Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

              - 1 -              Rev 3181/2015-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

 

 

 

 

 

Broj: Rev 3181/2015-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Ivana Vučemila predsjednika vijeća, Marine Paulić članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Viktorije Lovrić članice vijeća, Jasenke Žabčić članice vijeća i Darka Milkovića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. M. iz Z., kojeg zastupaju punomoćnici - odvjetnici iz Odvjetničkog društva B. p. u Z., protiv prvotuženika Grada Z., OIB: ..., Z., i drugotuženice Republike Hrvatske, OIB: ..., koju zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Z., Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja i uknjižbe prava vlasništva, odlučujući o reviziji tužitelja protiv presude Županijskog suda u Zadru poslovni broj -3364/14-2 od 8. svibnja 2015., kojom je preinačena presuda Općinskog suda u Zadru poslovni broj P-1215/14 od 23. rujna 2014., u sjednici održanoj 11. svibnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e :

 

I.              Ukida se presuda Županijskog suda u Zadru poslovni broj -3364/14-2 od 8. svibnja 2015. i predmet se vraća tom sudu na ponovno suđenje.

 

II.              O troškovima postupka u povodu revizije odlučit će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

 

"I. Utvrđuje se da je tužitelj suvlasnik za po 1/4 čest. zem. 1076 zk.ul. 5989 k.o. Z., 1079/1 zk. ul. 395 k.o. Z. te je suvlasnik za 1/4 dijela čest. zem. 1077 k.o. Z. i to upravo dijela u površini od 414 m2 koji je na skici sudskog očevida od 11. travnja 2008. godine, a koja skica je izrađena od strane ovlaštenog geometra T. Ć. i koja skica je sastavni dio ove presude, označen slovima A-D-J-I-H-A, te suvlasnik za 1/4 dijela čest.zem. 1078 k.o. Z. i to upravo dijela u površini od 227 m2 koji je na skici sudskog očevida od 11. travnja 2008. godine, a koja skica je izrađena od strane ovlaštenog geometra T. Ć. i koja skica je sastavni dio ove presude, označen slovima E-F-K-J-D-E što su tuženi dužni priznati i trpjeti da se tužitelj temeljem ove presude upiše kao vlasnik predmetnih nekretnina u označenom suvlasničkom udjelu, uz istovremeno brisanje tog prava s imena tuženika.

 

II. Nalaže se tuženicima nadoknaditi tužitelju trošak postupka u iznosu od 29.410,00 kn, u roku od 15 dana.

 

III. Odbija se zahtjev za naknadu troška u preostalom dijelu od određenog."

 

2. Drugostupanjskom presudom preinačena je prvostupanjska presuda na način da je u cijelosti odbijen tužbeni zahtjev tužitelja, te je naloženo tužitelju naknaditi prvotuženiku parnični trošak u iznosu od 200,00 kn, a drugotuženiku u iznosu od 3.000,00 kn.

 

3. Protiv drugostupanjske presude tužitelj je podnio reviziju pozivom na odredbu čl. 382. st. 2. toč. 3. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 28/13, 89/14 – dalje: ZPP) zbog svih revizijskih razloga iz čl. 385. st. 1. toč. 1. i 2. ZPP prava u kojoj predlaže revizijskom sudu preinačiti, podredno ukinuti pobijanu presudu i predmet vratiti na ponovno suđenje. Potražuje trošak revizije.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija je osnovana.

 

6. Ovaj sud postupajući u smislu odredbe čl. 392.a st. 1. ZPP ispitao je pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.

 

7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za utvrđenje suvlasništva u 1/4 dijela u odnosu na zk.čbr. 1076 k.o. Zadar, na temelju pravne osnove stjecanja prava vlasništva građenjem, podredno dosjelošću, a u odnosu na zk.čbr. 1077 i 1078 na temelju pravne osnove stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

 

8. Revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka tužitelj izrijekom i sadržajno temelji na tvrdnji o počinjenim bitnim povredama odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP i čl. 354. st. 1. u vezi čl. 373.a i čl. 221.a ZPP.

 

9. Na temelju utvrđenog činjeničnog stanja, prvostupanjski sud je ocijenio da je tužitelj mirno posjedovao predmetne nekretnine čitav niz godina, a prije njega da su mirno posjedovali predmetne nekretnine njegovi pravni prednici, kao i to da je kuća tužitelja (i stara i nova) izgrađena prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, pa zaključuje kako je tužitelj stekao pravo vlasništva građenjem (u odnosu na čest. zem. 1076 k.o. Z.), sukladno paragrafu 418. OGZ (odluka Ustavnog suda RH broj U-III/3214/05), a isto tako da je vlasništvo mogao steći dosjelošću budući je u posjedu putem svojih pravnih prednika spornih nekretnina od 1945., pa da je stekao vlasništvo prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, odnosno prije 1. siječnja 1997.

 

10. Međutim, drugostupanjski sud ocjenjuje da tužitelj u odnosu na tuženice, koje su upisane kao (su)vlasnice, prema zemljišnoknjižnim podacima, nije dokazao da je stekao vlasništvo niti putem dosjelosti, niti temeljem građenja, odnosno tužitelj nije mogao steći vlasništvo, odnosno suvlasništvo temeljem dosjelosti, budući da njegov posjed nije bio pošten, odnosno znao je, a s obzirom na postojeći upis prava suvlasništva na ime I. P., bez obzira na činjenicu da li je ista bila ili nije bila optant, da bi njezin suvlasnički dio prešao na prednike tužitelja, iako su saslušani svjedoci iskazivali da je ista kao dijete odselila u I., a da je sa svojom imovinom raspolagala u korist M. I. rođene P. svoje sestre, takav dokaz u spisu ne prileži, kao ni rješenje o nasljeđivanju iza smrti I. P. Slijedom navedenog, zaključuje da tužitelj nije dokazao vlasnički slijed u odnosu na upisanu zemljišnoknjižnu suvlasnicu I. P. i J. Z., a niti je promjena posjeda evidentirana u povijesti posjeda, koja je priložena u spis, zbog čega zaključuje da pogrešno prvostupanjski sud smatra da se vrijeme dosjedanja u ovoj pravnoj stvari treba računati od 1945. godine. Stoga koristeći ovlaštenje iz čl. 373.a ZPP preinačuje prvostupanjsku presudu na način da odbija tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na tuženice.

 

11. Prema odredbi čl. 373.a ZPP drugostupanjski sud će presudom odbiti žalbu i potvrditi prvostupanjsku presudu, odnosno presudom će preinačiti prvostupanjsku presudu ako prema stanju spisa nađe: 1) da bitne činjenice među strankama nisu sporne ili 2) da ih je moguće utvrditi na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu, neovisno o tome je li prvostupanjski sud prigodom donošenja svoje odluke uzeo u obzir i te isprave, odnosno izvedene dokaze.

 

11.1. Iz teksta, ali i svrhe odredbe čl. 373.a ZPP, proizlazi da drugostupanjski sud odluku donosi prema stanju spisa, tj. nakon što je na temelju isprava i izvedenih dokaza koji se nalaze u spisu uzeo u obzir činjenice i dokaze koje prvostupanjski sud nije uzeo u obzir odnosno koje je drukčije vrednovao ili o njihovom postojanju formirao drukčiji zaključak.

 

12. Prema odredbi čl. 221.a ZPP o postojanju odnosno nepostojanju činjenice primjenom pravila o teretu dokazivanja, sud zaključuje tek ako na temelju izvedenih dokaza (čl. 8. ZPP) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu.

 

12.1. Dakle, da bi se mogla primijeniti odredba čl. 221.a ZPP, moraju biti ispunjene dvije pretpostavke: da je sud izveo (predložene) dokaze i da na temelju izvedenih dokaza sa sigurnošću ne može utvrditi postojanje neke (odlučne) činjenice.

 

13. Primjenom odredbe iz čl. 373.a ZPP, drugostupanjski bi sud u konkretnoj situaciji bio ovlašten sam preinačiti činjenično utvrđenje prvostupanjskog suda, ali samo ako bi zaključak drugostupanjskog suda o drukčijem činjeničnom stanju bio toliko uvjerljiv da bi sasvim isključivao činjenično utvrđenje i zaključak prvostupanjskog suda. U protivnom, njegov zaključak o relevantnim činjenicama ne bi mogao biti siguran u mjeri koja opravdava primjenu odredbe iz čl. 221.a ZPP.

 

14. Kako je drugostupanjski sud donoseći pobijanu presudu pogrešno primijenio odredbe čl. 221.a i 373.a ZPP, a što je bilo od utjecaja na donošenje pravilne i zakonite odluke, to je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. u vezi čl. 221.a i 373.a ZPP.

 

15. Slijedom navedenog, budući je ostvaren revizijski razlog bitne povrede odredaba parničnog postupka, valjalo je na temelju odredbe čl. 394. st. 1. ZPP ukinuti drugostupanjsku presudu i predmet vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

16. Odluka o troškovima postupka u povodu revizije ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 11. svibnja 2021.

 

                            Predsjednik vijeća:

                            Ivan Vučemil, v.r.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu