Poslovni broj 64 Gž-1177/2021-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 64 Gž-1177/2021-2

 

 

 

 

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja T. K., iz S., …, OIB: …, zastupane po punomoćnicima iz Z. odvjetničkog ureda D. J. i M. M., odvjetnicima u B., protiv I. tuženika A. M., iz F., …. i II. tuženika S. M., iz K., …, zastupanih po punomoćniku N. I., odvjetniku u R., zbog smetanja posjeda, odlučujući o žalbi I. tuženika A. M. i II. tuženika S. M. protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Psp-110/2019-24 od 16. veljače 2021., dana 12. svibnja 2021.,

 

 

r i j e š i o   j e

 

              I. Uvažava se kao osnovana žalba I. tuženika A. M. i II. tuženika S. M. te se ukida rješenje Općinskog suda u Pazinu, poslovni broj Psp-110/2019-24 od 16. veljače 2021., u pobijanom dijelu pod točkama I., II., i IV. izreke, i predmet u tom dijelu vraća istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

              II. Odluka o troškovima žalbenog postupka ostavlja se za konačnu odluku.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Rješenjem suda prvog stupnja utvrđeno je da su tuženici A. M., iz F., … i S. M., iz K., …, smetali tužiteljicu T. K., iz S., …, OIB: …, u posljednjem mirnom posjedu prava služnosti provoza i prolaza po bijelom pristupnom putu koji iz sela P. vodi do k.č. 3963/3 k.o. K. u širini od 2,5 m na način što su na navedeni bijeli pristupni put:

- na zapadnom dijelu k.č. 3962 k.o. K. prvo postavili poprečni kameni zid, a potom i uzdužne kamene zidove te,

- na istočnom dijelu k.č. 3949 k.o. K. postavili uzdužne kamene zidove s obje strane puta u dužini od 15 m, te tako onemogućili tužiteljicu da autom pristupi do svoje nekretnine k.č. 3963/3 k.o. K. (točka I. izreke). Nadalje, zabranjeno je tuženicima svako takvo ili slično smetanje prava služnosti provoza i prolaza tužiteljice do njezine k.č. 3963/3 k.o. K. te je naložena uspostava prijašnjeg posjedovnog stanja micanjem uzdužnih zidova na putu na zapadnom dijelu k.č. 3962 k.o. K. te micanjem uzdužno posloženih zidova sa puta na istočnom dijelu k.č. 3949 k.o. K. u duljini od 15 m te omogućavanje slobodnog pristupa u širini od 2,5 m tužiteljici do k.č. 3963/3 k.o. K. (točka II. izreke). Utvrđeno je da je tužiteljica povukla tužbu radi smetanja prava služnosti prolaza i provoza u korist njezine k.č. 3963/3 k.o. K. u odnosu na k.č. 3947 k.o. K., te dio zahtjeva radi uspostave prijašnjeg posjedovnog stanja micanjem poprečnog kamenog zida sa dijela pristupnog puta sa zapadnog dijela k.č. 3962 k.o. K. (točka III. izreke). Naloženo je tuženicima tužiteljci nadoknaditi troškove postupka isplatom iznosa od 5.026,80 kuna, u roku od 15 dana (točka IV. izreke)

 

              2. Rješenje suda prvog stupnja pobijaju žalbom I. tuženik A. M. i II. tuženik S. M. (dalje: tuženici) zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 – pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP). Predlažu preinačiti pobijano rješenje i odbaciti tužbu, podredno odbiti tužbeni zahtjev (svakako u odnosu na I. tuženika) te obvezati tužitelja tuženicima nadoknaditi troškove parničnog postupka, uz nadoknadu troškova žalbe, podredno pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovan postupak.

 

              3. Žalba je osnovana.

 

              4. Predmet spora je tužbeni zahtjev tužiteljice usmjeren na pružanje sudske zaštite posjeda prava služnosti provoza i prolaza, po bijelom pristupnom putu koji iz sela P. vodi do k.č. 3963/3 k.o. K. u širini od 2,5 m, kako ga je tužiteljica opisala u tužbi. 

 

              5. Polazeći od odredaba čl. 10. st. 1. i 3. , čl. 21. st. 1. i 3. i čl. 22. st. 1. (Narodne novine, br. 91/96, 68/98, 137/99, 20/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17- dalje: ZV), koje uređuju prekluzivne rokove te uvjete i način za ostvarenje sudske zaštite posjeda, sud prvog stupnja je, na temelju izvedenih dokaza (saslušanjem tužiteljice, svjedoka, očevida na licu mjesta i vještačenja po vještaku geodetske struke), zaključio da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta - prolaza i provoza do svoje nekretnine k.č. 3963/3 k.o. K. kao povlasne, a na teret k.č. 3949 i 3962 k.o. K., da su tuženici osobno ili treće osobe uz njihov nalog i odobrenje na predmetni bijeli put posložili kamenje uzduž puta i poprečno uslijed čega su tužiteljicu onemogućili u prolazu tim putem čime su počinili smetanje njezina posjeda prava stvarne služnosti prolaza i provoza, te da je tužiteljica pokrenula postupak u propisanom subjektivnom roku od 30 dana od saznanja za čin smetanja i počinitelja te unutar objektivnog roka od godinu dana od nastalog smetanja, slijedom čega je tužbeni zahtjev prihvatio u cijelosti kao osnovan.

 

              6. Prema odredbi čl. 10. st. 5. ZV, faktično izvršavanje sadržaja prava stvarnih služnosti u pogledu neke nekretnine (posjed prava) izjednačeno je sa suposjedom prava stvari, pa se na posjed prava služnosti primjenjuju, na odgovarajući način, odredbe o posjedu stvari, ako to nije suprotno naravi prava niti odredbama zakona. Slijedom citirane odredbe, u vezi s odredbom čl. 22. st. 1. ZVDSP, sam zakon pruža zaštitu ne samo posjedu stvari nego i posjedu prava (stvarnih služnosti), a samim time i prava prolaza i provoza.

 

              7. Odredbom čl. 21. st. 1. ZV, propisano je kako onaj koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda. Pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kada je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja (čl. 21. st. 3. ZV). Odredbom čl. 22. st. 1. ZV, određeno da je posjednik kojem je posjed samovlasno smetan ovlašten štititi svoj posjed putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kako je bilo u času smetanja, te zabrani tako ili slično smetanje ubuduće.

 

              8. U smislu citiranog propisna cilj je posjedovne parnice uspostaviti ono posjedovno stanje koje je postojalo prije smetanja, pa je rasprava ograničena na činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja. Posjed prava stvarne služnosti postoji kroz faktično izvršavanje sadržaja nekog prava, u konkretnom slučaju posjeda prava stvarne služnosti puta u smislu prava provoza i prolaza po predmetnom putu.   Posjed se može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je poduzet. Relevantno je da je tim činom ovlaštenik ograničen (ometan) u razumnom i očekivanom korištenju svojim pravom.

 

              9. Sud prvog stupnja pravilno je utvrdio da je tužiteljica bila u posljednjem mirnom i faktičnom posjedu prava služnosti provoza i prolaza puta koji iz sela P. vodi do njezine nekretnine - k.č. 3963/3 k.o. K..

 

              10. Suprotno žalbenim navodima, sud prvog stupnja pravilno je primijenio odredbu čl. 190. st. 3. ZPP, kada je iz razloga svrsishodnosti dopustio preinaku tužbe  povećanjem tužbenog zahtjeva i u odnosu na česticu k.č. 3949 k.o. K., u vlasništvu I. tuženika A. M...

 

              11. Nadalje, polazeći od utvrđenja da je tužiteljica 12. listopada 2019.,  saznala za smetanje posjeda prava služnosti prolaza i provoza puta do svoje čestice k.č. 3963/3 k.o. K., preko čestice k.č.br. 3962 k.o. K. (poslagano kamenje uzduž i poprijeko koje joj je priječilo prolaz automobilom), pa kako je tužba u ovom predmetu podnesena 4. studenoga 2019., sud prvog stupnja pravilno je zaključio kako je tužba zbog smetanja posjeda prava složnosti prolaza i provoza predmetnim putom, preko čestice k.č.br. 3962 k.o. K., podnesena unutar prekluzivnog roka propisanog citiranom odredbom čl. 21. st.3. ZV.

 

              12. Nadalje, tužiteljica je 2. srpnja 2020. preinačila tužbu isticanjem zahtjeva za pružanje posjedovne zaštite prava služnosti predmetnog puta (i) u odnosu na česticu k.č. 3949 k.o. K., koji temelji na činjeničnim tvrdnjama da je u subotu 27. lipnja 2020. kada se vratila na svoj posjed u selu P. te kada je pokušala doći do svoje parcele, uočila da su tuženici produžili ranije uzdužne zidove uz put na istočnom dijelu k.č.br. 3947, k.o. K., tako da je zatečeno stanje bilo takvo da se taj uzdužni zid proteže i na k.č. 3949 k.o. K. te je u spis predmeta priložila fotografije, izvadak iz zemljišnih knjiga i predložila saslušanje svjedoka Z. K. (podnesak tužiteljice predan na ročištu 2. srpnja 2020.).Činjenične tvrdnje tužiteljice sud prvog stupnja propustio je raspraviti i ocijeniti dokaze izvedene na navedene okolnosti u smislu odredbe čl. 8. ZPP, da se pobijano rješenje koje, u tom dijelu, u odnosu na saznanje tužiteljice za smetanje posjeda prava služnosti predmetnog, i datum podnošenja tužbe preko k.č. 3949 k.o. K., sadrži proturječne razloge o činjenicama odlučnim za pravilnu primjenu odredbe čl. 21. st. 3. ZV, zbog čega se u tom dijelu ne može ispitati.

 

              13. Nadalje, u posjedovnoj parnici pasivno legitimirani su osoba koja je izvršila čin smetanja posjeda, onaj po čijem je nalogu izvršeno smetanje, i onaj u čiju korist je smetanje izvršeno, ako se s radnjom koja predstavlja čin smetanja posjeda suglasila.

 

              14. Tuženici su u odgovoru na tužbu i tijekom postupka istaknuli prigovor promašene pasivne legitimacije, na kojem prigovoru ustraju i u podnesenoj žalbi,  navodeći kako nisu počinili opisani čin smetanja posjeda prava služnosti predmetnog puta, postavljanjem poprečnih zidova (kamenja) već da je to učinio, u ovom postupku saslušani svjedok D. M., samovoljno, bez njihova naloga i odobrenja.

 

              15. Nadalje iz iskaza svjedoka D. M. proizlazilo bi da je svjedok u srpnju 2019. postavio kamenje koje je tužiteljica micala, te da ga je svjedok ponovo postavio, u vrijeme kada je zajedno s majkom bio suvlasnik parcele, dok je u odnosu na drugu parcelu iskazao da misli da je kamenje postavio II. tuženik S. M. (nesporno vlasnik k.č. 3962 k.o. K.).

 

              16. Slijedom navedenog, a budući da sud prvog stupnja nije na nedvojben način utvrdio između stranaka sporne, za odluku o prigovoru promašene pasivne legitimacije, pravno relevantne činjenice, to posljedično navedenom pobijano rješenje u tom dijelu sadrži nedostatke zbog kojih ga nije moguće ispitati osobito jer ne sadrži jasne, dostatne i neproturječne razloge.

 

              17. Naposljetku, sud prvog stupnja prihvatio je tužbeni zahtjev za pružanje posjedovne zaštite prava služnosti provoza i prolaza puta u širini od 2,5 metra, iako je u postupku izveo dokaz vještačenjem po vještaku mjerničke struke, no nije utvrdio širinu puta, niti je točno utvrdio na kojem su točno dijelu postavljeni poprečni kameni zidovi (zapadni, istočni dio), odnosno njihov položaj u odnosu na predmetne čestice,    kako to osnovano žalitelji navode u žalbi.

 

              18. Slijedom svega izloženog, ostvarena je bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, na koju povredu određeno ukazuju žalitelji u žalbi.

 

              19. Stoga je valjalo na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. u vezi s odredbom čl. 369. st. 1. ZPP, pobijano rješenje suda prvog stupnja ukinuti te predmet vratiti istom sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

              20. Budući da je rješenje ukinuto u cijelosti u pogledu glavne stvari, valjalo je ukinuti i odluku o troškovima postupka.

 

              21. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja otklonit će navedenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka na koju mu je ukazano ovim rješenjem, s time što će raspraviti činjenice odlučne za pravilnu primjenu odredbe čl. 21. st. 3. ZV, u odnosu na tužbu podnesenu 2. srpnja 2020. te detaljno raspraviti prigovor promašene pasivne legitimacije, i u tom će smislu ocijeniti izvedene dokaze imajući u vidu navedeno u ovom rješenju te će utvrditi spornu širinu puta i položaj poprečnih kamenih zidova u odnosu na predmetne čestice, i tek potom će donijeti novu, na zakonu osnovanu odluku o tužbenom zahtjevu.

 

              22.  Odluka o troškovima žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 166. st. 3. ZPP.

 

U Zagrebu 12. svibnja 2021.

 

 

                                                                                                             Sutkinja:

                                                                                                            Vesna Žulj