Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

                            1                 Poslovni broj: 50. Pp 2082/2021

 

 

                        

REPUBLIKA HRVATSKA                                                       

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU             

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

                                    Poslovni broj: 50. Pp 2082/2021

             

U   I M E  R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

              Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sutkinji Zrinjki Matijević, uz sudjelovanje Snježane Marenčić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv I.okr. H. … i II. okr. Z. L., zbog prekršaja kažnjivih po čl.229.st.1.toč.3. i st. 2. Zakona o radu (NN 93/2014, 127/2017, 98/2019), čl. 150.st.1.i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (80/13, 137/13) i čl.172.st.2.toč.4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16), povodom optužnog prijedloga Državnog inspektorata klasa: , ur.br.: , dana godine, nakon provedene glavne rasprave održane dana 05. svibnja 2021. godine u prisutnosti okr., a bez nazočnosti tužitelja, dana 10. svibnja 2021. godine javno je objavio i  

 

p r e s u d i o   j e

I.okr. pravna osoba H…., OIB , sa sjedištem

II.Okr. , sin , rođ. .... godine u BiH, državljanin RH, OIB , VSS, zaposlen, oženjen, otac troje djece, prekršajno nekažnjavan, s prebivalištem u

 

k r i v i   s u

1. što kao poslodavac i odgovorna osoba kod I. okr. prije početka rada, odnosno najkasnije do dana 15. studenog 2017. godine, u , u sjedištu I. okr., radniku koji je počeo raditi dana 15. studenog 2017. godine na poslovima iznajmljivanja terena, naplate iznajmljivanja terena, uređivanja teniskih terena, obilježavanja crte, popravka terena, održavanja mreže na terenu, nisu izdali pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući isti nije sklopljen u pisanom obliku,

dakle, što kao pravna osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi, prije početka rada ne izda radniku pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, budući ugovor o radu nije sklopljen u pisanom obliku,

čime su počinili prekršaj iz čl.14.st.3. Zakona o radu, kažnjiv za I okr. po čl. 229.st.1.toč.3. Zakona o radu a za II. okr.  po čl. 229. st. 2. u svezi st.1.toč.3. Zakona o radu,

2. što kao poslodavac i odgovorna osoba kod I. okr., najkasnije do dana 23. studenog 2017. godine u Zagrebu, Hrvatskom zavodu za zdravstveno osiguranje nisu podnijeli prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje  za radnika koji je s radom kod okrivljenih na poslovima iznajmljivanja terena, naplate iznajmljivanja terena, uređivanja teniskih terena, obilježavanja crta, popravka terena, održavanja mreže na terenu, započeo dana 15. studenog 2017. godine,

dakle što kao pravna i odgovorna osoba u pravnoj osobi u propisanom roku od 8 dana od dana nastanka okolnosti na osnovi kojih se stječe status osigurane osobe, nisu dostavili Zavodu prijavu na obvezno zdravstveno osiguranje,

čime su postupili suprotno odredbi iz čl.120.st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, kažnjivo po članku 150.st.1. i st.3. istog Zakona,

3. što I. okr. kao poslodavac odnosno obveznik doprinosa i odgovorna osoba kod I. okr. najkasnije do dana 15. studenog 2017. godine u Zagrebu, nisu prijavili nadležnom tijelu mirovinskog osiguranja, radnika J. B. koji je na poslovima iznajmljivanja terena, naplate iznajmljivanja terena, uređivanja teniskih terena, obilježavanja crta, popravka terena, održavanje mreže na terenu započeo s radom dana 15. studenog 2017. godine,

dakle, što kao poslodavac odnosno obveznik doprinosa i odgovorna osoba kod I. okr nisu prijavili početak osiguranja u propisanom roku odnosno najranije 8 dana prije početka rada a  najkasnije prije početka rada,

čime su postupili suprotno odredbi čl.112.st.1.toč.2. Zakona o mirovinskom osiguranju, kažnjivo po čl.172.st.2.toč.4. i st.3. citiranog Zakona (NN 157/13, 151/14, 33/15 i 120/16)

pa se temeljem citiranih zakonskih odredbi uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona utvrđuju

I. okr. H. …

za djelo prekršaja iz toč. 1.) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 8.000,00 kn (slovima:osamtisućakuna),

za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 8.000,00 kn (slovima:osamtisućakuna),

za djelo prekršaja iz toč. 3) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 4.000,00 kn (slovima:četiritisućekuna),

a II. okr. Z……

za djelo prekršaja iz toč. 1) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.000,00 kn (slovima:jednatisućakuna),

za djelo prekršaja iz toč. 2) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 1.000,00 kn (slovima:jednatisućakuna),

za djelo prekršaja iz toč. 3) izreke NOVČANA KAZNA u iznosu od 600,00 kn (slovima:šeststotinakuna),

pa se na temelju čl. 39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona

I. okr. pravnoj osobi H … izriče 

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 20.000,00 kuna (dvadesettisućakuna)

II. okr. odgovornoj osobi Z….. izriče

UKUPNA NOVČANA KAZNA u iznosu od 2.600,00 kuna (dvijetisućeišeststotinakuna),

Temeljem čl. 33.st.11. Prekršajnog zakona I. i II. okrivljenici   dužni su platiti novčanu kaznu u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude, a u protivnom postupit će se prema odredbi čl. 34. Prekršajnog zakona.

Temeljem čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona ukoliko I i II. okrivljenici u navedenom roku plati 2/3 izrečene novčane kazne u korist Državnog proračuna na račun naveden u priloženom predlošku uplatnice smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

Temeljem čl. 139.st.3. u vezi s čl.138.st.2.toč.3 Prekršajnog zakona, I. i II. okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 200,00 kuna (slovima: dvijestotinekuna) SVAKI, u korist Državnog proračuna, na račun naveden u priloženim predlošcima uplatnica u roku od 30 dana od pravomoćnosti ove presude,  a u protivnom troškovi će se naplatiti prisilno, temeljem čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

 

 

O b r a z l o ž e n j e

 

Državni inspektorat podnio je optužni prijedlog, klasa: ur.br.: dana godine, protiv I. i II. okrivljenika, zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanih u izreci ove presude.

Predstavnik I. okr. pravne osobe , tajnik I.okr. osporavao je da bi počinili prekršaje koji im se stavljaju na teret. Napomenuo je da klub zapošljava trenere i tajnika koji uz poslove svoga radnog mjesta obavljaju i poslove uređenja i održavanja terena, iznajmljivanja terena i drugo. U vremenu sezone događa se da uz zaposlenike kluba i članovi kluba pomažu obavljati poslove održavanja terena. J. B. bio je član kluba, a kako se radilo o osobi koja je u mirovini sa manjim primanjima, dogovoreno je da mu se za poslove kojima je pomagao klubu, uplaćuje honorar od 500,00 do 1.500 kn, ovisno o količini posla kojeg je obavio. I. je osporavao da bi J. B. bio zaposlenik kluba, navodeći kako isti nije radio poslove za koje se zapošljavaju radnici u klubu. Naime, on je pomagao pri održavanju terena kao volonter, a obzirom na njegovu osobnu situaciju i činjenicu da je umirovljenik s malom mirovinom, po prijedlogu predsjednika kluba, koji  je izdvajao svoj novac za J. B., novac je isplaćivao B. na ruke. Na upit suda, predstavnik I.okr. pravne osobe je iskazao kako nakon inspekcijskog nadzora  nije uspio kontaktirati J. B., iako je to višekratno pokušao, te je naveo kako B. više nije član kluba. Naglasio je kako je J. B. pomagao klubu isključivo kao član kluba, te je osporavao da bi B. postao član kluba naknadno, dakle, nakon što je već pomagao klubu. Kada je predstavniku I.okr. predočena pristupnica za članstvo na ime J. B. a koja je sačinjena 14.12.2017. godine, predstavnik I.okr. je iskazao da ova činjenica pokazuje kako su navodi iz optužnog prijedloga netočni a posebno da bi J. B. bio zaposlenik na poslovima uređenja teniskih terena od 15.11.2017. godine. Pridodao je kako je uobičajeno da članovi kluba volonterski pomažu klub odnosno sudjeluju u poslovima uređenja teniskih terena u mjeri u kojoj te poslove ne stižu odraditi treneri i tajnik.

II.okr. je iskazao da obnaša funkciju predsjednika Kluba bez naknade, te da često financira klub svojim sredstvima, kako bi pomogao djelovanju kluba, jer je emotivno vezan uz klub, budući je njegovo dijete treniralo u tom klubu. U preostalom dijelu obrane, suglasan je obrani I.okr., te je napomenuo kako je J. B. bio član kluba, a ne zaposlenik kluba, te budući je svojim radom pomagao klubu, davana mu je određena naknada zbog njegove imovinske situacije.

U dokaznom postupku izvršen je uvid u zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 08.10.2020., u nastavak zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 01.02.2021. godine te u zapisnik o ispitivanju svjedoka od 18. prosinca 2019. godine, u pristupnica za članstvo br. 347/2017 na ime J. B., u izvadak registra udruga te su u svojstvu svjedoka saslušani J. B. i inspektorica A. S.

Svjedok J. B. je nakon propisnog upozorenja iskazao da je u mirovini od 10.03.2017. godine te je preko oglasa u novinama saznao da I i II okr. traže radnika za održavanje športskih terena. Javio se je na oglas, razgovarao o poslu, te  je bio izabran. Tijekom razgovora s tajnikom kluba A. F., nije se govorilo o zasnivanju radnog odnosa već se govorilo o poslu koji se sastojao od održavanja i čišćenja terena, odnosno obavljanju onih poslova potrebnih da bi se omogućilo igranje tenisa na terenu. Radilo se prema potrebi, ovisno o količini posla, nekad je radio cijeli tjedan, a nekada manje, iako je bilo ugovoreno radno vrijeme od 08,00 do 14,00 sati ili od 14,00 sati pa sve dok se je igralo na terenu. Bila je ugovorena plaća od 3.000,00 kn, koju je primao na ruke. Radio je od 15.11.2017. do 30.01.2018. godine. Nakon 30.01.2018. god kod I okr. nije radio svaki dan, nego povremeno ali se nije mogao očitovati koliko je za taj povremeni rad dobivao plaću. Na poseban upit suda, svjedok se nije mogao sjetiti niti jednog radnika koji bi u sporno vrijeme radio kod okrivljenih. Iskazao je da nije bio član I okr., a kada mu je predočena pristupnica za članstvo br. 347/2017, svjedok je iskazao da je potpis na pristupnici njegov, međutim, naveo je kako nije plaćao nikakvu članarinu, pridodao je da slabo igra tenis te da nikad nije igrao tenis na terenima I okr. Svjedok je naglasio kako mu nije bila isplaćena plaća za obavljeni rad i to koliko se sjeća  za rujan 2018. godine, nije dobio nikakve novce, a radi se o dugu od oko 500,00 kuna, pa je najprije tražio preko jednog zaposlenika da on u njegovo ime zatraži od šefa isplatu novca, na način da tom zaposleniku isplati dug, koji bi mu taj zaposlenik isporučio. Na upit suda, svjedok je iskazao da nikada nije osobno zatražio od okrivljenika isplatu dugovanog novca, obzirom je između njega i tajnika I okr. nastala prepirka, nakon koje prepirke je otišao s posla i više se nije vraćao. Na upit suda, svjedok je iskazao kako je, nakon što je otišao u mirovinu, planirao nešto honorarno zaraditi, te se stoga i javio na natječaj kod I okr. Na upit suda, svjedok je iskazao da je okr. donio preslik radne knjižice iz čega zaključuje da su okr. znali da je u mirovini.

Predstavnik I okr. je slušao iskaz svjedoka te je napomenuo kako članstvo u klubu ne znači isključivo pravo na igranje tenisa, već ono pretpostavlja i druženje koje se svodi na roštiljanje, socijalni kontakt, piće i slično, pa je svjedok iskazao da je u društvu s ostalima znao popiti koje piće u prostoru kluba.  Predstavnik I okr. je prigovorio iskazu svjedoka u dijelu u kojem je svjedok naveo da je bilo ugovoreno radno vrijeme od 8,00 do 14,00 sati ili od 14,00 pa dok se igrao tenis, pojašnjavajući da se radi o povremenim poslovima koji mogu biti intenzivniji, obzirom na vremensko razdoblje, dizanje balona u listopadu koje traje oko 20 dana. Naveo je da se najčešće na oglasnoj ploči kluba objavi oglas u kojem se traže osobe koje bi pomagale pri uređenju terena, a ukoliko se nitko od članova kluba na isti ne javi, tada znaju oglas objaviti i u novinama. Za konkretno razdoblje predstavnik se I.okr. nije mogao očitovati je li oglas bio objavljen u novinama, ali je sasvim siguran da je bio na oglasnoj ploči kluba. Također je iskazao da svjedok nije trebao nositi nikakve radne knjižice jer nije bilo govora o radnom odnosu, već se radilo o potrebi za povremenim poslovima. Nadalje, predstavnik je I okr. iskazao da svjedoku nije isplaćeno 170,00 kn, osporavao je da bi nastao neki incident, te je opisao kako je posljednjeg dana kada je svjedok došao u klub, isti cijelo vrijeme sjedio, pa mu je tada rekao da ili neka radi ili neka ide doma, a kad se je vratio, B. više našao u klubu i isti više nije dolazio u klub tražiti neisplaćeni novac. 

Svjedokinja A. S. je nakon propisnog upozorenja iskazala da je kao inspektor rada postupila po predstavci  J. B., koji je prijavio  rad kod okr. za koji mu nije isplaćen određeni novac, pa je radnika pozvala u ured, saslušala ga na okolnost rada i sačinila zapisnik o istome. Među poslovima koje je radio kod I.okr., istaknuo je primanje stranaka, naplaćivanje korištenja terena, rezanje grana, obilježavanje terena, navodeći kako je započeo rad na temelju dogovora s tajnikom A. F., u studenom 2017. godine. Iskazao je da mu je novac isplaćivan na tjednoj bazi, a da je poslove obavljao do listopada 2019. godine. U svojoj izjavi precizirao je vrijeme koje je proveo na radu, a najčešće se radilo o popodnevnim i večernjim terminima. Po prijavi radnika obavila je inspekcijski nadzor u sjedištu I okr. u listopadu 2020. godine. Tada je zatekla radnike i tajnika I okr. od kojih je uzela izjave na zapisnik, a nakon toga zatražila je od odgovorne osobe da u prostor inspektorata donesu radnopravnu dokumentaciju. Tom prilikom zatražila je očitovanje okr.

na prijavu radnika J. B. i njegovu izjavu koju im je pročitala. Obzirom da je postojala osnovana sumnja da radnik J. B. nije bio u radnom odnosu, iako je obavljao poslove za koje je trebalo sklopiti ugovor o radu, niti mu je izdana pisana potvrda o sklopljenom ugovoru o radu, sačinila je obavijest o prekršaju koju su I i II okr. potpisali, a nakon toga podnijela optužni prijedlog. Na upit suda, inspektorica je iskazala kako je već iz osobnih podataka radnika J. B., budući je isti rođen 1952. godine, shvatila da je isti umirovljenik, međutim, na tu okolnost ga nije ispitivala, niti je provjeravala njegov status kroz sistem HZMO-a. Napomenula je kako činjenica da je radnik u mirovini ne predstavlja poslodavcu zapreku za sklapanje ugovora o radu, obzirom je umirovljenicima dozvoljen rad do polovice radnog vremena, tj. do 20 sati tjedno.  Naglasila je da je ostavila mogućnost I. i II. okr., da prije zaključenja postupka inspekcijskog nadzora, stupe u kontakt s radnikom radi eventualne nagodbe, međutim okrivljenici su je obavijestili kako su bezuspješno pokušavali kontaktirati radnika. Na upit suda, inspektorica je iskazala, da iako se prijava radnika odnosila na neisplatu plaće, budući radnik nije bio u radnom odnosu, nije mogla naložiti okrivljenicima dostavu obračuna dugovane a neisplaćene plaće, već je obavijestila radnika da ishodi svoja prava pred nadležnim institucijama, navodeći da Državni inspektorat to ne može za njega ishoditi. Na upit suda inspektorica je iskazala da je prema opisu posla kojeg je svjedok naveo, a koji obuhvaća iznajmljivanje terena i njegovu naplatu, te primanje stranaka, očito da se radi o poslovima koji se obavljaju u prostoru kluba, pod njihovim nadzorom i u okviru radnog vremena.   Na upit suda, inspektorica je pojasnila da poslove uređenja terena koji se svode na rad od nekoliko sati tjedno, poslodavac može povjeriti obrtu ili drugoj pravnoj osobi s kojom sklapa ugovor o međusobnoj poslovnoj suradnji, za što se plaća naknada, a ako se radi o volontiranju,  osoba koja obavlja poslove volontiranja za navedene poslove ne dobiva nikakvu naknadu. Predstavnik I okr. je prigovorio da bi radnik najprije započeo raditi u klubu a nakon toga da bi postao član kluba, ustrajući u navodu da je J. B. bio član kluba i kao takav je pomagao oko vanjskih poslova održavanja terena koje je trebalo raditi povremeno, prema potrebi. Predstavnik I okr. je naveo da financijski nisu sposobni  angažirati vanjsku tvrtku koja bi održavala njihove terene, već da poslove održavanja terena obavljaju treneri, članovi kluba, tajnik, volonteri, a kad su pod velikim pritiskom, angažiraju studente preko student servisa.  

Iz zapisnika o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 08.10.2020. godine proizlazi da je predmet nadzora primjena propisa o radu i zapošljavanju, da je nadzoru prisustvovao tajnik kluba A. F. – tajnik, te su prilikom inspekcijskog nadzora saslušani zatečeni radnici D. Š. i I. L., međutim isti ne poznaju J. B..

Iz zapisnika  od 18.12.2019. godine proizlazi da je J. B. a nakon što je propisno upozoren o svojim pravima i obvezama iskazao kako je započeo raditi kod I.okr. dana 15.11.2017. godine a posao se je sastojao u iznajmljivanju terena, naplaćivanju iznajmljenog terena, primanja novaca od korisnika i spremanja u blagajnu, izdavanja fiskalnih računa, uređivanja teniskih terena, obilježavanja crta, popravljanja terena, održavanja mreže na terenu, rezanja grana živice koje ulaze prema terenu.  Iskaz svjedoka koji je dan inspektorici istovjetan je iskazu navedenog svjedoka pred ovim sudom

Iz pristupnice za članstvo br. 347/2017 proizlazi da je J. B. evidentiran kao član H…, označivši svoj status kao rekreaciju,  dana 14.12.2017. godine, te je istu svjedok osobno potpisao.

Uvidom u ispis iz Registra udruga na dan 02.03.2021. godine proizlazi da je Z. L. predsjednik Udruge od 19.10.2017. do 19.10.2021. godine a da je A. F. tajnik i udruge od 19.10.2017. do 19.10.2021. godine.

Nakon ovako provedenog dokaznog postupka, ovaj sudac smatra činjenično stanje u potpunosti utvrđeno i bez izvođenja daljnjih dokaza. Iako se okr. brane kako J. B. nikada nije bio zaposlen u njihovom klubu, već je bio član kluba, nesporno je da je okrivljenik radio kod okr. na poslovima koji s obzirom na sadržaj i svoju narav spadaju u opis poslova za koje je s radnikom trebalo sklopiti ugovor o radu. Nadalje, neprihvatljiva je obrana okr. u kojoj navode kako je J. B. kao član kluba pomagao, na volonterskoj bazi, odraditi poslove koje nisu stigli odraditi treneri i tajnik, a da je zbog njegove osobne situacije i činjenice da živi od male mirovine dobivao na ruke novac, jer upravo iz materijalnih dokaza (pristupnice za članstvo) proizlazi da u sporno vrijeme J. B. nije bio član kluba, dakle, ne radi se o entuzijazmu člana kluba koji bi volontirajući, pridonosio svojem klubu. Također, svjedok je sasvim jasno i odlučno iskazao kako je  za navedeni posao bila ugovorena plaća, te da je potreba za radnikom na poslovima održavanja športskih terena bila  oglašena u novinama, zbog čega je i obavio razgovor sa tajnikom kluba. Nadalje, iz obrane I.okr. i iz iskaza svjedoka nesporno je da okr. nisu isplatili svjedoku određenu svotu novca za posao koji je isti odradio, a što samo potvrđuje da se u konkretnom slučaju ne radi o volonterskom radu, već o poslovima za koje je s radnikom trebalo sklopiti ugovor o radu odnosno prije početka rada izdati mu bar pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu. Također činjenica da je svjedok bio u mirovini te da je namjeravao nešto honorarno zaraditi  (kako to svjedok iskazuje) ne oslobađa okr. od obveza koje su za poslodavca propisane Zakonom o radu. Slijedom svega iznesenog, a posebno na temelju iskaza svjedoka J. B. i svjedokinje A. S. kao i materijalnih dokaza u spisu, nedvojbeno je da su okrivljenici kao poslodavac i odgovorna osoba kod I. okr. svojim postupanjem ispunili bitna obilježja prekršaja opisanih u izreci presude, zbog čega ih je trebalo proglasiti krivima. Naime, budući da sa radnikom nisu sklopili ugovor o radu u pisanom obliku, niti su mu prije početka rada uručili pisanu potvrdu o sklopljenom ugovoru o radu, postupili su suprotno odredbi iz čl. 14.st.3. Zakona o radu, kažnjivo po čl. 229.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o radu.

Nadalje, kako okr. nisu gore navedenog radnika prijavili  tijelu Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, postupili su suprotno čl. 120.st.1. i 3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, a s obzirom da radnika nisu prijavili Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, počinili su prekršaj iz čl. 172.st.2.toč.4. Zakona o mirovinskom osiguranju.

Za prekršaj iz čl.229.st.1.toč.3. i st.2. Zakona o radu propisana  je novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 61.000,00 kuna do 100.000,00 kuna te za odgovornu osobu u iznosu od 7.000,00 do 10.000,00 kuna, za prekršaj iz čl.150.st.1. i st.3. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 70.000,00 kuna do 100.000,00 kuna te za odgovornu osobu u iznosu od 8.000,00 kuna do 15.000,00 kuna, a za prekršaj iz čl.172.st.2.toč.4. i st.3. Zakona o mirovinskom osiguranju, novčana kazna za pravnu osobu u iznosu od 5.000,00 kuna do 50.000,00 kuna te za odgovornu osobu u iznosu od 1.000,00 kuna do 10.000,00 kuna.

Sud je okrivljenicima utvrdio novčane kazne ispod najnižih mjera propisanih novčanih kazni za prekršaje opisane pod toč. 1.,2. i 3. ove presude uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona, cijeneći kao olakotno činjenicu da okrivljenici do sada nisu bili prekršajno kažnjavani, da se radi o Udruzi, pa se izrečena kazna ukazuje primjerena za postizanje svrhe kažnjavanja s uvjerenjem da će se kod okrivljenih i ovako utvrđenim novčanim kaznama ostvariti svrha kažnjavanja.

Temeljem čl.39.st.1.toč.2. Prekršajnog zakona I okrivljenoj pravnoj osobi i II okrivljeniku, pojedinačno utvrđene kazne za djela prekršaja iz toč. 1, 2 i 3 izreke, sud je zbrojio i svakom izrekao ukupnu novčanu kaznu jednaku zbroju pojedinačno utvrđenih kazni.

Odluka o troškovima prekršajnog postupka temelji se na citiranim zakonskim odredbama, a visina paušala određena je prema duljini i složenosti postupka, kao i imovinskim prilikama  okrivljenika, u skladu s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), kojim je paušalni iznos određen u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kn.

U Zagrebu, 10. svibnja 2021. godine

 

Zapisničarka                                                                                                                   Sutkinja

       Snježana Marenčić                                                                                                  Zrinjka Matijević

 

 

UPUTA O  PRAVNOM LIJEKU:

Protiv presude dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka presude.  Žalba se podnosi Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu, na adresu Avenija Dubrovnik 8, u dva  istovjetna primjerka, a o žalbi odlučuje nadležni sud.

 

DOSTAVNA NAREDBA:

  1. I. okr.: H… iz …
  2. II.okrZ. L., iz …
  3. tužitelj: Državni inspektorat, Zagreb, Šubićeva 29,
  4. spis
Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu