Poslovni broj: I Kžm-9/2021-4

Poslovni broj: I Kžm-9/2021-4

 

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

 

Visoki kazneni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca dr.sc. Lane Petö Kujundžić, predsjednice vijeća te Sanje Katušić-Jergović i mr.sc. Ljiljane Stipišić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Vanje Petrović, zapisničarke, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog D. M., zbog kaznenog djela iz članka 166. stavka 1. u vezi članka 158. stavka 1. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj 125/11., 144/12., 56/15. i 61/15. – ispravak, 101/17., 118/18. i 126/19. – dalje: KZ/11.), odlučujući o žalbi okrivljenog D. M. podnesenoj protiv rješenja Županijskog suda u Bjelovaru, broj Kovm-4/2021-10 od 29. ožujka 2021. u sjednici vijeća održanoj 13. svibnja 2021.,

 

 

r i j e š i o  j e

 

 

Odbija se žalba okrivljenog D. M. kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

 

1. Prvostupanjskim rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, broj Kovm-4/2021-10 od 29. ožujka 2021., nakon podignute optužnice Županijskog državnog odvjetništva Bjelovaru broj Koz-DO-3/2021-1. od 23. veljače 2021. zbog teškog kaznenog djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta iz članka 166. stavka 1. u vezi članka 158. stavka 1. KZ/11. odbijen je zahtjev za izdvajanje zapisnika o ispitivanju svjedoka I. P., R. M., G. K., M. V., N. P., D. B., S. M. te B. M. (dokazi pod toč.35-39, 41-43 optužnice) ispitanih pred državnim odvjetnikom kao nezakonitih dokaza.

 

2. Protiv tog rješenja pravodobnu žalbu podnio je okrivljeni D. M. po branitelju E. D., odvjetniku u K., s prijedlogom da Visoki kazneni sud Republike Hrvatske ukine pobijano rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

 

3. Prije održavanja sjednice vijeća spis je, u skladu s člankom 495. u vezi sa člankom 474. stavkom 1. ZKP/08., prije dostave sucu izvjestitelju, dostavljen Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske.

 

4. Žalba nije osnovana.

 

5. Okrivljenik u žalbi ističe da je prilikom donošenja pobijanog rješenja došlo do "apsolutno bitne povrede odredaba kaznenog zakona" jer da sud okrivljenika uopće nije pozvao na sjednicu optužnog vijeća za dan 29. ožujka 2021. čime mu je onemogućio da se očituje o svim relevantnim okolnostima vezanim uz optužnicu i izdvajanje nezakonitih dokaza iz spisa predmeta pa da je time došlo do povrede prava na obranu.

 

5.1. Takvim žalbenim navodima okrivljenik zapravo upućuje na počinjenu relativno bitnu povredu odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08., 76/09., 80/11., 91/12. - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12., 56/13., 145/13., 152/14., 70/17. i 126/19. - dalje: ZKP/08.)

 

6. Visoki kazneni sud Republike Hrvatske nalazi da je prvostupanjski sud doista učinio propust u primjeni članka 349. stavka 2. ZKP/08. jer je održao sjednicu optužnog vijeća bez da je prije sjednice utvrdio je li je dostava poziva za okrivljenika uredno iskazana, međutim takvim propustom nije počinjena bitna povreda odredaba kaznenog postupka iz članka 468. stavka 3. ZKP/08. budući da se ta povreda odnosi samo na neprimjenu ili nepravilnu primjenu odredbi ZKP/08. pri pripremanju rasprave, tijekom rasprave ili pri donošenju presude te povredu prava obrane na raspravi, ako je to utjecalo ili moglo utjecati na presudu, a što ovdje nije slučaj.

 

6.1. U tom smislu nisu osnovani žalbeni navodi okrivljenika jer se u konkretnom slučaju radi o sjednici optužnog vijeća na kojoj je branitelj okrivljenika u cijelosti ostao kod odgovora na optužnicu u kojem je iznesen predmetni prijedlog za izdvajanje nezakonitih dokaza, pa će obrana i u daljnjem tijeku postupka, u fazi optužnog vijeća (pod uvjetima iz članka 350. stavka 2. ZKP/08.), te tijekom rasprave (u slučaju potvrđivanja optužnice) moći predlagati izdvajanje nezakonitih dokaza, pa i onih istih, ali s drugačijim argumentima, predlagati provođenje dokaza i izjasniti se o krivnji, pa nema govora o onemogućavanju okrivljenika da se očituje o svim relevantnim okolnostima.

 

7. Žalbom se nadalje tvrdi da su zapisnici o ispitivanju svjedoka I. P., R. M., G. K., M. V., N. P., D. B., S. M. te B. M. ( dokazi pod točkama 35-39 i 41-43) optužnice nezakoniti dokazi jer da je prilikom ispitivanja ovih svjedoka povrijeđeno pravo obrane iz članka 64. stavka 1. točaka 9. i 10. ZKP/08., budući da okrivljenik nije bio obaviješten o radnjama ispitivanja svjedoka provedenim po državnom odvjetniku, čime se upire na nezakonite dokaze iz članka 10. stavka 2. točke 3. ZKP/08.

 

8. Protivno izloženim žalbenim navodima, ocjena je Visokog kaznenog suda da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio da zapisnici o ispitivanju svjedoka koje je proveo državni odvjetnik, ne predstavljaju nezakonite dokaze.

 

9. Nije u pravu okrivljenik kada ističe da ga je državni odvjetnik nezakonito lišio njegovog prava i mogućnosti da prije započinjanja kaznenog postupka dokaže vjerodostojnost svoje obrane, a time i neodrživost pravne konstrukcije o opstojnosti kaznenog djela i kaznene odgovornosti budući da se u konkretnom slučaju ne radi o primjeni odredbi članka 234. ZKP/08. koje propisuju obavještavanje okrivljenika i branitelja o mjestu i vremenu provođenja dokazne radnje, kako to ispravno utvrđuje prvostupanjski sud. U konkretnoj situaciji radi o svjedocima o čijem ispitivanju je u skladu s odredbom članka 219. stavka 1. ZKP/08. u sklopu stranačke istrage odlučio državni odvjetnik pa se na ispitivanje tih svjedoka primjenjuju odredbe članaka 283. – 300. ZKP/08. kojima nije propisana obveza državnog odvjetnika da o ispitivanju svjedoka obavijesti okrivljenika i njegovog branitelja, neovisno o tome što je podneskom okrivljenika od 14. svibnja 2020. zatraženo da ga se izvijesti o provođenju dokazne radnje ispitivanja svjedoka. Prema tome, drugostupanjski sud nalazi da ispitivanjem ovih svjedoka bez obavještavanja obrane nije povrijeđena niti jedna od odredbi ZKP/08.

 

10. Nije u pravu okrivljenik kada ističe da mu je povrijeđeno pravo obrane iz članka 64. stavka 1. točke 9. i 10. ZKP/08., koje odredbe govore o pravu okrivljenika da predlaže dokaze i sudjeluje u dokaznim i drugim postupovnim radnjama te na raspravi i da ispita suokrivljenike, svjedoke i vještake.

 

10.1. Naime, pravilno prvostupanjski sud navodi da će se pravo obrane u cijelosti ostvariti u kontradiktornom postupku pred prvostupanjskim sudom kada će okrivljenik moći ispitati svjedoke. Pritom se ističe da će okrivljenik, u slučaju potvrđivanja optužnice, to pravo na raspravi ostvariti uz poštivanje načela pravičnog suđenja i jednakosti oružja, dok u stadiju istrage dominira tzv. inkvizitorno načelo budući da u tom stadiju pa sve do optuženja ZKP/08. ne poznaje tzv. "ravnopravnost oružja" između stranaka. Dokazi prikupljeni od strane državnog odvjetnika u istrazi, ako optužnica bude potvrđena, biti će podvrgnuti kontradiktornom ispitivanju, jer se bez neposrednog ispitivanja tih svjedoka na raspravi i omogućavanja obrani da iskoristi pravo na postavljanje pitanja, na takvim dokazima ne može isključivo ili u odlučujućoj mjeri temeljiti osuđujuća presuda, kako to nalaže odredba članka 431. stavka 2. ZKP/08.

 

11. Slijedom svega navedenog, osporavani zapisnici o ispitivanju svjedoka, koje je proveo državni odvjetnik u tijeku istrage, ne predstavljaju dokaze koji bi bili nezakoniti u smislu članka 10. stavka 2. točke 2. ZKP/08. koji bi bili pribavljeni povredom prava obrane, a niti je riječ o dokazima koji su pribavljeni povredom odredaba kaznenog postupka u skladu s člankom 10. stavkom 2. točkom 3. ZKP/08.

 

12. Budući da ni ispitivanjem pobijanog rješenja, u skladu s odredbom članka 494. stavka 4. ZKP/08., nije utvrđeno da bi bile ostvarene povrede na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, na temelju članka 494. stavka 3. točke 2. ZKP/08., odlučeno je kao u izreci ovoga rješenja.

 

Zagreb, 13. svibnja 2021.