Pr-1867/20

REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U SPLITU
Ex vojarna Sveti Križ, Dračevac
S P L I T

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Splitu, po sutkinji ovog suda Katici Bojčić Vidović, kao sucu
pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice Lj. M., OIB: …. iz S.,
, koju zastupa punomoćnik M.G., odvjetnik u Z., , protiv tuženice E. i U. Š., S.,
OIB: 65481283003, koju zastupa ravnateljica Neda Bartulin, a ona po punomoćnici
S.S.M., dipl.iur., radi isplate, nakon održane usmene i javne glavne
rasprave zaključene dana 22.ožujka 2021.god. u nazočnosti zamjenika
punomoćnika tužiteljice, punomoćnice zakonskog zastupnika tuženice, pun. zz
umješača, dne 5. svibnja 2021. godine

p r e s u d i o j e

Nalaže se tuženici da tužiteljici isplati iznos od 5.008,90 kn zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom:

- na iznos od 389,84 kn od dana 16. siječnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 387,96 kn od dana 16. veljače 2016. godine do isplate;
- na iznos od 394,37 kn od dana 16. ožujka 2016. godine do isplate;
- na iznos od 389,01 kn od dana 16. travnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 394,37 kn od dana 16. svibnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 392,33 kn od dana 16. lipnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 387,74 kn od dana 16. srpnja 2016. godine do isplate;
- na iznos od 383,14 kn od dana 16. kolovoza 2016. godine do isplate;
- na iznos od 383,14 kn od dana 16. rujna 2016. godine do isplate;
- na iznos od 294,86 kn od dana 16. listopada 2016. godine do isplate;
- na iznos od 370,80 kn od dana 16. studenog 2016. godine do isplate;

2 Pr-1867/20

- na iznos od 52,25 kn od dana 16. prosinca 2016. godine do isplate;
- na iznos od 391,93 kn od dana 16. siječnja 2017. godine do isplate;
- na iznos od 397,16 kn od dana 16. veljače 2017. godine do isplate;

u visini stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako
polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u
roku od 15 dana, dok se odbija kao neosnovan tužbeni zahtjev u dijelu koji se odnosi
na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak
sadržanih u bruto iznosu od 5.008,90 kn.

r i j e š i o j e

I. Odbija se sudjelovanje u ovom postupku Republike Hrvatske kao umješača na
strani tužene.

II. Nalaže se tuženici tužiteljici naknaditi troškove parbenog postupka u iznosu od

2.812,50 kn uvećan za zateznu kamatu od 5.svibnja 2021.god. pa do isplate, u visini
stope određene člankom 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako
polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u
roku od 15 dana, dok se za više zatraženo, za iznos od 937,50 kn, tužiteljica odbija.

Obrazloženje

1. Tužiteljica je dne 27.studenoga 2020.god. podnijela ovom sudu tužbu protiv
tužene radi isplate. U tužbi se navodi kako je tužiteljica u razdoblju od 01. prosinca

2015.g. do 31. siječnja 2017.g. bila zaposlenica tužene koja kao poslodavac
predstavlja javnu službu u smislu članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama
(NN 27/01 i 39/09), a tužena je tužiteljici u navedenom razdoblju zbog pogrešnog
načina obračuna isplatila umanjenu plaću i naknadu plaće. Sporazumom sklopljenim
između Vlade RH i sindikata javnih službi dne 23.studenoga 2006.god. ugovoreno je
povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za po 6% u 2007., 2008. i

2009. godini. Zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. godine Vlada RH i
sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama, kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. godine na
iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. godine
sporazumno odgođeno sukladno čl. III. Dodatka Sporazuma. Dana 26. listopada

2011. godine između Vlade RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koje su
usvojene i u obliku Arbitražne odluke dana 7. prosinca 2011. god. Izmjene i dopune
Dodatka Sporazuma zaključene su na rok od pet godina, što znači da vrijede i daljnja
tri mjeseca od isteka roka na koji su zaključene, sukladno odredbi čl. 199.st. Zakona
o radu. dakle do 26.siječnja 2017.god. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28.

3 Pr-1867/20

prosinca 2012. godine usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5.
u vezi s čl. VII. st. 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. Odredbom čl. VII.c st. 3. Izmjene
Dodatka Sporazumu ugovoreno je da ako se nešto isplaćuje ili povećava „za
mjesec“, da se onda u prvom sljedećem mjesecu vrši ta primjena, isplata odnosno
povišica, što znači da se osnovica u prosincu 2015. godine povećala na iznos od

5.415,37 kn. Budući da je tužena od prosinca 2015. godine do siječnja 2017.god.
tužiteljičinu plaću obračunavala po osnovici od 5.108,84 kn, umjesto sukladno
Izmjenama Dodatka Sporazumu po osnovici od 5.415,37 kn, ukupan dug tužene
prema tužiteljici s osnove razlike u plaći iznosi 5.008,90 kn, koji iznos tužiteljica i
potražuje ovom tužbom uvećano za zakonsku zateznu kamatu za svaki mjesečni
iznos neisplaćene razlike plaće do isplate, sve uz potraživanje troškova postupka sa
zakonskom zateznom kamatom počevši od presuđenja do isplate.

2. U odgovoru na tužbu od 11.prosinca 2020.god. tužena navodi kako je sporna
pravna valjanost, pravna narav, obveznost, a potom i sadržaj navedenih pravnih
izvora, Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i
znanosti od 26.listopada 2011.god., kojeg je parafirao, ali ne i potpisao (dakle, nije
sklopio) Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi, a sve izmjene i dopune, da bi
bile pravno valjane, trebaju sklopiti sve stranke ugovornog odnosa, što ovdje nije
slučaj. Stoga su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama pravno nevaljale, odnosno ništetne i nepostojeće. Također prigovara
pravnoj naravi i valjanosti Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od

23.studenoga 2006.god., Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
od 13.svibnja 2009.god. i Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 26.listopada 2011.god. kao kolektivnog ugovora s obzirom da
za njih nikada nije, prema proceduri iz Zakona o radu, uspostavljen ili ustanovljen
Odbor sindikata za kolektivne pregovore, odnosno on nije imenovan po
Gospodarskom socijalnom vijeću, a osim toga isti sadržajno ne utvrđuju konkretna
prava zaposlenika koja bi se izravno i neposredno, samo pozivom na iste, mogla
primijeniti. Također navodi kako je pogrešno i nepotpuno pozivanje tužiteljice i
temeljenje tužbenog zahtjeva na čl. 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.god. po kojima je osnovica
za obračun plaća 5.414,37 kn jer okolnosti za povećanje osnovice plaće u javnim
službama u iznosu i na način kako tužiteljica navodi nisu nastupile. Predlaže tužbu i
tužbeni zahtjev tužiteljice odbiti kao neosnovan, sve uz naknadu troškova tuženici.
Osim toga, predlaže da se u svojstvu umješača na strani tužene pozove Republika
Hrvatska, budući da je potraživanje koje je predmet tužbe, isplata razlike plaće, a
koja sredstva se osiguravaju u Državnom proračunu, pa tužena smatra kako postoji
pravni interes Republike Hrvatske uključivanjem u parnicu.

3. Podneskom od 19.veljače 2021.god. Republika Hrvatska navodi da ima pravni
interes da tužena uspije u postupku s obzirom da je Vlada Republike Hrvatske
potpisnik Izmjena i Dopuna Dodatka o sporazumu o osnovici za plaće u javnim
službama od 26.listopada 2011.god. i ako tužitelj uspije u sporu, zatraženi iznos će
se isplatiti iz državnog proračuna pa stoga prijavljuje svoje miješanje u ovoj pravnoj
stvari na strani tužene te se u cijelosti pridružuje navodima tužene. Predlaže odbiti
tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troškova tuženici i umješaču.

4 Pr-1867/20

4. Odredbom čl. 206.st.1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj
53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11.,
148/11., 25/13., 89/14. i 70/19. – dalje: ZPP) određeno je da se osoba koja ima
pravni interes da u parnici koja teče među drugim osobama jedna od stranaka uspije,
može se pridružiti toj stranci.

5. Ovaj sud je mišljenja da Republika Hrvatska, a s obzirom na činjenicu da se
sredstva za plaće zaposlenika osiguravaju u državnom proračunu, ima tek
ekonomski interes, a ne i pravni interes za sudjelovanjem u postupku na strani
tužene, slijedom čega u ovom slučaju nisu ispunjenje pretpostavke za sudjelovanjem
umješača u smislu odredbi čl. 206.st.1. ZPP-a, radi čega je valjalo odbiti sudjelovanje
Republike Hrvatske kao umješača u ovom postupku i odlučiti kao pod točkom I.
izreke rješenja.

6. Tijekom postupka sud je proveo dokaze pregledom ugovora o radu, obračuna
plaća, Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006.
godine, Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009. godine, Izmjena i dopuna Dodatku
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. godine i
Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. godine, Vjerodostojnog tumačenja Izmjena i
dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana

28. prosinca 2012. godine, priopćenja za javnost Državnog zavoda za statistiku od

28. kolovoza 2015. godine o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo
tromjesečje 2015. godine, te objavu procjene DZS-a od 4. rujna 2015. godine,
priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. godine o objavi prve procjene
tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015. godine, te objavu procjene DZS-a od

4. prosinca 2015. godine, obračunske isprave za isplatu plaće (list 8-23 spisa),
zaključka sa sastanka 8.12.2016. s profesorima pravnih fakulteta u RH, Katedra
radnog prava, e mailova (list 96/97-104/105), zapisnika u predmetu Općinskog suda
u Zlataru pod broj Pr-36/17 od 8 veljače i 18.prosinca 2017.god., dok je sud odbio
prijedlog tužiteljice za izvođenjem dokaza saslušanjem svjedoka Petra Čobankovića,
Branimira Mihaljinca i Miranda Mrsića, a sve kao suvišne i nepotrebne dokaze koji bi
doveli samo do odugovlačenja postupka i stvaranja bespotrebnih troškova, kao što je
odbio i prijedlog tužiteljice za izvođenje dokaza financijskim vještačenjem, budući da
visina među strankama nije sporna pa je na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog
dokaza, kao i na temelju rezultata provedenog postupka donio odluku kao u izreci iz
sljedećih razloga.

7. Neprijeporno je između parbenih stranaka:

- da je tužiteljica bila zaposlenica tužene u utuženom razdoblju temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme,

- da joj je tužena u vremenu od prosinca 2015. do siječnja 2017. obračunala i isplaćivala plaću na temelju osnovice od 5.108,84 kn.

- da tužena kao poslodavac predstavlja javnu službu u smislu odredbe članka 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01 i 39/09).

- da su Vlada RH i Sindikati javnih službi i to: Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni
sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i
visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske,
Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat,
Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara-medicinskih tehničara, te Hrvatski

5 Pr-1867/20

sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23.studenoga 2006. Sporazum o osnovici za
plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za
izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., 2008., te u 2009. i da
navedene obračunske osnovice se primjenjuju od 1.1. svake godine,

- da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se
suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn
bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica
za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što
službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl.
IV. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće
početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu
bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj,

- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.listopada 2011. Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te
izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi
Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je
promijenjen čl. III. Dodatka, te čl. IV. koji su se odnosili na način povrata osnovice i
način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. VII. u kojem su utvrđeni
odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na
način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom
u razdobljima opisanih u čl. III. do V. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za
onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto
razdoblje prethodne godine) trajao,

- da je 7.prosinca 2011. Arbitraža, koja je sastavljena temeljem Sporazuma o
arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je i to prethodno opisano,
- da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute
Izmjene od 26.listopada 2011. donijeli 28.prosinca 2012. Vjerodostojno tumačenje
Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na član IV. u vezi s
članom VII. Dodatka Sporazumu,

- da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za
statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg
tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno,

- da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem
tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da
je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen
dana 4.prosinca 2015.,

- da je Vlada RH 29.prosinca 2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun
plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj.
počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču

2017.,

8. Prijeporno je između parbenih stranaka je li odredbom čl. VII Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama zaključenim 26.listopada

2011.god. odgođena i primjena odredbe čl. III o „povratu“ osnovice.

9. Ovaj sud smatra tužbeni zahtjev tužiteljice u pretežitom dijelu osnovanim.

6 Pr-1867/20

10. Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće temeljem odredbe
čl. III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama,
zaključenog 26.listopada 2011.god. i Arbitražne odluke od 7.prosinca 2011.god.

11. U konkretnom slučaju, tužena osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.
smatrajući da su ništetne ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i
Dodatak Sporazumu iz 2009. te Sporazum o osnovici iz 2006., kao i Arbitražna
odluka od 7. studenog 2011., a sve iz razloga što je na strani jednog pregovarača,
odnosno na strani Sindikata bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji
su pregovarali s Vladom RH. Tužena tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu
odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim
službama od 26. listopada 2011., jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno
"uskladbu" propisani člankom 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., te da gore navedeni Sporazum ima
vremensko važenje od pet godina, čije je trajanje isteklo 25. listopada 2016., tako da
je otpala pravna osnova za uskladbu plaća. Međutim, ovaj sud smatra sve prigovore
tužene neutemeljenim.

12. Prema odredbi čl. 3. Zakona o plaćama u javnim službama („Narodne novine“
broj 27/01 i 39/09) na pitanje plaća i drugih naknada po osnovu rada službenika i
namještenika u javnim službama koja nisu uređena tim Zakonom, primjenjuju se opći
propisi o radu, odnosno u skladu s njima sklopljeni kolektivni ugovori.

13. Imajući u vidu gore navedenu odredbu, ukazuju se neosnovani navodi tužene da
se plaće u javnim službama ne mogu urediti na temelju KU sklopljenog između
Vlade RH i sindikata javnih službi.

14. Prema odredbi čl. 192. Zakona o radu („Narodne novine“ broj 93/14., 127/17. i
98/19., u daljnjem tekstu: ZR) predmet kolektivnog ugovora mogu biti prava i obveze
stranke koje su taj ugovor sklopile, a može sadržavati i pravna pravila kojima se
uređuje sklapanje, sadržaj i prestanak radnih odnosa te druga pitanja iz radnih
odnosa ili u svezi s radnim odnosom pa prema tome i pregovaranje o plaći kao
važnom segmentu radnog odnosa.

15. Prema tome su sindikati mogli pregovarati i potpisivati određene anekse,
odnosno izmjene i dopune pojedinih kolektivnih ugovora, odnosno sporazuma
zaključenih s Vladom RH, u ovom slučaju poslodavcem, a gdje se odlučivalo o
osnovicama te dodacima na plaću za zaposlene u javnim službama.

16. U utuženom razdoblju bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i
namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12., u daljnjem tekstu:
TKU), koji uređuje te definira plaću zaposlenih u javnim službama i to u čl. 51. na
način da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu
plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu
radnog staža, te dodaci na osnovu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne
uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi
se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za

7 Pr-1867/20

plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili
novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o
dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći
dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim
dokumentima.

17. Sporazumom o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006.
sklopljenim između sindikata javnih službi navedenih u njemu i Vlade Republike
Hrvatske, ugovoreno je povećanje osnovice za plaće u javnim službama za 2007.,

2008. i 2009. godinu za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1.
siječnja svake godine.

18. Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006.
regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja
i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2.
tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti
posla kako slijedi: od dana 1. kolovoza 2007. 2 %; od dana 1. srpnja 2008. 2,1 %; od
dana 1. srpnja 2009. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2011.
2,2 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način da se
ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz
prethodne godine.

19. Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su Izmjene i
dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku III
izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama
sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća
iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za
statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmičkom sredinom dvije stope
realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i
primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama.
Člankom XI. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i
navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5
godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju
roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od
potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni
međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj primjeni
Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu/14 (što znači da vrijede i
daljnja tri mjeseca od isteka roka na koji su bile zaključene) primjena izmjena
Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.god.

20. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od

26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u
kojoj je navedeno da se čl. III mijenja i glasi: " osnovica za obračun plaće u javnim
službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji
Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u
odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno

8 Pr-1867/20

aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a
dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene
prema tim Izmjenama i dopuna. U članku IV Izmjena Dodatka Sporazumu o
osnovnici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način
usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno
šest mjeseci nakon objave podataka iz članka III Izmjena i Dopuna, ugovorne stane
utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća
početnika s VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u
odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog
pariteta iz prethodne alineje u 2008. Članom V Izmjena i Dopuna određeno je da se
nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema članovima II i IV Izmjena i
Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene
rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru
95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto
plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda
za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih
mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj
25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen
koeficijent s 1,25 na 1,2125.

21. Imajući u vidu prednje, ovaj sud smatra neosnovanim prigovore tužene u
pogledu pravne nevaljanosti Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za
plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., sukladno tome i Arbitražne odluke
od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka III Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.,
budući da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
od 26. listopada 2011. predstavljaju pravno valjani Kolektivni ugovor sklopljen
sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama
("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim
službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka

51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka
Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim
službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za
službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12), kojom
je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje
visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog
ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj
115/10) je i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak
Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove
izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze,
te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006.
važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Identično je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU
("Narodne novine" broj 141/12). Dakle, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o
osnovici plaće u javnim službama od 26.listopada 2011.god., na koji se poziva
tužitelj, predstavljaju pravo valjani kolektivni ugovor.

9 Pr-1867/20

22. Naime, Vlada Republike Hrvatske kao potpisnik Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. godine,
izrijekom je potvrdila njihovu pravnu valjanost Arbitražnom odlukom od 7.prosinca

2011. godine, Temeljnim kolektivnim ugovorom za službenike i namještenike u
javnim službama od 12.prosinca 2012. godine, kao i Vjerodostojnim tumačenjem
Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od

28.prosinca 2012. godine. Prilikom pregovaranja i potpisivanja tih akata, nije
dovedena u pitanje njihova pravna valjanost. U tom smislu uvjeti za povećanje
osnovice temeljem odredbe članka III spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu
ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz
sadržaja odredbi članka III Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u
javnim službama od 26. listopada 2011.

23. Nadalje, iz Odluke Vrhovnog suda Republike Hrvatske poslovni broj Revr-408/12
i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene
kolektivnog ugovora ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU-a, kao i
da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog
pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora. Okolnost da su Sporazum o osnovici
plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama
potpisani od osam potpisnika, a da je jedan potpisnik i to Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, samo parafirao KU, ne utječe na pravnu
valjanost, odnosno nema za posljedicu ništetnost, kako to neosnovano tvrdi tužena.
Osim toga, tužena tijekom postupka nije dokazala da bi Samostalni sindikat
zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja, a
upravo suprotno proizlazi iz spisa, jer je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka
Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u
pregovorima. Vrhovni sud RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo je
stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i
kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to
odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni
sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti
jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa
čime nije osporila valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim
službama.

24. U skladu s naprijed navedenim, Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici
za plaće u javnim službama od 26.listopada 2011. godine obvezuju tuženu, u čije ih
je ime i za čiji račun sklopila Vlada Republike Hrvatska sa sindikatima javnih službi.

25. Također, neosnovani su prigovori tužene kako u konkretnom slučaju nisu
ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna
Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja
propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni
međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja
navedenih u članku III-IV Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak VII stavak 1.
Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u
razdoblju opisanih u članku III-V bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe
članka III proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za
povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom

10 Pr-1867/20

tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo
je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a, štoviše BDP
je stalno rastao. Odredba članka VII stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma
o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat
osnovice iz članka III, već isključivo na usklađenje osnovice iz članka IV i V Izmjena
Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i
to na iznos od 5.414,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je
konzumirana kroz članak IV stavak V Izmjena Dodatka sporazumu i temeljem
Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka IV stavak 5.
Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i
isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31.
prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka III.

26. Izmjenama i dopunama Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od 26.listopada

2011. bilo je utvrđeno da će doći do povećanja osnovice koja će iznositi 5.415,37 kn
bruto kada bude ispunjen uvjet, odnosno kada službeni pokazatelji Državnog zavoda
za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto
(mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg
tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja), kao što je i u ovom slučaju.

27. Dakle, ispunjen je uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu
temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo
do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva
tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili
više posto).

28. Stoga je tužena tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bila u obvezi obračunavati
i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn radi čega se tužbeni zahtjev tužiteljice za
isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju ukazuje osnovanim.

29. Kako između parbenih stranaka nije prijeporna visina tužbenog zahtjeva
(odnosno obračun tužiteljice, jer se radi o jednostavnom matematičkom izračunu), to
je valjalo tužbeni zahtjev za isplatom iznosa od 5.008,90 kn prihvatiti u cijelosti. Na
dosuđeni iznos, tužiteljici su dosuđene i zakonske zatezne kamate počevši od
dospijeća svakog pojedinog mjesečnog iznosa razlike plaće do isplate, po stopi iz
članka 29. stavka 2. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05.,
41/08., 125/11., 78/15., 140/15. i 60/16. – dalje: ZOO), izuzev kamate na iznos
poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanim u bruto plaći u iznosu od

5.008,90 kn. To zato jer se bruto plaća sastoji od neto plaće te doprinosa, poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, a sukladno odredbi članka 15. st. 3. Zakona o
porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 177/04., 73/08., 80/10., 114/11., 22/12.,
144/12., 43/13., 120/13., 125/13., 148/13., 83/14. i 143/14.) i članka 17. st. 3.
Pravilnika o porezu na dohodak ("Narodne novine" broj 95/05., 96/06., 68/07.,
146/08., 2/09., 146/09., 123/10., 137/11., 61/12., 70/13., 160/1. i 157/14), zatezne
kamate koje se na zakašnjele isplate plaće isplaćuju po sudskoj presudi ne smatraju
se dohotkom i ne podliježu oporezivanju, slijedom čega proizlazi da bruto plaća koja
se isplaćuje po sudskoj presudi do trenutka isplate u odnosu na porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak nije u potpunosti dospjela pa porez na dohodak i prirez
poreza na dohodak dospijevaju na naplatu isplatom plaće. Dakle, porez na dohodak i

11 Pr-1867/20

prirez poreza na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće dospijevaju tek s
isplatom, što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak, pa se na te iznose zatezne kamate ne
obračunavaju, te je u tom dijelu zahtjev tužiteljice za isplatu zatezne kamate kao
neosnovan odbijen, a kako je odlučeno u izreci presude.

30. Odluka o parbenom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st 5., te čl. 155. Zakona
o parničnom postupku. Budući da tužiteljica nije samo u neznatnom dijelu uspjela, za
koji dio nije ni nastao poseban trošak, to je tužiteljici dosuđen trošak u cijelosti, a sve
u skladu s važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika
("Narodne novine“ br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., dalje Tarifa) te popisu
troška, i to: za sastav tužbe 75 bodova, za pristup na ročište od 22.ožujka 2021.god.
75 bodova, za sastav podneska od 17.veljače 2021.god. 75 bodova, što pomnoženo
s vrijednošću boda od 10,00 kn iznosi 2.250,00 kn, na ime PDV-a iznos od 562,50
kn, ukupno iznos od 2.812,50 kn, dok je za više zatraženo za iznos od 937,50 kn,
tužiteljica odbijena u svom zahtjevu. Na dosuđeni iznos tužiteljici su dosuđene i
zatezne kamate počevši od dana 5.svibnja 2021.god., kao dana presuđenja, do
isplate, a kao u točki II izreke rješenja. Tužiteljici nisu priznati troškovi sastava
podneska od 12.ožujka 2021.god., a kojim se očituje na navode umješača, budući da
navedeni podnesak nije bio nužan ni potreban za vođenje parnice.

U Splitu, 5. svibnja 2021.godine

S u t k i n j a

Katica Bojčić Vidović

NAPUTAK O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba
Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovog suda, u tri primjerka, u roku od 15
dana od dana primitka pisanog otpravka iste.

DNA:

-pun. tužiteljice
-tuženici

-pun. umješača