Baza je ažurirana 01.12.2025. zaključno sa NN 117/25 EU 2024/2679
- 1 - Rev 501/2021-2
|
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća i suca izvjestitelja, Davorke Lukanović-Ivanišević članice vijeća, Darka Milkovića člania vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja I. d.o.o. iz R., kojeg zastupaju punomoćnici iz Odvjetničkog društva V., B. i R. j.t.d., odvjetnici u R., protiv tuženice I. H. iz N. V., koju zastupa punomoćnik V. V., odvjetnik u R., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženice (nazvanoj prijedlog za dopuštenje revizije) protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1656/2019-2 od 2. travnja 2019., kojim je potvrđeno rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici poslovni broj Povrv-841/17 od 6. prosinca 2018., u sjednici održanoj 5. svibnja 2021.,
r i j e š i o j e:
I. Ukidaju se rješenje Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1656/2019-2 od 2. travnja 2019. i rješenje Općinskog suda u Rijeci, Stalna služba u Crikvenici poslovni broj Povrv-841/17 od 6. prosinca 2018. te se predmet vraća istom prvostupanjskom sudu na daljnji postupak.
II. O troškovima povodom revizije odlučit će se konačnom odlukom.
Obrazloženje
1. Tuženica je ovome sudu podnijela prijedlog za dopuštenje revizije protiv rješenja Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-1656/2019-2 od 2. travnja 2019.
1.1. Međutim, ta je odluka donesena 2. travnja 2019., odnosno prije stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 70/19) koji je stupio na snagu 1. rujna 2019. Tim je Zakonom kao pravno sredstvo predviđen prijedlog za dopuštenje revizije, ali samo u odnosu na one drugostupanjske odluke koje su donesene nakon njegovog stupanja na snagu.
1.2. Dakle, protiv drugostupanjske odluke bilo je moguće podnijeti samo reviziju iz čl. 382. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13 i 89/14 - dalje: ZPP).
1.3. Međutim, neovisno o nazivu podneska isti sadrži sve elemente izvanredne revizije, pa ga je ovaj sud kao takvog i ocijenio.
2. Sud prvoga stupnja svojim je rješenjem odbacio protutužbu tuženice od 19. listopada 2018.
3. Rješenjem suda drugoga stupnja odbijena je žalba tuženice te je potvrđeno rješenje suda prvoga stupnja.
4. Na reviziju nije odgovoreno.
5. Revizija je dopuštena i osnovana.
6. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP-a u slučajevima u kojima ne mogu podnijeti reviziju prema odredbi iz st. 1. toga članka, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude, ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
6.1. U takvoj reviziji stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg ju je podnijela uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose te izložiti razloge zbog kojih smatra da je ono važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 382. st. 3. ZPP-a).
6.2. Dakle, iz sadržaja naprijed navedenih odredaba ZPP-a jasno proizlazi da je, da bi se moglo pristupiti ocjeni je li riječ o pravnom pitanju važnom za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni i s tim u svezi dopuštenosti revizije, potrebno da revizija sadrži slijedeće elemente: određeno navedeno pravno pitanje (uz određeno navođenje propisa i drugih važećih izvora prava koji se na njega odnose), da je riječ o pitanju o čijem rješenju ovisi odluka u konkretnom sporu te određeno navedene razloge zbog kojih revident smatra da je to pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za razmatranje takve revizije u smislu čl. 382. st. 2. ZPP-a.
7. Tuženica u reviziji postavlja pitanje koje glasi:
"Imajući na umu kako je protutužba po svojoj naravi upravo-tužba tj. samostalna procesna radnja, može li ju sud odbaciti isključivo iz razloga što je podnesena nakon zaključenja prethodnog postupka (ili ju ima odvojiti u samostalni/posebni postupak"?
8. Kao razloge važnosti navodi odluke drugostupanjskih sudova i ovoga suda u kojima je izraženo drugačije pravno shvaćanje od pravnog shvaćanja izraženog u pobijanoj odluci.
9. Nižestupanjski sudovi zauzeli su pravno shvaćanje da podnošenje protutužbe nakon zaključenja prethodnog postupka nije dopušteno u smislu odredbe čl. 189. st. 1. ZPP-a, pa su je kao nedopuštenu odbacili.
10. Točno jest da se nakon zaključenja prethodnog postupka protutužba ne može podnijeti. Međutim, odredbu čl. 189. st. 1. ZPP-a valja upravo tako i tumačiti, a i u skladu s pravnom naravi protutužbe, pa zaključiti da se protutužba ne može podnijeti, a ne da je nedopuštena. To iz razloga što je protutužba samostalna tužba o kojoj sud mora odlučiti ako je nadležan u odnosu na spor zbog kojeg se podnosi. Takvo je pravno shvaćanje izrazio i ovaj sud u odluci broj Rev-1802/1993-2 od 26. listopada 1993.
11. Stoga su nižestupanjski sudovi pogrešno primijenili odredbu čl. 189. st. 1. ZPP-a i time počinili bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP-a koja je imala utjecaj na pravilnu i zakonitu odluku.
12. Stoga je valjalo ukinuti nižestupanjske odluke na temelju odredbe čl. 394. st. 1. u vezi čl. 400. st. 3. ZPP-a te predmet vratiti na daljnji postupak.
13. U daljnjem postupka prvostupanjski sud će protutužbu izdvojiti kao zasebnu tužbu ako za istu postoji nadležnost suda i po njoj provesti postupak.
14. O troškovima revizije odlučeno je temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.
Zagreb, 5. svibnja 2021.
Mirjana Magud, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.