REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 67 Pž-2323/2021-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca
Branke Šabarić Zovko, predsjednice vijeća, Davora Pustijanca, suca izvjestitelja i
doc. dr. sc. Jelene Čuveljak, članice vijeća, u stečajnom postupku nad Stečajnom
masom iza EKONOMSKA ANALIZA d.o.o. u stečaju, OIB 03926612025, Pula,
Laginjina 6, odlučujući o žalbi razlučnog vjerovnika RAIFFEISENBANK, OIB
11609308792, St. Stefan-Jageberg-Wolfsberg eGen, St. Stefan im Rosental,
Republika Austrija, Murcker str. 23, kojeg zastupa punomoćnik Nikola Remenar,
odvjetnik u Odvjetničkom društvu Remenar & Remenar j.t.d. Zagreb, Gajeva ulica 57,
protiv rješenja Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-276/2021-136 od 12.
travnja 2021., u sjednici vijeća održanoj 11. svibnja 2021.

r i j e š i o j e

Uvažava se žalba razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank St. Stefan-Jageberg-
Wolfsberg eGen, St. Stefan im Rosental, Republika Austrija ukida rješenje
Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-276/2021-136 od 12. travnja 2021. i
predmet vraća istom sudu na ponovan postupak.

Obrazloženje

1. Rješenjem Trgovačkog suda u Pazinu poslovni broj St-276/2021-136 od 12.
travnja 2021. odbijen je prijedlog razlučnog vjerovnika Raiffeisenbank St. Stefan-
Jageberg-Wolfsberg eGen, St. Stefan im Rosental, Republika Austrija, za nastavak
stečajnog postupka.

2. U obrazloženju tog rješenja prvostupanjski sud je utvrdio da zabilježba
zabrane otuđenja i opterećenja koja je na predmetnoj nekretnini upisana na temelju
rješenja Županijskog suda u Zagrebu, poslovni broj 30-KIRUS-239/12 od 12. lipnja

2012. predstavlja prepreku unovčenju te nekretnine u ovom stečajnom postupku.
Prvostupanjski sud je utvrdio da je zabranu Županijski sud u Zagrebu odredio u
kaznenom postupku na temelju članka 11. stavka 1. točke a) Zakona o postupku
oduzimanja koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem, a ne na temelju
odredaba Ovršnog zakona. Prvostupanjski sud navodi da ako bi predmetna
nekretnina bila oduzeta presudom u kaznenom postupku, ona ne bi bila vlasništvo
stečajnog dužnika (nego vlasništvo Republike Hrvatske) i ne bi se mogla unovčiti u

Poslovni broj: 67 Pž-2323/2021-2 2

stečajnom postupku nad dužnikom. Zbog navedenog prvostupanjski sud je zaključio
da se, sve dok predmetna zabilježba zabrane otuđenja i opterećenja egzistira,
predmetna nekretnina ne može unovčiti u stečajnom postupku te je odbio prijedlog
razlučnog vjerovnika da se odredi nastavak stečajnog postupka radi unovčenja
predmetne nekretnine.

3. Protiv tog rješenja žalbu je podnio razlučni vjerovnik zbog pogrešno i
nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. U
žalbi u bitnome navodi da temelj upisa zabilježbe nije bitan i da zabilježba predstavlja
ograničenje njegovih dobrovoljnih raspolaganja. Osim toga, navodi da zabilježba ne
utječe na stvarno pravo zaloga razlučnog vjerovnika koje svog nositelja ovlašćuje da
tražbinu namiri iz vrijednosti stvari neovisno o vlasniku te stvari, odnosno, svagdašnji
vlasnik stvari dužan je trpjeti namirenje založnog vjerovnika iz vrijednosti te stvari.
Žalitelj smatra da čak i kad bi u kaznenom postupku stečajnom dužniku bilo oduzeto
vlasništvo i vlasnikom bi postao netko drugi, to ne bi imalo nikakvog učinka na
založno pravo založnog vjerovnika jer je on treća strana koje je svoje pravo stekla u
dobroj vjeri i na pošten način.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitavši pobijano rješenje na temelju odredbe članka 365. stavaka 1. i 2. i
članka 381. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 148/11–
pročišćeni tekst, 25/13 i 70/19) u vezi s člankom 10. Stečajnog zakona („Narodne
novine“ broj 71/15 i 104/17), u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po
službenoj dužnosti na bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavka 2.
točaka 2., 4., 8., 9., 11., 13. i 14. Zakona o parničnom postupku i na pravilnu
primjenu materijalnog prava, ovaj sud je utvrdio da je pobijano rješenje doneseno uz
bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11.
Zakona o parničnom postupku u vezi s člankom 10. Stečajnog zakona.

6. Zakonom o prestanku važenja Zakona o postupku oduzimanja imovinske
koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne novine“ broj 70/17)
određeno je da danom stupanja na snagu toga Zakona prestaje važiti Zakon o
postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem
(„Narodne novine“ broj 145/10) i da će se postupci započeti po Zakonu o postupku
oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem („Narodne
novine“ broj 145/10) dovršiti po odredbama zakona kojim se uređuje kazneni
postupak. Zbog toga na mjeru osiguranja predmetne nekretnine određenu na temelju
Zakona o postupku oduzimanja imovinske koristi ostvarene kaznenim djelom i
prekršajem treba primijeniti odredbe članaka 557.a do 557.h Zakona o kaznenom
postupku („Narodne novine“ broj: 152/08, 76/09, 80/11, 91/12, 143/12, 56/13, 145/13,
152/14, 70/17, 126/19 i 126/19).

7. Zakon o kaznenom postupku ne određuje pravnu sudbinu založnog prava
koje je već bilo upisano u javnu knjigu u slučaju određivanja mjere radi osiguranja
oduzimanja imovinske koristi ostvarene protupravnom radnjom zabranom otuđenja i
opterećenja nekretnine. Zbog toga, prema shvaćanju ovog suda samo određivanje
takve mjere ne proizvodi automatizmom učinak suspenzije ranije upisanog založnog

Poslovni broj: 67 Pž-2323/2021-2 3

prava niti njegovog prestanka. Naime, u smislu odredbe članka 557.d Zakona o
kaznenom postupku pravni posao kojim okrivljenik ili druga osoba na koju je
imovinska korist prenesena nakon upisa privremene mjere u javni upisnik raspolaže
sa stvari ili pravom koje je predmet osiguranja, nema pravnog učinka.

8. U konkretnom slučaju prvostupanjski sud nije utvrdio je li u vrijeme
određivanja i upisa u javnu knjigu zabilježbe zabrane otuđenja i opterećenja već bilo
upisano založno pravo u korist treće osobe, a nije utvrđeno ni je li u kaznenom
postupku radnja zasnivanja predmetnog založnog prava obuhvaćena kaznenim
djelima koje su predmet postupka i je li u odnosu na predmetno založno pravo
određena neka mjera osiguranja.

9. Ovaj sud primjećuje i da u smislu odredbe članka 557.h Zakona o
kaznenom postupku treća osoba koja tvrdi da glede imovine koja je predmet
privremene mjere ima pravo koje sprječava primjenu odredbi te Glave Zakona, ima
pravo predložiti da se privremena mjera ukine te je takav prijedlog u kaznenom
postupku mogao uputiti žalitelj kao i stečajni upravitelj.

10. Treba imati u vidu i da vođenje stečajnog postupka zahtijeva i određene
troškove (knjigovodstvo, podnošenje financijskih izvještaja i slično i sporno pitanje
vlasništva nekretnine neće se sa sigurnošću moći utvrditi sve do pravomoćnog
okončanja kaznenog postupka. Ako se pravomoćnom sudskom odlukom utvrdi da
nekretnina predstavlja vlasništvo stečajnog dužnika, neće biti nikakve prepreke da se
unovči i provede naknadna dioba (tako i sudska praksa u predmetu ovog suda
poslovni broj Pž-4318/2020).

11. Stoga je valjalo odlučiti kao u izreci primjenom odredbe članka 380. točke

2. Zakona o parničnom postupku u vezi s odredbom članka 10. Stečajnog zakona.

12. U ponovljenom postupku prvostupanjski sud će utvrditi sve činjenice
odlučne za donošenje odluke o prijedlogu za nastavak stečajnog postupka, nakon
čega će donijeti novu i na zakonu osnovanu odluku.

Zagreb, 11. svibnja 2021.

Predsjednica vijeća Branka Šabarić Zovko