Poslovni broj: 3. P-333/2019-23

   

REPUBLIKA HRVATSKA

TRGOVAČKI SUD U SPLITU

Sukoišanska br. 6, Split                                                                          Poslovni broj: 3. P-333/2019-23

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Trgovački sud u Splitu, sudac Ana Misir Šarić, u pravnoj stvari tužitelja A. B.-J., OIB: …, S., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu S. & Đ. j.t.d. u S., protiv tuženika E. osiguranje d.d., OIB: …, Z., kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu G. & partneri d.o.o., radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne rasprave zaključene 17. ožujka 2021. u prisutnosti punomoćnika tužitelja I. S., odvjetnika u O. društvu S. & Đ. j.t.d. i punomoćnika tuženika I. K., odvjetnice u O. društvu G. & partneri d.o.o., 6. svibnja 2021.

 

p r e s u d i o   j e

 

I              Nalaže se tuženiku E. osiguranje d.d., u roku od petnaest dana platiti tužitelju A. B.-J., 52.200,00 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 12. ožujka 2019. do isplate po stopi koja u razdoblju od 12. ožujka 2019. do 30. lipnja 2019. iznosi 6,54% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2019. do 31. prosinca 2019. iznosi 6,30% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2020. do 30. lipnja 2020. iznosi 6,11% godišnje, u razdoblju od 1. srpnja 2020. do 31. prosinca 2020. iznosi 5,89% godišnje, u razdoblju od 1. siječnja 2021. do isplate iznosi 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

 

II              Nalaže se tuženiku E. osiguranje d.d. u roku od petnaest dana naknaditi tužitelju A. B.-J. troškove parničnog postupka u iznosu od 14.140,50 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 6. svibnja 2021. do isplate po stopi od 5,75% godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate, po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena. Odbija se zahtjev tužitelja A. B.-J. da mu tuženik E. osiguranje d.d. u roku od petnaest dana naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 937,50 kuna sa zateznim kamatama koje na taj iznos teku od 6. svibnja 2021. do isplate po stopi koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.

Obrazloženje

 

1. Tužitelj je 21. lipnja 2019. podnio tužbu u kojoj je istaknuo tužbeni zahtjev da mu tuženik plati 81.200,00 kuna sa zateznim kamatama koje teku na taj iznos od 12. ožujka 2019. do isplate.

 

2. Izjavio je da je vlasnik brodice s motornim pogonom, vrsta plovila:gliser, proizvođač i model: Luka 17, reg. oznake ST ... Brodicu da je osigurao kod tuženika kao osiguratelja, radi čega mu je tuženik izdao Policu kasko osiguranja brodica i jahti broj: … s vremenom pokrića od 14. lipnja 2018. do 14. lipnja 2019.

 

3. Tužiteljeva brodica da je 23. veljače 2019., uslijed nevremena uzrokovanog iznimno jakom orkanskom burom oštećena u lučici S. jer je došlo do prevrnuća i potonuća brodice uslijed nevremena i utjecaja sile mora između dva susjedna, veća broda.

 

4. Tužitelj da se obratio tuženiku sa zahtjevom za isplatu osigurnine. Tuženik da je odbio zahtjev tužitelja pozivajući se na članak 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti kojim je određeno da osiguranjem nisu pokrivene štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićeno ceradom.

 

5. Međutim, tuženik da se ne može pozivati na tu odredbu kao osnovu isključenja svoje obveze jer je neprimjenjiva. Ovo stoga što je plovilo tužitelja plovilo otvorenog tipa koje ima posebne odljeve za vodu i more te nema "pokrivač ili ceradu" jer nema konstrukciju, niti ugrađene kopče potrebne za upotrebu cerade, odnosno pokrivača. Ta činjenica da je tužitelju bila poznata prilikom uzimanja plovila u osiguranje kada je plovilo pregledao i fotografirao.

 

6. Odredba članka 5. stavak 1. točka 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti kojom je ugovorena obveza tužitelja da poduzme mjere sprječavanja nastanka štete, u okolnostima kada mjeru opreza zbog tipa plovila tužitelj nije niti mogao poduzeti, a što je tuženiku bilo poznato prilikom sklapanja ugovora o osiguranju, da je suprotna svrsi ugovora, načelu savjesnosti i poštenja i ravnopravnosti strana, pa da je ništetna. Ništetna da je ova odredba ugovora i stoga što je nepoštena jer se o toj odredbi nije posebno pregovaralo.

 

7. Na osiguranoj brodici da je nastala šteta u visini iznosa osiguranja, koji je ujedno i ugovorena vrijednost osiguranja, odnosno u iznosu od 82.100,00 kuna. Temeljem članka 9. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti osiguratelj da je dužan naknadu iz osiguranja platiti u roku od četrnaest dana od dana kada je dobio obavijest o nastanku osiguranog slučaja. Tužitelj da je tuženiku podnio zahtjev za isplatom 25. veljače 2019., pa da stoga traži isplatu zateznih kamata od 12. ožujka 2019.

 

8. Radi dokazivanja istinitosti navoda izjavljenih u tužbi te osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelj je predložio sudu da izvede dokaze čitanjem isprava dozvole za plovidbu brodice ST … (Klasa: UP/I-342-12-18-01/10452), prijave nesreće brodice Lučkoj kapetaniji, potvrde Lučke kapetanije od 23. veljače 2019., fotografija potonule brodice, članske iskaznice DŠR S., izvadaka iz novina, prijave i zahtjeva za naknadu štete od 25. veljače 2019., odgovora tuženika od 29. ožujka 2019., prigovora tužitelja od 2. travnja 2019., odgovora tuženika od 18. travnja 2019., prigovora tužitelja od 29. travnja 2019. i odgovora tuženika od 24. svibnja 2019., police kasko osiguranja brodica i jahti broj … i Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, isprava iz spisa tuženika broj …, saslušanjem svjedoka A. P. te saslušanjem tužitelja, kao i vještačenjem po vještaku za brodove i brodske havarije. Predložio je tužitelj i to da sud od Državnog hidrometeorološkog zavoda zatraži izvješće o vremenskim prilikama na području S. odnosno S. u razdoblju od 22. veljače 2019. do 23. veljače 2019. ugovora o poslovnoj suradnji br. … od 1. siječnja 2017., isprava sadržanih u spisu ovog suda poslovnog broja R1-102/2019 te računa br. 109-V001-10,110-V001-10 i 162-V001-10.

 

9. Tuženik je u odgovoru na tužbu potvrdio da su stranke u vrijeme nastanka štetnog događaja 23. veljače 2019. bile u ugovornom odnosu na temelju ugovora o osiguranju plovila marke Luka 17, reg. oznake ST … za koji je izdana polica kasko osiguranja brodica i jahti br. … za razdoblje od 14. lipnja 2018. do 14. lipnja 2019.

 

10. Izjavio je da je šteta na plovilu nastala uslijed olujnog nevremena, kada je zbog snažnog vjetra došlo do značajnog podizanja mora i valova koji su brodicu napunili vodom. Zbog toga da se brodica potopila te je nastala šteta.

 

11. Uvjetima za kasko osiguranje brodica i jahti da je u ugovoreno da su isključene štete nastale kao posljedica nalijevanja morem ili vodom dok je plovilo na vezu, a nije zaštićeno pokrivačem (ceradom). Tužiteljevo plovilo da u vrijeme štetnog događaja nije bilo pokriveno zaštitnim pokrivačem koji se koristi radi zaštite broda od nalijevanja vodom dok je na vezu. Stoga da se ostvario ugovoreni uvjet isključenja štete, pa da je iz tog razloga tužiteljev zahtjev neosnovan.

 

12. Osim toga izjavio je da odredba ugovornih uvjeta koja određuje isključene štete ni po čemu nije nepoštena, već da predstavlja odgovarajuću primjenu zakonskih odredbi koje definiraju rizik koji jedino može biti obuhvaćen osiguranjem, dakle rizik koji je neizvjestan i nezavisan od isključive volje osiguranika ili ugovaratelja osiguranja. Stoga da kasko osiguranjem ne može biti pokriven takav rizik kada brod stoji na vezu bez zaštite od nalijevanja vodom odgovarajućim pokrivačem za brod. Izjavio je tuženik i to da šteta nije nastala u onom iznosu koji je naveden u tužbi.

 

13. Predložio je tuženik izvesti dokaze čitanjem isprava uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, izvida štete i obračuna štete, pregledom fotografija brodice te saslušanjem svjedoka E. G., procjenitelja tuženika.

 

14. Tužitelj je odgovarajući na navode tuženika iz odgovora na tužbu izjavio da tuženik pogrešno navodi da je do potapanja brodice došlo uslijed nalijevanja brodice morem, kao i da je dokaz kojim to želi dokazati, dakle saslušanjem svjedoka E. G. neadekvatan, stoga što je riječ tek o pretpostavci tuženikova procjenitelja koji nije bio prisutan u trenutku potonuća brodice.

 

15. Naglasio je da je tužiteljeva brodica otvorenog tipa, konstrukcijski prilagođena tome, tako da ima odvode vode koja se eventualno u njih ulijeva. Takvih brodica da je na tisuće usidreno diljem Jadrana u svako doba godine.

 

16. Istaknuo je da je među strankama nesporno da je došlo do potonuća brodice uslijed nevremena, a taj rizik da je plativ.

 

17. Izjavio je i to da je kojim slučajem uzrok štete nalijevanje mora, da se svejedno odredba članka 5. stavka 1. točke 6. Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti. To stoga što je šteta nastala nalijevanjem mora u načelu plativa, ako je osiguranik poduzeo mjere radi izbjegavanja štete, odnosno ako je brod na vezu zaštitio ceradom. Međutim predmetnu brodicu da nije moguće zaštititi na taj način jer tužitelj kao osiguranik nije mogao staviti ceradu, a osiguratelj je uzeo svjesno takvu brodicu u osiguranje. Činjenica da osiguranik ne može staviti ceradu da je okolnost koja je nezavisna od njegove volje, pa da je i konkretni štetni događaj neizvjestan, potpuno neovisan o volji osiguranika.

 

18. Izjavio je da je visinu štete odredio u visini ugovorene vrijednosti brodice sukladno članku 709. stavku 2. Pomorskog zakonika, uzimajući u obzir nespornu činjenicu da je došlo do potpunog gubitka predmeta osiguranja. Prigovorio je da je vrijednost ostataka izračunata od strane tuženika precijenjena, a stoga što je brodica zbog olujnog nevremena i potonuća u subotu, izvađena iz mora tek nakon dva dana, odnosno u ponedjeljak, pa je motor koji je dva dana bio u moru potpuno uništen, kao i sve instalacije i mehanika na brodici. Jedini dio brodice koji bi se mogao cijeniti kao ostatak da je plastični trup, koji je također oštećen i ima zanemarivu vrijednost.

 

19. U tijeku parnice, tužitelj je smanjio tužbeni zahtjev tako da je umjesto prvotno istaknutog zahtjeva da mu tuženik plati 81.200,00 kuna tražio da mu tuženik plati 52.200,00 kuna osigurnine.

 

20. Predložio je pored dokaza iznesenih u tužbi, izvesti i dokaze čitanjem isprave potvrde autoprijevoznika P. O. koji je izvadio brodicu iz mora te saslušanjem svjedoka P. O.

 

21. Predmet ovog postupka bio je utvrditi je li osnovan tužiteljev zahtjev da mu tuženik plati 52.200,00 kuna osigurnine na temelju ugovora o osiguranju, kao i zatezne kamate na taj iznos osigurnine.

 

22. Nakon analize i ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, sud je zaključio da je tužiteljev zahtjev osnovan.

 

23. Radi donošenja odluke o tužbenom zahtjevu sud je izveo dokaze čitanjem isprava dozvole za plovidbu brodice broj …, police kasko osiguranja brodica i jahti broj …, prijave nesreće brodice, potvrde Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, Lučke kapetanije S. K.: 342-27/19-01/51 Urbroj: 530-04-9-1-19-1 od 23. veljače 2019., pregledom fotografija potonule brodice, članske iskaznice Društva športskih ribolovaca S. broj 29, ispisa novinskih članaka (stranice 18 – 35 spisa), prijave i zahtjeva za naknadu štete od 25. veljače 2019., dopisa tuženika tužitelju od 29. ožujka 2019., prigovora tužitelja od 2. travnja 2019., dopisa tuženika tužitelju od 18. travnja 2019., prigovor na odluku osiguratelja od 29. travnja 2019., dopisa tuženika punomoćniku tužitelja od 24. svibnja 2019., izvida štete od 8. ožujka 2019., obračuna štete, Uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, potvrde od 25. veljače 2019. Sud je izveo dokaz saslušanjem svjedoka A. P. i tužitelja, kao i vještačenjem koje je obavio stalni sudski vještak za pomorski promet i plovila N. T.

 

24. Sud nije izveo dokaz saslušanjem svjedoka E. G., procjenitelja tuženika jer je bitne činjenice za donošenje odluke utvrdio iz izvedenih dokaza, pa je izvođenje ovog dokaza bilo nepotrebno. Osim toga E. G. sastavio je isprave izvid štete od 8. ožujka 2019. i obračun štete koje je sud pročitao u ovoj parnici. Povrh svega, tuženik je predložio da sud izvede dokaz saslušanjem ovog svjedoka radi dokazivanja činjenica koje su dovele do nastanka štete na plovilu, odnosno do potonuća plovila. S obzirom na to da ovaj svjedok nije bio neposredno prisutan u blizini predmetne brodice u vrijeme potonuća brodice, ovaj dokaz je i neadekvatan za dokazivanje tih činjenica.

 

25. Sud nije izveo ni dokaz saslušanjem svjedoka P. O., također smatrajući da nije potrebno izvoditi ovaj dokaz. Naime prema navodima tužitelja koje tuženik nije osporio, ovaj je svjedok učinio radnje vađenja tužiteljeve brodice dva dana nakon potonuća. Tužitelj je predložio izvesti dokaz saslušanjem ovog svjedoka upravo stoga da bi svjedok to potvrdio pred sudom. No kako tuženik nije niti sporio da je brodica izvađena iz mora dva dana nakon potonuća, to nije bilo potrebe provjeravati istinitost navoda tužitelja o tome kada je brodica izvađena iz mora.

 

26. Nije bilo potrebe za dokazivanjem niti onih činjenica o kojima su stranke bile suglasne:

- da je tužitelj vlasnik brodice s motornim pogonom, vrsta plovila: gliser, proizvođač i model: L. 17, reg. oznake ST …,

- da je s tuženikom sklopio ugovor o kasko osiguranju te brodice za razdoblje od 14. lipnja 2018. do 14. lipnja 2019. za koji je izdana polica kasko osiguranja brodica i jahti broj:804101410,

- da je tužiteljeva brodica bila na vezu u lučici u S. 23. veljače 2019.

- da su 23. veljače 2019. vremenske prilike bile loše, odnosno da je bilo nevrijeme uzrokovano jakom orkanskom burom,

- da je tužiteljeva brodica 23. veljače 2019. potonula te da je zbog toga došlo do nastanka štete.

 

27. Spor je među strankama nastao u odnosu na to je li do potonuća brodice, pa kao posljedica toga do nastanka štete došlo zbog nalijevanja mora u brodicu ili je do potonuća brodice došlo zbog prevrnuća brodice koje je uzrokovano djelovanjem nevremena i sila mora između dva susjedna, veća broda.

 

28. Dakle prvenstveno je u dokaznom postupku trebalo utvrditi okolnosti potonuća brodice.

 

29. Potom je trebalo utvrditi i to je li tužitelj propustio zaštititi brodicu pokrivačem (ceradom) za vrijeme dok je brodica na vezu, pa je li zbog tog propusta došlo do nalijevanja brodice morem te u konačnici potonuća brodice, pa s tim u vezi ocijeniti i je li tuženik osnovano izvan ove parnice odbio isplatiti osigurninu, odnosno je li nastala šteta, sukladno stranačkom ugovaranju isključena štete. No pri tome je bilo važno utvrditi i to je li za tužitelja uopće mogla nastati obveza zaštite brodice na vezu prekrivačem (ceradom) uvažavajući konstrukciju predmetne brodice.

 

30. Dakle prvenstveno je trebalo utvrditi okolnosti vezane za potonuće predmetne brodice, odnosno je li potonula uslijed nalijevanja mora prilikom nevremena ili se prevrnula uslijed djelovanja jakog vjetra kako na brodicu tako i na brodice položene uz nju.

 

31. Sud je radi utvrđenja prethodnih činjenica prvenstveno izveo dokaz saslušanjem svjedoka A. P. koji je tvrdio da je bio neposredno prisutan u luci prilikom potonuća brodice, što stranke nisu osporile, kao i saslušanjem tužitelja. Potom je sud tražio i mišljenje vještaka, smatrajući da vještak svojim stručnim znanjem i iskustvom može pridonijeti ocjeni prezentiranih saznanja o činjenicama od strane svjedoka i tužitelja, točnije procjeni istinitosti iznesenih saznanja o nastanku štetnog događaja.

 

32. Svjedok A. P. je izjavio da je bio u lučici u vrijeme nastanka štetnog događaja stoga što ima brod na vezu u toj lučici, a kako je bilo nevrijeme da je došao utvrditi stanje. Njegov brod da je bio udaljen od tužiteljeva za dva broda. Prilikom dolaska u luku da je uočio tužiteljev brod koji nije bio potopljen, niti je u njemu bilo mora. Međutim da je nakon obilaska brodova, odnosno nakon dvadesetak sekundi uočio da je tužiteljeva brodica potopljena, o čemu je obavijestio tužitelja. Te prigode da je došlo do "naguravanja" velikih brodova uslijed nevremena. Izjavio je da je i njegov brod oštećen zbog naguravanja većih brodova koji su bili položeni do njegova broda. U konačnici je zaključio svoj iskaz navodeći da je tužiteljeva brodica prevrnuta uslijed udara bure i okolnih brodova.

 

33. Tužitelj je u svom iskazu potvrdio da ga je svjedok A. P. obavijestio da brodica nije izdržala udare bure. Netom nakon poziva svjedoka da je došao u luku i uočio brodicu u bočnom položaju, jednim dijelom ispod susjednog broda.

 

34. Stalni sudski vještak N. T. je u nalazu opisao predmetnu brodicu, njezinu pozicioniranost u lučici sportskog društva S. te dao prikaz djelovanja sjevernog/ sjeveroistočnog vjetra na poziciju veza tužiteljeve brodice u lučici.

 

35. U nalazu je brodica opisana kao motorna brodica otvorenog tipa za osobne potrebe. Tip brodice je L. 17, godina gradnje je 2019. Brodica je otvorena, bez palube, izvedena bez uzgonskih elemenata i centralnom konzolom. Na pramčanom i krmenom dijelu brodice su dva otvora s poklopcima. Ima nepropusnu palubnu strukturu koja čini zdenac čija je razina dna iznad vodene linije i u stanju krcanja s najmanjim operativnim gazom te se mora osigurati brzo otjecanje nakupljene vode u dno trupa/ zdenca. Brodica se proizvodi pod tipnim odobrenjem Hrvatskog registra brodova, koji je odobrio inicijalnu projektnu dokumentaciju i izvršio ispitivanje prototipa. Projektna kategorija plovila da je C što znači da je plovilo projektirano za snagu vjetra do uključivo 6 Bf i značajnu valnu visinu do uključivo 2 m. Brodica udovoljava zahtjevima projektnog standarda ISO 11812 za brzoprazneći kokpit. Taj standard određuje da je minimalni broj otvora samopraznećeg kokpita dva komada i da je minimalni promjer svakog otvora 25 mm. Na bokovima predmetne brodice prema krmenom dijelu postoje dva otvora (sa svake strane trupa) koji su pozicionirani iznad vodene linije plovila cca 40 mm. Osim što tužiteljeva brodica odgovara standardima brzopraznećeg kokpita, opremljena je jednom automatskom kaljužnom pumpom koja se nalazi na krmenom dijelu plovila s izljevom cca 500 mm iznad nivoa vodene linije promjera 25 mm. U dijelu temelja vanbrodskog motora na krmi ugrađen je izljev promjera 25 mm u svrhu pražnjenja krmenog dijela plovila u dijelu temelja motora. Otvori za samopražnjenje su izvedeni sukladno projektnim standardima. Brodica nema ugrađeni zaštitni vodonepropusni pokrivač, niti su uočene zakačke kojima bi se pokrivač fiksirao na brodicu.

 

36. Prilikom pregleda brodice, kako je to iznio vještak u nalazu, uočio je na sunčanoj tendi tragove plave boje koji odgovaraju uobičajenim antivegetativnim premazima plovila, što prema mišljenju sudskog vještaka upućuje na zaključak da je taj dio brodice udarao u susjednu brodicu u njenom dijelu podvodnog dijela trupa.

 

37. Nalaz sudskog vještaka, a posebice nalaz plave boje na sunčanoj tendi tužiteljeve brodice koji odgovara uobičajenim antivegetativnim premazima plovila, potvrđuje sadržaj iskaza svjedoka A. P. i tužitelja, odnosno potvrđuje od tužitelja prezentiran uzrok potonuća brodice, dakle činjenicu da se brodica uslijed nevremena i jakih udara vjetra prevrnula, bila u kontaktu sa susjednim brodom i potom potopila. Taj uzrok prezentirao je i vještak kao najizgledniji uzrok potonuća brodice, dakle da su predmetne prigode vjetar i more svojim djelovanjem uzrokovali značajno naginjanje brodice, kao i udaranje susjednih brodova što je moglo dovesti do nalijevanja palubne strukture (zdenca) i prevrtanja na vezu.

 

38. Ovdje treba naglasiti da je vještak osim ovog uzroka, kojeg je označio kao izglednijeg, odnosno onoga koji je vjerojatnije doveo do potonuća brodice, označio i još jedan uzrok i to da je djelovanjem vjetra i mora došlo do nalijevanja palubne strukture putem krmenog zrcala na način da konstrukcijski predviđeni izljevi zdenca nisu mogli adekvatno prazniti zdenac uslijed čega je došlo do poremećaja stabiliteta i potonuća.

 

39. Međutim konačni zaključak o uzroku potonuća i svim okolnostima nastalima prilikom nastanka štetnog događaja daje sud, nakon ocjene svakog dokaza posebno, a i svih dokaza zajedno. Stoga je sud kao uzrok potonuća brodice utvrdio prevrnuće brodice. Ovo stoga što je svjedok A. P., koji ima neposredna saznanja o štetnom događaju jer je bio u lučici u vrijeme potonuća brodice izjavio da je tužiteljeva brodica jednako kao i njegov brod potopljena nakon što se prevrnula pod utjecajem nevremena i kretanja susjednih većih brodova. Tužitelj je potvrdio da je brodicu zatekao prevrnutu dijelom položenu pod susjednim brodom. Sudski vještak je dao stručnu procjenu te ocijenio ovaj uzrok kao vjerojatniji uzrok potonuća brodice, a osim toga i prilikom pregleda brodice našao tragove antivegetativnog premaza plovila na sunčanoj tendi brodice, što dakle dodatno potvrđuje činjenicu da je taj dio tužiteljeve brodice udarao u susjednu brodicu u njenom dijelu podvodnog dijela trupa.

 

40. Stranke su ugovorom o osiguranju definirale svoja prava i obveze. Sukladno članku 295. stavku 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine", broj 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18., dalje: ZOO) stranke obvezuju i odredbe uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti. Člankom 3. stavkom 1. točkom 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti određeno je da su predmeti osiguranja, pa tako i tužiteljeva brodica osigurani od svih šteta do kojih dođe zbog nevremena.

 

41. S obzirom na utvrđenje da je do potonuća brodice došlo zbog prevrtanja uzrokovanog snažnim vjetrom, zaključiti je da je do štete došlo zbog nevremena, odnosno da se ostvario osigurani rizik. Treba istaknuti i to da među strankama nije bilo sporno da je predmetne prigode bilo nevrijeme, odnosno iznimno loše vremenske prilike, o čemu uostalom postoji u spisu više isprava, isprintanih medijskih napisa o orkanskoj buri, radi čega sud nije tražio izvješće od Državnog hidrometeorološkog zavoda. Tu činjenicu potvrdio je u ispravi izvid štete i nadzornik tuženika E. G., koji je zabilježio da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bilo olujno nevrijeme s brzinom vjetra od 64 km/h i vanjskom temperaturom zraka od -2 C. Pored toga stalni sudski vještak je izjavio da mu za davanje mišljenja nisu bili potrebni službeni podaci Državnog hidrometeorološkog zavoda, s obzirom da je iz isprava u spisu jasno da je u vrijeme nastanka štetnog događaja bilo nevrijeme. Dakle, uzrok nastale štete je nevrijeme, pa je stoga predmetne prigode ostvaren rizik koji je obuhvaćen osiguranjem.

 

42. S obzirom na to, sukladno članku 3. stavku 1. točki 2. uvjeta kasko osiguranja brodica i jahti i članku 9. stavku 3. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti nastala je obveza osiguratelja, dakle tuženika isplatiti tužitelju osigurninu određenu ugovorom u ugovorenom roku koji ne može biti dulji od četrnaest dana, računajući od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio.

 

43. Člankom 18. stavkom 1. točkom 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti ugovoreno je da se za slučaj potpunog gubitka plovila iz osiguranja nadoknađuje šteta u visini njene stvarne vrijednosti, odnosno ako je vrijednost ugovorena do ugovorene vrijednosti, ali najviše do iznosa osiguranja navedenog u polici.

 

44. Člankom 18. stavkom 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti ugovoreno je da se naknada štete u slučaju potpunog gubitka plovila ili njegovih dijelova umanjuje za vrijednost ostataka. Prema članku 18. stavku 3. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti vrijednost spašenih, uništenih i oštećenih stvari obračunava se prema njihovoj tržišnoj vrijednosti u mjestu nastanka štete prema stanju na dan osiguranog slučaja.

 

45. Člankom 13. stavkom 1. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti vrijednost predmeta osiguranja je ona koja je dogovorno utvrđena u ugovoru o osiguranju i to je ugovorena vrijednost koja je obvezna za osiguratelja i osiguranika. Prema određenjima članka 13. stavka 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti iznos osiguranja se iskazuje zasebno za trup, za strojeve, za opremu i za inventar.

 

46. U ispravi izvid štete koju je sastavio za tuženika nadzornik tuženika E. G., stoji njegovo utvrđenje obujma štete, odnosno da je popravak brodice ekonomski neopravdan, pa da je nastupila totalna šteta.

 

47. Stoga je sud prilikom donošenja odluke o iznosu osigurnine koju tuženik treba platiti tužitelju imao na umu naprijed citirane odredbe uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, te slijedom toga na temelju mišljenja sudskog vještaka, prvenstveno utvrdio vrijednost ostataka predmeta osiguranja nakon nastanka štetnog događaja. Stalni sudski vještak je vrijednost ostatka pogonskog motora procijenio na iznos od 4.000,00 kuna, a koja vrijednost predstavlja iznos za koji bi se ostaci motora mogli prodati na tržištu rezervnih dijelova. Vrijednost trupa brodice procijenio je istom metodologijom na iznos od 25.000,00 kuna. Ostala oprema je u cijelosti uništena i nema nikakvu vrijednost.

 

48. Iz sadržaja police kasko osiguranja brodica i jahti broj … (privitka polici) vidjeti je da su stranke ugovorile iznos osiguranja od 81.200,00 kuna. Sukladno članku 13. stavku 6. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti taj je iznos krajnja osigurateljeva obveza. Stranke su posebno odredile iznos osiguranja za trup na iznos od 30.000,00 kuna, za pogonski motor 40.000,00 kuna, za opremu plovila A 6.200,00 kuna i opremu plovila B 5.000,00 kuna. Prema mišljenju vještaka, kako je prethodno rečeno vrijednost ostataka iznosi 29.000,00 kuna. Kada se taj iznos vrijednosti ostataka oduzme od iznosa osiguranja, prema određenjima članka 18. stavka 1. točke 2. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti i stavka 2. istog članka treba utvrditi da tuženikova obveza isplate osigurnine tužitelju postoji u iznosu od 52.200,00 kuna.

 

49. Tuženik je, na temelju članka 9. stavka 3. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti obvezu isplate osigurnine trebao ispuniti najkasnije do isteka roka od četrnaest dana od dana kada je osiguratelj dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. Iz sadržaja prijave i zahtjeva za naknadu štete predane na obrascu tuženika, kao i tuženikove potvrde o primitku odštetnog zahtjeva utvrditi je da je tuženik 25. veljače 2019. dobio obavijest da se osigurani slučaj dogodio. To znači da je tuženik najkasnije do 11. ožujka 2019. trebao tužitelju isplatiti osigurninu. Tuženik to nije učinio, pa stoga sukladno članku 183. stavku 1. ZOO-a i članku 29. stavku 1. i 2. ZOO-a pored osigurnine tužitelju treba platiti i zatezne kamate na utvrđeni iznos osigurnine i to u razdoblju od 12. ožujka 2019. do isplate po stopi koja se primjenjuje u ostalim odnosima, a koja je određena člankom 29. stavkom 2. ZOO-a.

 

50. Prethodno utvrđenje suda isključuje mogućnost da je šteta nastala kao posljedica nalijevanja mora u brodicu tužitelja, što je za posljedicu imalo potonuće brodice. No sud smatra da treba istaknuti da bi, i da je kojim slučajem do potonuća brodice, a kao posljedica toga potpunog gubitka predmeta osiguranja, došlo zbog nalijevanja mora u brodicu tuženika, nastala obveza tuženika isplatiti osigurninu u jednakom iznosu kako je prethodno izneseno u obrazloženju. Ovo stoga što se ta šteta ne bi mogla smatrati isključenom štetom, kako to određuje članka 5. stavak 6. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, odnosno stoga što ova odredba uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti, odnosno stranačkog ugovora ne proizvodi učinak među stranama ugovora. Naime, stalni sudski vještak N. T. pregledao je tužiteljevu brodicu i potvrdio navode tužitelja o tome da tužiteljeva brodica po svojoj konstrukciji nema uvjeta za korištenje pokrivača (cerade) stoga što nisu ugrađene kopče (zakačke ili nešto slično), a koje instalacije su pretpostavka postavljanja cerade na brodicu kakva je tužiteljeva. Osim toga vještak je izjavio i to da dodatni zahvat ugradnje zakački na koje bi se onda stavila cerada nije uobičajen za brodice kakva je tužiteljeva s obzirom na činjenicu postojanja konstruktivnih otvora za otjecanje padalina i većih količina mora iz brodice. Tuženik je prilikom sklapanja ugovora o osiguranju pregledao tužiteljevu brodicu, pa se najmanje od njega očekuje da je mogao znati tužitelj neće biti u mogućnosti ispuniti zahtjev za zaštitom brodice na vezu pokrivačem (ceradom) s obzirom na karakteristike brodice.

 

              51. Stoga, podvrgavajući odredbu članka 5. stavka 6. uvjeta za kasko osiguranje brodica i jahti ocjeni prema načelima obveznog prava, treba zaključiti da je ništetna, pa da stoga ne proizvodi učinak među stranama ugovora. Naime, prema članku 296. stavku 1. ZOO-a ništetne su odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora, čak i ako su opći uvjeti koji ih sadrže odobreni od nadležnog tijela. Tuženik je nedvojbeno sastavio ovu odredbu uvjeta kasko osiguranja brodica i jahti. Tom odredbom stavio je pred suprotnu stranu uvjet za isplatu osigurnine koji tužitelj kao suprotna strana nije mogao ostvariti s obzirom na konstrukciju predmeta osiguranja, iako je tuženik znao ili makar morao znati sve karakteristike tužiteljeve brodice prilikom ugovaranja osiguranja.

 

52. Trebalo je stoga, s obzirom na sve navedeno, prihvatiti tužiteljev zahtjev te odlučiti kao u izreci presude pod točkom I.

 

53. Odluka o troškovima parničnog postupka donesena je na temelju članka 154. stavka 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., dalje: ZPP) i članka 155. ZPP-a, a uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora od 52.200,00 kuna te okolnost da je tužitelj u cijelosti uspio u ovoj parnici. Pri tome treba naglasiti da okolnost smanjenja tužbenog zahtjeva od tužitelja nije utjecala na donošenje odluke o zahtjevu za naknadu troškova ovog postupka. Naime, prema određenjima članka 154. ZPP-a omjer uspjeha u parnici ocjenjuje se prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu, vodeći računa i o uspjehu dokazivanja u pogledu osnove zahtjeva. Tužitelj je u cijelosti uspio u pogledu osnove zahtjeva, a prema konačno postavljenom tužbenom zahtjevu uspio je u cijelosti.

 

54. Sukladno naprijed navedenim odredbama i Tbr. 7., 8. i 9. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 142/12., 118/14. i 107/15., dalje: Tarifa) sud je prihvatio kao osnovan zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove sastava tužbe po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 22. siječnja 2020. u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 4. ožujka 2020. u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 1. ožujka 2021. u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu održanom 17. ožujka 2021. u iznosu od 1.250,00 kuna. Sud je prihvatio i zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi trošak sastava obrazloženog podneska kojim je odgovorio na navode odgovora na tužbu od 14. siječnja 2020. po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.250,00 kuna, trošak sastava obrazloženog podneska kojim se očitovao na nalaz i mišljenje vještaka od 15. veljače 2021. po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 1.250,00 kuna, kao i trošak sastava podneska od 8. ožujka 2021. po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 312,50 kuna (Tbr. 8.3. Tarife). Sud je prihvatio i tužiteljev zahtjev za naknadu troška zastupanja po punomoćniku odvjetniku na ročištu za objavu presude u iznosu od 625,00 kuna. Tužitelju su za vođenje ove parnice bili potrebni i troškovi vještačenja u iznosu od 3.000,00 kuna, pa je sud prihvatio zahtjev za naknadu ovih troškova.

 

55. Sukladno Tar. br. 1. t. 1.Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe o tarifi sudskih pristojbi ("Narodne novine", broj 53/19., dalje: Uredba) sud je prihvatio i zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe tužbe u iznosu od 581,00 kune. Sukladno Tar. br. 2. t. 1.Tarife sudskih pristojbi iz Uredbe u vezi s člankom 2. stavkom 1. ZPP-a, sud je prihvatio i zahtjev za naknadu troška sudske pristojbe presude u iznosu od 872,00 kune.

 

56. Sud je dakle prihvatio zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 14.140,50 kuna. Pored toga tuženik je sukladno članku 30. stavku 2. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17.) dužan naknaditi tužitelju troškove parničnog postupka sa zateznim kamatama od dana donošenja ove presude do isplate, po stopi određenoj člankom 29. stavkom 2. ZOO-a koja se primjenjuje u ostalim odnosima.

 

57. Sud je odbio zahtjev tužitelja da mu tuženik naknadi više traženi iznos troškova sastava podneska od 8. ožujka 2021. po punomoćniku odvjetniku u iznosu od 937,50 kuna sa zateznim kamatama od dana donošenja ove presude do isplate.

Sud je analizirajući sadržaj podneska, iako se njime tužitelj očitovao na nalaz i mišljenje vještaka, utvrdio da tužitelj nije iznio drugačije očitovanje nego što je već prethodno iznio, pa je riječ o podnesku za koji je nagrada definirana Tbr. 8.3. Tarife.

 

58. Stoga je o troškovima parničnog postupka odlučeno kao u izreci presude pod točkom II.

 

U Splitu 6. svibnja 2021.

 

 

Sudac

 

Ana Misir Šarić

 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. O žalbi odlučuje Visoki trgovački sud Republike Hrvatske. Žalba se podnosi ovom sudu, u pisanom obliku u tri primjerka.

 

Dna :

- OD S. & Đ. j.t.d. u S., uz pristojbu presude u iznosu od 1.162,00 kune

- OD G. & partneri d.o.o.

- u spis