Broj: 8. PpP-5983/2020

 

 

                         

             REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

            Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

 

 

                                                                                                                                Broj: 8. PpP-5983/2020                                                                                                               

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

             

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji tog suda Vesni Bestić, uz sudjelovanje Tee Frančić kao zapisničarke, odlučujući u prekršajnom postupku protiv okrivljenice K. Ž., radi djela prekršaja iz članka 12. stavka 4. i članka 59. stavka 1. u vezi članka 293. stavka 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.), a povodom prigovora okrivljenice protiv obaveznog prekršajnog naloga PUZ-a, I postaje prometne policije, broj: 511-19-44/05-4-2084-1/2020 od 30. ožujka 2020. godine, nakon provedenog žurnog postupka, dana 11. svibnja 2021. godine, objavio je i

 

 

p r e s u d i o    j e

 

             

              Okrivljenica: K. Ž., kći I. i S. Ž., r. P., rođena … u S., OIB …, vjeroučiteljica, nezaposlena, drž. …, neosuđivana, s prebivalištem u S., T., …,

 

 

k  r  i  v  a    j  e

 

što je:

              I. dana 03. listopada 2019. u 12,19 sati upravljala osobnim automobilom reg. oznake SK … zapadnom kolničkom trakom … na kojoj se nalaze zapadne tramvajske tračnice, prošavši pored postavljenog prometnog znaka „Zabrane prometa osim TRAM, TAXI i BUS ZET-a“ u smjeru juga u Z.,

 

              čime je djelom pod točkom I. izreke počinila prekršaj iz članka 12. stavka 4. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.),

 

              pa joj se temeljem odredbe članka 12. stavka 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama,

izriče

              NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 500,00 kn (petsto kuna).

 

Temeljem odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna platiti novčanu kaznu u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude, a ukoliko u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.

 

Novčanu kaznu ili dvotrećinsku novčanu kaznu okrivljenica je obvezna platiti u korist Državnog proračuna odabirući odgovarajuću od priloženih uplatnica, a u protivnom će se postupiti po odredbama članka 34. PZ-a.

 

Temeljem odredbe članka 139. stavka 3. u svezi članka 138. stavka 2. točke 1. i 3. Prekršajnog zakona okrivljenica je obvezna naknaditi troškove prekršajnog postupka nastale utvrđivanjem prekršaja u iznosu od 200,00 kn (dvjesto kuna) i troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 400,00 kn (četristo kuna) u korist Državnog proračuna prema priloženoj uplatnici, u roku 1 (jednog) mjeseca po primitku ove presude jer će se, u protivnom, postupiti po odredbama članka 152. stavka 4. i 11. PZ-a. 

 

Temeljem odredbe članka 244. stavka 1. i članka 182. stavka 1. točke 3. Prekršajnog zakona ("Narodne novine", broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.)

 

              Okrivljenicu: K. Ž.

 

 

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

 

 

              da bi:

II.  zgodom opisanom u točki I. izreke, a dolaskom do raskrižja s …, … i …, na kojemu se prometom upravlja uređajima za davanje znakova prometnim svjetlima (semafori) koji su radili automatski i ispravno, ušla u raskrižje dok bi na semaforu za tramvaje bio upaljen znak zabrane ulaska u križanje, uslijed čega bi na prednju desnu bočnu stranu njezinog vozila prednjim dijelom naletio osobni automobil ZG … kojim je upravljao I. P. prometnom trakom za ravno i lijevo … u smjeru istoka, a u raskrižje je ušao na znak upaljenog zelenog svjetla na semaforu te su u prometnoj nesreći tjelesne ozljede zadobili I. P. i K. Ž.,

             

čime bi počinila prekršaj iz članka 59. stavka 1. kažnjiv po članku 59. stavku 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama ("Narodne novine", broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 92/14., 64/15., 108/17. i 70/19.).

 

 

Obrazloženje

 

PU Zagrebačka, I postaja prometne policije, pod brojem 511-19-44/05-4-2084-1/2020 dana 30. ožujka 2020. godine, izdala je obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenice, a zbog djela prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih u izreci ove presude.

              Protiv spomenutog obaveznog prekršajnog naloga okrivljenica je pravodobno podnijela prigovor zbog poricanja prekršaja pa je Sud obavezni prekršajni nalog stavio izvan snage i proveo žurni prekršajni postupak.

              Braneći se okrivljenica je porekla krivnju te izjavila da je 03. listopada 2019. godine u 12:19 sati upravljala osobnim vozilom reg. oznake SK … zapadnom kolničkom trakom … na kojoj se nalaze zapadne tramvajske tračnice unatoč postavljenom prometnom znaku kojim je to zabranjeno, jer je u tom trenutku pratila svoju navigaciju i promatrala kretanje pješaka pa prometni znak nije uočila. U trenutku ulaska u križanje bio je upaljen znak da tramvaji smiju ući u raskrižje, pa je tako ušla u križanje i u tom trenutku uočila osobni automobil koji je najprije usporavao kretanje i izgledalo je kao da će se zaustaviti, a potom povećavao brzinu kretanja te je čula škripu guma i smatra da se taj vozač namjerno zaletio u nju. On se kretao prometnom trakom za ravno i lijevo … prema istoku. Zna da su svi zadobili tjelesne ozljede, odnosno vozač drugog vozila, njegova putnica i ona. U vozilu je bila sama.

              U žurnom postupku sutkinja je pročitala zapisnik o očevidu, zahtjev za naknadnu troškova prekršajnog postupka, prijavu povreda za M. Š., I. P. i okrivljenicu, i izvadak iz prekršajne evidencije te izvršila uvid u skicu mjesta događaja i fotografije priležeće spisu. Kao svjedokinju sutkinja je saslušala M. Š., a i provedeno je sudsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku za cestovni i zračni promet Županijskog suda u Velikoj Gorici, dipl. ing. S. H..

              Svjedokinja M. Š. izjavila je da se sjeća ovog događaja kada je još radila kao odvjetnička vježbenica na adresi Z., …. Toga dana pozvala je taxi i u … ispred kbr. … sjela je u taxi vozilo kojim je upravljao vozač kojega ranije nije poznavala i nakon što su prešli kraću udaljenost krećući se prometnom trakom za ravno i lijevo … ulice prema istoku, vozač je zaustavio vozilo radi crvenog svjetla na semaforu. Kada je vozač krenuo, došlo je do sudara s osobnim vozilom koje se kretalo … ulicom prema jugu po tramvajskoj pruzi. Na upit sutkinje izjavila je da nije pratila prometnu situaciju i ne zna kakvo je svjetlo na semaforu bilo upaljeno vozilu u kojem je ona bila, samo zna da su određeno vrijeme ispred semafora stajali zaustavljeni, možda pola minute do minutu. Prije samog naleta, a kada je taxi vozač krenuo, vidjela je da im se približava vozilo s lijeve strane pa je povikala „pazite“ i taxi vozač je tada počeo kočiti. Nije uočila da bi vozačica koja ih je udarila prije eventualno bila zaustavljena, već je u križanje ušla jednoličnom brzinom bez zaustavljanja. Na daljnji upit sutkinje izjavila je da je okrivljenica bočno udarila u vozilo u kojem se ona nalazila, a tom prilikom ona je zadobila trzajnu ozljedu vrata i nosila je šancov ovratnik. 

              Okrivljenica je prigovorila istinitosti iskaza svjedokinje te ponovila da je doista vozilom upravljala po tramvajskoj pruzi, ali je u trenutku njenog ulaska u križanje „semafor bio otvoren“, a uslijed naleta njezino se vozilo zarotiralo i odbačeno je. Kretala se brzinom između 30 i 35 km/h i u križanje je ušla bez zaustavljanja pred raskrižjem.

              Prometni vještak za cestovni i zračni promet Županijskog suda u Velikoj Gorici dipl. ing. S. H., nakon brižljivog proučavanja spisa, iznio je nalaz i mišljenje u kojemu je kazao da je do nesreće došlo 03.10.2019. u 12:19 sati na semaforiziranom raskrižju … ulice s ulicom …. U nesreći je sudjelovala okr. K. Ž. koja je upravljala osobnim vozilom Hyundai reg. oznake SK …, a kretala se od sjevera prema jugu zapadnom stranom … ulice, voznom trakom namijenjenom za promet vozila javnog prijevoza putnika, pri čemu je za taj smjer promet reguliran tako da postoji signal za tramvaj. U nesreći je sudjelovao i I. P. koji je upravljao osobnim vozilom Peugeot reg. oznake ZG …, koji se kretao krajnje desnom od tri vozne trake iz smjera zapada Ul. …, a u kojem vozilu se još nalazila M. Š.. Na vozilu okrivljenice je u nesreći udarno oštećen prednji dio desnog boka u području prednjeg desnog blatobrana i kotača te prednjih desnih vrata, dok je na vozilu oštećenika udarno oštećen prednji više lijevi dio uz izraženo povlačenje u desnu stranu. Do dolaska policije vozilo oštećenika je zatečeno zakrenuto udesno na pravcu desne vozne trake … ulice, s time da su se na kolniku pored prednjeg dijela navedenog vozila nalazile krhotine plastike. Vozilo okrivljenice nije zatečeno na mjestu događaja u zaustavljenom položaju nakon sudara, već je očito maknuto po vozačici vožnjom. Iz međusobne podudarnosti oštećenja proizlazi da se dogodio sudar prednjeg više lijevog dijela vozila oštećenika s prednjim dijelom desnog boka vozila okrivljenice. Prema položaju vozila oštećenika nakon sudara proizlazi da se okrivljenica kretala zapadnom stranom … te je od sjevernog pješačkog prijelaza, budući na tom dijelu nema zaustavne linije, u križanje ušla za oko 23 metra, dok je vozilo oštećenika preko zaustavne linije ušlo do mjesta sudara za oko 7 metara. Budući da zaustavljeni položaj vozila okrivljenice nakon sudara nije poznat, tehničkim se putem ne može utvrditi sudarna brzina jednog i drugog vozila, s time da je sudar bio gotovo pravokutan pa u bitnome oštećenja na jednom i na drugom vozilu potječu od vozila oštećenika, a zakretanje vozila oštećenika udesno posljedica je brzine kretanja vozila okrivljenice.

              Vješta je izjavio da se temeljem nastalih oštećenja može kao približno utvrditi da je sudarna brzina vozila oštećenika bila u području od oko 25 km/h, dok brzinu kretanja vozila okrivljenice nije moguće procijeniti te je mogla biti u relativno većem rasponu. S obzirom na moguću naletnu brzinu vozila oštećenika od oko 25 km/h, da je isto bilo zaustavljeno pred ulaskom u križanje, moralo bi ostvariti ubrzanje od oko 3,4 m/s što je iznimno veliko ubrzanje koje vozilo može postići, ali nije uobičajeno u gradskom prometu.

              Temeljem plana rada signala, okrivljenica se kretala smjerom tramvajskog signala označenog kao T6, a oštećenik vozačkog signala označenog kao V1. U vrijeme nesreće bio je aktivan plan koji radi u 12:00 sati, dakle SP3 s dužinom trajanja ciklusa od oko 85 sekundi. Raspored signala je takav da zeleno svijetlo u smjeru kretanja oštećenika traje u suprotnoj fazi od zelenog svjetla tramvaja, tj. nakon isteka zelenog svijetla oštećeniku pali se zeleno svjetlo tramvajima, pa tek nakon dužeg vremena od preko 20 sekundi ponovo pali zeleno svjetlo oštećeniku nakon gašenja zelenog svjetla tramvajima. Slijedom navedenog, oštećenik je mogao u križanje ulaziti pod zelenim svjetlom semafora, ali najvjerojatnije u vožnji, pri čemu bi okrivljenica u križanje ulazila dok je za tramvaje njenim smjerom bila upaljena zabrana ulaska u raskrižje. Ako je pak oštećenik u križanje ulazio u vožnji, koju okolnost vještak nije mogao isključiti, tada nije mogao isključiti niti okolnost da je okrivljenica u križanje ulazila za vrijeme dozvole ulaska tramvajima u križanje, a oštećenik bi ulazio u križanje nakon završetka zelenog svjetla za svoj smjera zbog čega osim njegovog vozila u drugim voznim trakama … ulice, dakle, srednjoj i krajnje lijevoj, tada ne bi bilo vozila koja bi bila prva na udaru okrivljenice, pa do kontakta s takvim vozilima ne bi niti došlo.

Zaključno je vještak naveo da je s obzirom na materijalne tragove definitivno da se okrivljenica kretala … po dijelu kolnika koji je namijenjen vozilima javnog prijevoza putnika, a što se moglo vidjeli po semaforu koji se nalazi na ulazu u križanje, ali se na siguran način ne može dokazati da bi u križanje ušla kada je za taj smjer kretanja bila zabrana ulaska u križanje.

              Na pitanje okrivljenice o brzini kretanja vozila oštećenika prije nesreće, kao i njenog vozila, vještak je ponovio da zaustavljeni položaj njenog vozila nakon sudara nije zabilježen, zbog čega nije moguće utvrditi kojim su se brzinama oba vozila kretala, već samo zaključiti po nastalim oštećenjima koja bi bila najmanja brzina vozila oštećenika s obzirom na nastala oštećenja i ta najmanja brzina pokazuje da vrlo vjerojatno postoji mogućnost kako vozilo oštećenika prije sudara ne bi bilo zaustavljeno ispred zaustavne linije, a ako je bilo tada bi moralo ostvarivati izrazito veliko ubrzanje kretanjem iz mjesta koje nije uobičajeno u gradskom prometu kada vozilo kreće na križanju ispred semafora. Okolnost da je vozilo okrivljenice nakon nesreće zarotirano u neku stranu, najvjerojatnije zaokrenuto prednjim dijelom u lijevu stranu, nije mogao cijeniti zato jer bi za utvrđivanje točnih sudarnih brzina morao poznavati, ne iskazan položaj vozila, već stvarni položaj u kojem se njeno vozilo zaustavilo pa da bi onda mogao odrediti sudarnu brzinu i utvrditi prostorno vremenski način kretanja oba vozila do mjesta sudara. Iz tog razloga proizlazi zaključak da se može potvrditi kretanje okrivljenice …, smjerom kojom se kreću vozila javnog prijevoza putnika, ali ne može na siguran način dokazati da je u križanje ušla dok je to za njen smjer kretanja bilo zabranjeno, makar i tramvajima.

              Sud je u cijelosti prihvatio nalaz i mišljenje prometnog vještaka koji ga je dao po pravilima struke, na osnovu svog stručnog znanja i materijalnih tragova, te pročitanu dokumentaciju koja je valjano sačinjena i propisno ovjerena, pa nije bilo razloga u nju posumnjati. I sama okrivljenica izjavila je da se kretala prometnom trakom i smjerom opisanima u točki I. izreke pa je ova okolnost nesporna.

              Cijeneći i analizirajući provedene dokaze posebno i u međusobnoj povezanosti te uspoređujući ih s navodima obrane, nedvojbeno je utvrđeno da je okrivljenica doista počinila djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako je to navedeno u točki I. izreke presude te da je prekršajno odgovorna, pa ju je za počinjeno djelo valjalo proglasiti krivom i sankcionirati.

Odlučujući o vrsti i mjeri prekršajne sankcije, Sud je uzeo u obzir sve okolnosti koje utječu da ista bude lakša ili teža za okrivljenicu, a osobito stupanj krivnje, pobude iz kojih su prekršaji počinjeni, ranije ponašanje počiniteljice, njezino ponašanje nakon počinjenih prekršaja te ukupnost osobnih i društvenih uzroka koji su pridonijeli počinjenju prekršaja.

Kao olakotno Sud je okrivljenici cijenio njezinu neosuđivanost, dok joj od otegotnih okolnosti nije našao ništa.

Cijeneći naprijed navedene okolnosti, Sud je okrivljenici izrekao novčanu kaznu u označenom iznosu, smatrajući da će se upravo takvom kaznom u potpunosti postići svrha kažnjavanja, kako u smislu specijalne prevencije u odnosu na okrivljenicu od koje se očekuje da se ubuduće kloni i suzdržava od protupravnih načina ponašanja, tako i u smislu opće prevencije, djelujući na druge glede zauzimanja negativnog stava u odnosu na društveno nepoželjna i neprihvatljiva ponašanja. Međutim, Sud je u konkretnom slučaju na okrivljenicu primijenio i odredbu članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona na način da joj je omogućio da plaćanjem dviju trećina izrečene novčane kazne ista bude smatrana plaćenom u cijelosti. Izrečena novčana kazna izraz je društvenog prijekora zbog počinjenih prekršaja, a njome se utječe na svijest građana o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti te pravednosti kažnjavanja njihovih počinitelja.

Okrivljenici nije izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, kako je to predložio ovlašteni tužitelj, budući njezino izricanje Prekršajni zakon ne propisuje kao obvezno, a okrivljenica do sada nije osuđivana pa Sud smatra da nema okolnosti koje bi upućivale na postojanje opasnosti da bi, upravljajući motornim vozilom, ugrozila sigurnost prometa.

Odluka o trošku temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a trošak se sastoji od troška utvrđivanja prekršaja i paušalnog iznosa koji je odmjeren kako prema trajanju i složenosti postupka, tako i prema imovinskim prilikama okrivljenice.

Nakon provedenog postupka, a imajući u vidu obranu okrivljenice koja poriče počinjenje prekršaja opisanog točkom II. izreke, nalaz i mišljenje prometnog vještaka te priležeću dokumentaciju, a obzirom da drugih dokaza i dokaznih prijedloga ovlašteni tužitelj nije predložio, nije dokazano da bi okrivljenica počinila djelo prekršaja na način i pod uvjetima kako joj je to stavljeno na teret točkom II. izreke. Naime, okrivljenica je porekla da bi u križanje ušla dok bi joj to semaforom bilo zabranjeno, a prometni vještak decidirano je izjavio da nije moguće na siguran način utvrditi kakvo je svijetlo bilo upaljeno na semaforu u trenutku ulaska okrivljenice u raskrižje.

Slijedom navedenog, a primjenom načela "In dubio pro reo", valjalo je odlučiti kao u točki II. izreke i za predmetno djelo okrivljenicu osloboditi optužbe.

             

 

U Zagrebu 11. svibnja 2021.

 

 

       zapisničarka                                                                                            sutkinja

 

      Tea Frančić,v.r.                                                                             Vesna Bestić,v.r.

 

 

Ova presuda je pravomoćna.

 

 

Za točnost otpravka – ovlaštena službenica Tea Frančić