Pristupanje sadržaju
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Split, Domovinskog rata 4 32. Pp J-3567/2019-20
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, Split, po sucu Tonču Rakeli, uz sudjelovanje
zapisničarke Mirande Kunac, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika T.V. kojeg brani odvjetnik T. V., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17), povodom optužnog prijedloga PU Splitsko-
dalmatinske, I Policijske postaje Split broj 511-12-23-05-5-506-1/2019, nakon
održane i zaključene glavne rasprave dana 7. svibnja 2021. u izočnosti okrivljenika,
nazočnosti branitelja T. V. i izočnosti ovlaštenog tužitelja, dana 12.
svibnja 2021. objavio je i
p r e s u d i o j e
okrivljenik T. V., sin pok. S. i J., rođ. … u S., OIB
…, s prebivalištem u S., T. br. 11, medicinski tehničar,
zaposlen, primanja cca 6.000-7.000 kuna, rastavljen, dvoje djece, državljanin RH,
kažnjavan zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji
k r i v j e
što je dana 25. listopada 2019., oko 15,27 sati, u S., ul. P. bb,
ispoljio nasilje u obitelji odnosno psihičko nasilje na štetu svoje bivše supruge V.
V. koje je kod žrtve prouzročilo uznemirenost na način što je oštećenoj
posredno preko njenog brata S. B. putem mobitela slao poruke
uznemirujućeg sadržaja "dogoditi će se tragedija…upozori sestru",
dakle, počinio nasilje iz članka 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji,
čime je počinio prekršaj opisan u čl. 10. st. 1. toč. 3. a kažnjiv po čl. 22. st. 1. Zakona
o zaštiti od nasilja u obitelji, pa se stoga okrivljeniku na temelju citiranog propisa
i z r i č e
NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 2.000,00 (dvijetisuće) KUNA.
Okrivljenik je dužan izrečenu novčanu kaznu platiti u roku od 2 (dva) mjeseca po
pravomoćnosti ove presude jer će se u protivnom izrečena novčana kazna zamijeniti
u smislu odredbe čl. 34. Prekršajnog zakona.
Temeljem čl. 183. st. 2. Prekršajnog zakona (NN 107/07 i 39/13) ukoliko okrivljenik u
roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane
kazne odnosno 1.333,00 (tisućutristotridesettri) kune, smatrat će se da je novčana
kazna u cjelini plaćena.
Okrivljenik je dužan temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona za troškove
prekršajnog postupka platiti iznos od 500,00 (petsto) kuna što se odnosi na paušalni
iznos troškova postupka, u roku od 30 (trideset) dana po pravomoćnosti ove presude,
jer će se u protivnom naplatiti prinudnim putem.
Obrazloženje
1. PU Splitsko-dalmatinska, I Policijska postaja Split pod gore navedenim brojem
podnijela je ovom Sudu optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja opisanog
u izreci ove presude nakon čega je proveden redovan prekršajni postupak.
2. Na navode optužnog prijedloga okrivljenik je iskazao da se ne smatra krivim za
prekršaj za koji se tereti, te nadalje ukazuje da je u to vrijeme imao zabranu
komuniciranja sa bivšom suprugom V. V., a što se tiče komunikacije
putem mobitela sa njenim bratom S. B. to je bilo jednom ili dva put
odnosno dvije poruke u sve ove četiri godine od kada se vode prekršajni postupci
odnosno postupci kako na prekršajnom sudu tako i na kaznenom, što se tiče
konkretno navedenih poruka moguće da je poslao poruke takvog sadržaja iako se
točno ne sjeća obzirom na vrijeme događaja budući je to bilo 2019. ali drži da se ne
radi o prijetećim porukama, naime, to je bilo vrijeme nakon razvoda braka, obitelj se
raspala te je upućivanje poruke njenom bratu obzirom da nije s njom mogao
komunicirati bilo u smislu da upozori bivšu suprugu da prestane sa prijavljivanjem
kako na prekršajnom tako na kaznenom sudu, da smiri situaciju, a kada se radi o
spominjanju tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi bivšoj supruzi nego
više u smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti u tom razočarenju i toj
frustrirajućoj situaciji zbog razvoda braka i gubitka obitelji i djece obzirom da se
izgubio kontakt sa sinovima koji su punoljetni bili i tada, htio je prenijeti njenom bratu
da razgovara sa sestrom odnosno njegovom bivšom suprugom u smislu smirivanja
situacije. Nakon ovih poruka nije bratu bivše supruge više slao nikakve poruke niti je
bilo kakvih neugodnosti. Inače u to vrijeme u kaznenom postupku je imao jednu
mjeru opreza a u vezi ovih poruka se postavilo pitanje da li se radi o kršenju te mjere
opreza, međutim to nije prihvaćeno tj. nije prihvaćeno da bi se radilo o kršenju mjere
opreza tako da isto nije opozvano i zamijenjeno strožim i težim mjerama odnosno
mjerom istražnog zatvora već je ta mjera opreza ostala na snazi i on iste pridržava.
Također, ukazuje da se kazneni postupak kako je naknadno saznao vodi zbog
drugog događaja a ne ovog opisanog u optužnom prijedlogu. Kako je ta mjera opreza
u kaznenom postupku još na snazi uopće ne komunicira sa suprugom a niti ima
takve potrebe a u ovom konkretnom slučaju za koji se vodi prekršajni postupak drži
da se jednostavno radi o krivoj interpretaciji poruke. Navedena poruka je bila
posljedica stresa, frustriranosti zbog cjelokupne situacije, radi se o krivoj interpretaciji
mada se to može i šire tumačiti a kazao je o čemu se tu radilo kada je takvu poruku
poslao i kakva su bila njegova razmišljanja u tom trenutku.
3. U dokaznom postupku izvršen je uvid i pročitani su Obavijest počinitelju prekršaja
od 10.11.2019., Obrazac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba
žrtve za zaštitom od 31.10.2019., te Potvrda Ministarstva pravosuđa, Uprave za
kazneno pravo, Sektor za evidencije, pomilovanja i podršku žrtvama i svjedocima,
Služba za evidencije i pomilovanja, Odjel za prekršajne evidencije od 22.01.2020.
prema kojoj je okrivljenik odlukom Općinskog prekršajnog suda u Splitu br. Pp J-
986/2018, pravomoćnom dana 04.07.2018., kažnjen novčanom kaznom zbog
prekršaja iz čl. 22. st.1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, optužnica ODO u Splitu
br. K-DO-341/2019 od 18.7.2019. dostavljena od Općinskog suda u Splitu, a radi
kaznenog djela iz čl. 139. st.2. u svezi st. 4. Kaznenog zakona-počin djela 21.2.2019.
Okrivljenik i branitelj T. V. nisu imali primjedbi na izvedene dokaze.
4. Također, izvršen je uvid i pročitano od branitelja u spis priloženo odobrenje za
samostalan rad za T. V. RH, Hrvatske komore medicinskih sestara te
potvrda RH, Ministarstva obrane od 19.6.2012. kojom se potvrđuje da je T.
V. stekao status Hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, odluka predsjednika
dr. F. Tuđmana o odlikovanju T. V. medaljom Oluja od 26.9.1995.
5. Ispitana svjedokinja V. V. je iskazala da su već od 2016. odnosi između
nje i supruga bili poremećeni zbog psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je
rezultiralo da je negdje u četvrtom mjesecu 2017. napustila stan jer to više nije mogla
trpjeti a nakon toga je suprug prijavljivao za provale u stan tako da je više puta bila
pozivana od policije što bi joj svaki put predstavljalo jedan šok, to je trajalo kroz 2018.
i 2019. godinu, posebno kada su došli do izražaja slanje poruka od strane
okrivljenika, radilo se o gnjusnim i uznemiravajućim porukama, tako je bio i jedan
događaj krajem drugog mjeseca 2019. zbog kojeg se vodi kazneni postupak a
temeljem njene prijave, nakon toga je bila na operaciji, slijedio je oporavak a zbog
njenog stanja je došlo do odgode jer je trebala ići na sud u G. ulici, u
travnju 2019. dala je izjavu na sudu u D. i od tada nije bilo prijava okrivljenika
prema njoj niti uznemiravanja, bilo je više poruka u 2019. gdje je njoj okrivljenik
prijetio putem brata pa je tako bilo poruka sadržaja da se ne zeza, da će se dogoditi
tragedija, pričaj sa sestrom, upozori sestru, ukazuje da ima i godinu dana da supruga
ne viđa niti je s njegove strane bilo kakvih poruka niti direktno niti preko brata. U
svezi navedenih poruka brat joj je prenio da mu je okrivljenik uputio takve poruke. Što
se tiče navedenih poruka svakako su je uznemirile i povrijedile dostojanstvo a istina
da sve poruke koje joj je brat prenosio nije prijavljivala policiji jer je u to vrijeme
gotovo svaki dan mogla ići na policiju. Inače, razveli su se 2000. a nakon toga su
živjeli u vanbračnoj zajednici do travnja 2017. kada je napustila dom. Nadalje, nije joj
u interesu da se okr. novčano kažnjava, šalje u zatvor, nije bilo lako živjeti dvije
godine u stresu i strahu, samo želi da ima svoj mir a u posljednjih godinu dana doista
nije bilo nikakvih neugodnosti.
6. Na upit branitelja svjedokinja je navela da navedene poruke je brat proslijedio na
njen mobitel, te poruke su je uznemirile, poruke je shvatila na način da će se njoj
nešto dogoditi, zato je s bratom i otišla na policiju, na daljnji upit branitelja da li je u
poruci bilo sadržaja da će okrivljenik njoj nešto napraviti, svjedokinja je navela da nije
bilo ali je shvatila da će se njoj nešto dogoditi, isti dan je otišla na policiju s bratom.
7. U završnom govoru branitelj je naveo da smatra da nakon izvedenog dokaznog
postupka ne bi bilo potvrđeno da je njegov branjenik počinio predmetni prekršaj,
naime, inkriminirani dio njegove poruke za koju se tereti u ovom slučaju formuliran je
na taj način da se iz njega ne može jasno iščitati na koga je okrivljenik mislio da će
mu nanijeti kakvo zlo kada je kazao da primatelj poruke upozori sestru oko svojih
budućih postupaka kako ne bi došlo do kakve tragedije. Okrivljenik je u svojoj obrani
pred sudom pojasnio tu svoju formulaciju i intenciju te naglasio da zbog stresne
situacije vezane uz razvod njegovog braka i prestanak zajednice sa oštećenom te
pomanjkanje sa zajedničkom djecom se isti našao u takvim okolnostima da je
razmišljao u to vrijeme čak da i na sebe digne ruku, a što je pojasnio kao osnovni
motiv zbog kojeg je poslao spornu poruku. Za ishod ove pravne stvari a uzevši u
obzir da sastavno obilježje predmetnog prekršaja osim same radnje-upućenih riječi
predstavlja i svijest samog počinitelja te kako je okr. pojasnio koja je bila njegova
tendencija jasno je da sud ne može ignorirati tu komponentu te da nije ispunjen
spomenuti kumulativno propisani uvjet zbog čega se isto ne može smatrati krivim za
počinjenje naznačenog prekršaja. Nesporno je da je takva poruka mogla izazvati
neugodan osjećaj kod osobe kojoj je upućena, međutim za procjenu nezakonitog
postupanja isključivo je bitna namjera počinitelja a ne dojam moguće žrtve. Iz tog
razloga predlaže se okrivljenik osloboditi od svakog tereta naznačene inkriminacije, a
u protivnom predlaže se na njegovoj strani cijeniti i stanovite olakotne okolnosti koje
se očituju kako u osobnim prilikama okrivljenika i njegovom korektnom držanju pred
ovim sudom u činjenici da u posljednje vrijeme isti nije na bilo koji način komunicirao
sa oštećenom te da ista nije zainteresirana za ishod ovog postupka, sve ti
benefiktorni elementi omogućuju da se svrha kako generalne tako i specijalne
prevencije ostvaruje izricanjem sankcije na donje propisanoj granici.
8. Temeljem ovako provedenog postupka zaključiti je kako je okrivljenik počinio
prekršaj činjenično opisan i pravno označen kao u izreci ove presude radi čega je
proglašen krivim i kažnjen po zakonu, budući je dana 25. listopada 2019., oko 15,27
sati, u S., ul. P., ispoljio nasilje u obitelji odnosno psihičko nasilje
na štetu svoje bivše supruge V. V. koje je kod žrtve prouzročilo
uznemirenost na način što je oštećenoj posredno preko njenog brata S. B. putem mobitela slao poruke uznemirujućeg sadržaja "dogoditi će se
tragedija…upozori sestru", dakle, počinio nasilje iz članka 10. Zakona o zaštiti od
nasilja u obitelji, te tako počinio prekršaj opisan u čl. 10. st. 1. t. 3. a kažnjiv po čl. 22.
st. 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, obzirom da je isto ispoljio spram bivše
supruge kao člana obitelji sukladno čl. 8. st. 2. istog Zakona bez obzira što ne žive
zajedno, nema ni dvojbe o primjeni upravo navedenog Zakona.
9. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo a obzirom na vrijeme događaja 2019.g. da se
točno ne sjeća ali je moguće da je bivšoj supruzi poslao poruke inkriminiranog
sadržaja budući je u to vrijeme imao zabranu komuniciranja sa bivšom suprugom
V. V. tako da je komunicirao putem mobitela sa njenim bratom S.
B., pri tom u svojoj obrani obrazlažući kontekst i smisao upućenih
inkriminiranih riječi, nadalje, zaključujući o počinu prekršaja temeljem iskaza
svjedokinje V. V. čiji je iskaz Sud ocijenio kao okolnosan, detaljan, uvjerljiv
odnosno vjerodostojan, iskazivala je na temelju osobnih saznanja, razložno, a u
njenom iskazu nije bilo proturječnosti niti bi Sud našao razloga da bi neosnovano
teretila okrivljenika, pa stoga nije bilo ni potrebe da se posebno ispituje kao svjedok
njen brat S. B., a koja je u bitnom iskazala da je bilo više poruka u 2019. gdje
je njoj okrivljenik prijetio putem brata pa je tako bilo poruka sadržaja da se ne zeza,
da će se dogoditi tragedija, pričaj sa sestrom, upozori sestru, brat joj je prenio da mu
je okrivljenik uputio takve poruke (proslijedio joj je na njen mobitel), poruke su je
uznemirile i povrijedile dostojanstvo, poruke je shvatila da će se njoj nešto dogoditi i
zato je s bratom otišla na policiju, ističući da su već od 2016. odnosi između nje i
supruga bili poremećeni zbog psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je rezultiralo
da je negdje u četvrtom mjesecu 2017. napustila stan jer to više nije mogla trpjeti.
10. Okrivljenik je u odnosu na inkriminirane poruke naveo kako drži da se ne radi o
prijetećim porukama, naime, to je bilo vrijeme nakon razvoda braka, obitelj se raspala
te je upućivanje poruke njenom bratu obzirom da nije s njom mogao komunicirati bilo
u smislu da upozori bivšu suprugu da prestane sa prijavljivanjem kako na
prekršajnom tako na kaznenom sudu, da smiri situaciju, a kada se radi o spominjanju
tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi bivšoj supruzi nego više u
smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti u tom razočarenju i toj frustrirajućoj
situaciji zbog razvoda braka i gubitka obitelji i djece obzirom da se izgubio kontakt sa
sinovima koji su punoljetni bili i tada, htio je prenijeti njenom bratu da razgovara sa
sestrom odnosno njegovom bivšom suprugom u smislu smirivanja situacije, dok je
branitelj okrivljenika naveo da je inkriminirani dio njegove poruke za koju se tereti u
ovom slučaju formuliran na taj način da se iz njega ne može jasno iščitati na koga je
okrivljenik mislio da će mu nanijeti kakvo zlo kada je kazao da primatelj poruke
upozori sestru oko svojih budućih postupaka kako ne bi došlo do kakve tragedije.
Okrivljenik je u svojoj obrani pred sudom pojasnio tu svoju formulaciju i intenciju te
naglasio da zbog stresne situacije vezane uz razvod njegovog braka i prestanak
zajednice sa oštećenom te pomanjkanje sa zajedničkom djecom se isti našao u
takvim okolnostima da je razmišljao u to vrijeme čak da i na sebe digne ruku, a što je
pojasnio kao osnovni motiv zbog kojeg je poslao spornu poruku, ističući kako smatra
da nakon izvedenog dokaznog postupka ne bi bilo potvrđeno da je njegov branjenik
počinio predmetni prekršaj.
11. Za razliku od okrivljenika i njegovog branitelja koji smatraju da okrivljenik u
konkretnom slučaju nije počinio predmetni prekršaj, sud drži da je okrivljenik počinio
prekršaj za koji se tereti ostvarujući obilježja utuženog prekršaja.
12. Naime, okrivljenik je u svojoj obrani opisao svoja razmišljanja o upućenim
riječima odnosno sadržaju poruka smatrajući da se ne radi o prijetećim porukama, a
kada se radi o spominjanju tragedije to nije bilo u smislu da će se nešto dogoditi
bivšoj supruzi nego više u smislu da bi nešto mogao sam sebi napraviti, bez obzira
na razmišljanja okrivljenika upućene riječi imaju svoju težinu, ne samo što se
objektivno radi o porukama prijetećeg sadržaja koje stavljaju u izgled neko zlo,
opasnost, takve prirode i karaktera da bi uznemirile, ustrašile prosječnu osobu, već
svoju težinu imaju upravo budući su upućeni bivšoj supruzi u konfliktnoj situaciji kada
je ista zbog fizičkog i psihičkog nasilja napustila stan a također i u vrijeme kada se
vodio kazneni postupak zbog događaja krajem drugog mjeseca 2019. o čemu u spisu
prileži optužnica ODO u Splitu.
13. Branitelj okrivljenika između ostalog je naveo da za ishod ove pravne stvari a
uzevši u obzir da sastavno obilježje predmetnog prekršaja osim same radnje-
upućenih riječi predstavlja i svijest samog počinitelja te kako je okr. pojasnio koja je
bila njegova tendencija jasno je da sud ne može ignorirati tu komponentu te da nije
ispunjen spomenuti kumulativno propisani uvjet zbog čega se isto ne može smatrati
krivim za počinjenje naznačenog prekršaja.
14. Međutim, nije za prihvatiti navedeno mišljenje branitelja okrivljenika, naime, za
počin utuženog prekršaja u odnosu na komponentu svijesti dostatno je nehajno
postupanje okrivljenika, postoji njegova odgovornost za počin utuženog prekršaja,
budući je okrivljenik mogao znati da upućene riječi koje se odnose na njegovu bivšu
suprugu, u okolnostima kada iste upućuje upravo bivšoj supruzi koja je zbog
psihičkog i fizičkog nasilja prema njoj što je rezultiralo da je negdje u četvrtom
mjesecu 2017. napustila stan, u situaciji kada je imao zabranu komuniciranja sa
bivšom suprugom V. V., u kaznenom postupku mjeru opreza u tom
smislu, kada su se vodili postupci kako na prekršajnom sudu tako i na kaznenom
sudu a osobito kazneni postupak zbog događaja krajem drugog mjeseca 2019. o
čemu u spisu prileži optužnica ODO u Splitu, mogu kod njegove bivše supruge
izazvati uznemirenost, kao što i jesu, budući je upravo svjedokinja V. V. opisujući konkretnu situaciju narušenih bračnih i međuljudskih odnosa iskazala da je
poruke shvatila na način da će se njoj nešto dogoditi, one su je uznemirile i
povrijedile dostojanstvo zbog čega je i otišla na policiju.
15. Držeći činjenično stanje dostatno utvrđenim za donošenje odluke nije bilo potrebe
da se ispituje kao svjedok S. B. brat svjedokinje-žrtve V. V..
16. Iz činjeničnog opisa djela ispušteni su navodi da bi navedene poruke kod V.
V. prouzročile i povredu dostojanstva, obzirom da se ne ispunjava ovo obilježje
budući u upućenim porukama nije bilo sadržaja vrijeđanja, psovanja, nazivanja
pogrdnim imenima i slično, dok nadalje kako je to opisano opstoji posljedica
prouzročenja uznemirenosti.
17. Ovlašteni tužitelj je ponašanje okrivljenika okvalificirao kao prekršaj iz čl. 22. st. 2.
Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, međutim osim navoda da je ponovio nasilje u
obitelji, nije naveo pravomoćnu odluku po kojoj bi ta okolnost ponavljanja nasilja
proizlazila, bez obzira što iz prekršajne evidencije proizlazi da je okrivljenik prethodno
kažnjavan, pa stoga okrivljenik nije mogao biti proglašen krivim za navedeno
kvalifikatorno djelo, već opstoji osnovno djelo prekršaja kako je to prethodno
obrazloženo, a u činjeničnom opisu i navedeno umjesto da je ponovio nasilje da je
ispoljio nasilje kako to uostalom i proizlazi iz provedenog postupka, a okolnost
ponavljanja djela je uzeta u obzir prilikom odlučivanja o sankciji.
18. Prilikom odlučivanja o sankciji Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu na
vrstu i visinu kazne. Kao olakotnu okolnost Sud je cijenio da je okrivljenik hrvatski
branitelj iz Domovinskog rata, dok je kao otegotnu okolnosti cijenio što je kažnjavan
zbog prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, te je, pri tom uzimajući u obzir
vremenski odmak od počina djela u kojem nije bilo više od okrivljenika ispoljavanja
nasilja spram bivše supruge, okrivljeniku izrekao predmetnu novčanu kaznu ne držeći
nužnim izricati kao težu sankciju predloženu kaznu zatvora, držeći da će se na taj
način a novčanom kaznom koju smatra primjerenom težini djela i stupnju
odgovornosti okrivljenika postići svrha specijalne i generalne prevencije odnosno
dostatno utjecati na okrivljenika da ne ponovi ovakvo ili slično djelo, sve pod
prijetnjom težih i strožijih sankcija.
19. Ukoliko okrivljenik u roku koji je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena.
20. Ovaj sud nije izrekao okrivljeniku uz kaznu od strane ovlaštenog tužitelja
predloženu zaštitnu mjeru zabrane približavanja i uspostavljanja veze sa žrtvom
nasilja V. V. imajući u vidu oblik ispoljavanja djela bez fizičke prirode,
protek vremena od počina prekršaja kao i okolnost da ista već duže vrijeme ne živi
zajedno s okrivljenikom, te obzirom na izostanak stvarne komunikacije između navedenih osoba.
21. Temeljem čl. 139. st. 3. Prekršajnog zakona okrivljeniku su dosuđeni troškovi
postupka koji se odnose na paušalni iznos troška postupka određen prema dužini
trajanja i složenosti postupka, te obzirom na imovno stanje okrivljenika.
U Splitu 12. svibnja 2021.
Zapisničarka Sudac
Miranda Kunac, v.r. Tonči Rakela, v.r.
Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude okrivljenik i ovlašteni tužitelj imaju pravo
žalbe u roku od 8 dana od dana primitka iste. Potpisana žalba se podnosi pismeno
neposredno Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u dva istovjetna primjerka bez
pristojbe a o žalbi odlučuje nadležni Sud.
Dostaviti: okrivljeniku, branitelju T. V., S., G. 6 A, oštećenoj V.V. , ovlaštenom tužitelju, u spis
Za točnost otpravka-ovlaštena službenica M. Kunac