj gradnji, a time niti steći pravo suvlasništva na temelju građenja.

 

14. Tužitelj je eventualno mogao građenjem steći pravo suvlasništva na novoj kući u …, ali pod uvjetom da je između sudionika gradnje postojao usmeni ili pisani sporazum o stjecanju prava suvlasništva. u smislu odredaba čl. 21. i 24. Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima ("Narodne novine", br. 53/91) u skladu s izraženom voljom i namjerom (čl. 13. ZOVO). Tako i Rev-685-04-2 od 25. listopada 2005.

 

15. Dakle, tužitelj je mogao sudjelovati samo u gradnji nove kuće, a iz izreke prvostupanjske presude nije jasno da li se utvrđuje pravo suvlasništva tužitelja u 1/3 dijela na staroj ili novoj kući sagrađenoj na k.č.br. 354/4 od 1285 m2, slijedom čega su izostali razlozi o tim odlučnim činjenicama.

 

16. Nadalje, po ocjeni ovog drugostupanjskog suda u utvrđenju suvlasničkih omjera sudionika zajedničke gradnje u stjecanju predmetnih nekretnina potrebno je uzeti u obzir svaki onaj doprinos koji rezultira povećanjem građevinske (i tržne) vrijednosti predmetnih nekretnina, odnosno koji se može smatrati izravnim ulaganjem u stjecanju predmetnih nekretnina i to bilo ulaganjem u zemljište ili u izgradnju, pod uvjetom da u tom smislu postoji izričiti ili prešutni sporazum stranaka (i njihovog pravnog prednika S. K.) oko zajedničkog stjecanja nekretnine.

 

17. U konkretnom slučaju je sud prvog stupnja propustio utvrditi odlučnu činjenicu u čijem je vlasništvu bilo zemljište u vrijeme gradnje predmetne nove kuće, je li postojao sporazum između vlasnika zemljišta i tužitelja u pogledu stjecanja prava suvlasništva tužitelja, i u kojem omjeru, kada je gradnja kuće započela i završila te po kojoj osnovi je tuženica stekla pravo vlasništva predmetne nekretnine.

 

18. Također valja reći da sud prvog stupnja u obrazloženju presude iznio mišljenje kako tužitelj nije imao razloga sumnjati da mu ne pripada pravo na posjed, no, pitanje prava na posjed nije ni od kakvog značaja za odlučivanje o utvrđenju prava suvlasništva pa su u tom dijelu razlozi nejasni.

 

19. Kako je sud prvog stupnja počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, to je na osnovi odredbe čl. 369. st. 1. ZPP-a valjalo ukinuti prvostupanjsku presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje, i to pred drugim sucem pojedincem, sukladno odredbi čl. 371. ZPP-a.

 

20. Budući da je zbog ukidanja odluke u pogledu glavne stvari za sada neizvjestan uspjeh stranaka u ovom sporu (čl. 154. ZPP), to je valjalo ukinuti i odluku o troškovima postupka.

 

21. U ponovnom suđenju će sud prvog stupnja utvrditi, prvenstveno dopunskim saslušanjem svjedoka i stranaka te po potrebi provođenjem drugih dokaza koje su stranke predložile do zaključenja prethodnog postupka (pribava ostavinskog spisa iz pok. S. K.), odlučne činjenice koje se tiču osnovanosti tužbenog zahtjeva, i to: je li u zemljišnim knjigama u z.k.ul. 1753 k.o. L., k.č.br. 354/4, u listu A upisana stara kuća (izgrađena prije više od 100 godine) ili nova kuća u …., tko je bio vlasništva zemljišta u vrijeme gradnje nove kuće, je li između vlasnika zemljišta i tužitelja postojao usmeni ili pisani sporazum o stjecanju prava suvlasništva na novoj kući u …, ako jest, utvrditi njegov sadržaj, utvrditi pravnu osnovu po kojoj je tuženica stekla pravo vlasništva te je njezino pravo vlasništva preneseno na drugog stjecatelja, a nakon toga donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku, dajući za istu jasne i valjano obrazložene razloge.

 

U Zagrebu, 17. svibnja 2021.

 

Predsjednik vijeća:

Daniela Ukić