1                                                  

Poslovni broj 15 P-465/2019.-24.

 

 

Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku 

Zabok, Matije Gupca 22

               

 

Poslovni broj 15 P-465/2019.-24.

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

R J E Š E N J E

 

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari tužiteljice Š. K. iz Z., OIB: …, koju zastupa punomoćnica A. G. Š. odvjetnica u S. I. Z., protiv tuženika A. Š. iz B., OIB:…, kojeg zastupa punomoćnik H. P., odvjetnik u Z., radi utvrđenja, nakon dana 25. ožujka 2021. održane glavne i javne rasprave u nazočnosti tužiteljice osobno i punomoćnice tužiteljice te tuženika osobno uz punomoćnika tuženika, dana 4. svibnja 2021. 

 

 

r i j e š i o    j e 

 

 

I.                    Odbacuje se tužba tužiteljice u kojoj tužbeni zahtjev glasi:

 

"Utvrđuje se da je dana 28. lipnja 2018. izjavom tužiteljice ovjerenom kod Javnog bilježnika Đ. P. iz Z. br. OV-1887/2018 opozvan ugovor o darovanju zaključen dana 29. listopada 2009. između tužiteljice Š. K. iz Z., OIB:… kao darovatelja s jedne strane i tuženika A. Š. iz B., OIB: … (ranije na adresi: D. B.), kojim je tužiteljica tuženiku darovala nekretninu čkbr. 136 vinograd P., površine 108 m2, upisana u posjedovni list 1159, k.o. D. B.."

 

II.                  Nalaže se tužiteljici naknaditi tuženiku parnični trošak u iznosu od

12.247,80 kn, u roku od 15 dana.

 

III.                Odbija se kao neosnovan zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška u cijelosti.

 

Obrazloženje

 

 

1.Tužiteljica je podnijela ovome sudu tužbu radi utvrđenja da je ugovor opozvan. Navela je da su ona i tuženik brat i sestra. S tuženikom je dana 29. listopada 2009. sklopila ugovor o darovanju nekretnine, kojim je ona kao darovateljica darovala tuženiku kao obdareniku svoju nekretninu upisanu u katastru u posjedovni list broj 1159, k.o. D.

B., koje je izvanknjižni vlasnik i to dio čkbr. 136 vinograd P. površine 108 m2. Tužiteljica je navela da se tuženik prema njoj tijekom lipnja 2018. ponašao izrazito nezahvalno i bahato na način da je njenog supruga vrijeđao nazivajući ih pogrdnim riječima, da bi krajem lipnja u jutarnjim satima kod pčelinjaka u voćnjaku fizički nasrnuo na njenog supruga, pritom ga vrijeđajući nazivajući ga pogrdnim imenima. Tužiteljica je tada postupajući sukladno odredbama Zakona o obveznim odnosima opozvala predmetni darovni ugovor i svoj potpis na Izjavi o opozivu ovjerila kod javnog bilježnika

Đ. P. pod brojem Ov-1887/2018. Izjava o opozivu dostavljena je tuženiku te se isti na to očitovao i osobno i putem svojeg punomoćnika na način da se protivio opozivu i isti nije prihvatio. S obzirom da se tijekom travnja pa do lipnja 2018., a i nakon toga tuženik ponašao nezahvalno te da su u njegovom ponašanju sadržana sva obilježja grube nezahvalnosti, sadržana u čl. 494. Zakona o obvezni odnosima, odnosno sva obilježja bića kaznenog djela uvrede, koje je djelo ponovio nekoliko puta to su stoga ispunjene sve zakonske pretpostavke za opoziv ugovora o darovanju zaključenog između tužiteljice i tuženika dana 29. listopada 2009. Odredbom čl. 496. Zakona o obveznim odnosima propisano je da je ugovor o darovanju opoziva pisanom izjavom na kojoj mora potpis biti ovjeren od strane javnog bilježnika, a koje su pretpostavke također ispunjene. S obzirom da tuženik ne priznaje da je predmetni ugovor o darovanju opozvan, to je stoga tužiteljica prisiljena ustati ovom tužbom radi utvrđenja da je isti ugovor opozvan pa predlaže da sud nakon provedenog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.

 

2.Tuženik je u odgovoru na tužbu naveo da se protivi tužbi i tužbenom zahtjevu u cijelosti kao neosnovanim, a osim toga je istaknuo i prigovor da je tužba podnijeta izvan roka od godinu dana iz čl. 497. Zakona o obveznim odnosima. ("Narodne novine", broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15). Točno je da su tužiteljica i tuženik brat i sestra te da su dana 29. listopada 2009. zaključili ugovor o darovanju nekretnine i to idealnog dijela nekretnine čkbr. 136 k.o. D. B., vinograd P. od 108 m2, upisan u pl. br. 1159 k.o. D. B.. Međutim, do faktičnog darovanja predmetne nekretnine odnosno idealnog dijela nekretnine koji katastarski glasi na tužiteljicu je zapravo došlo još 2002. godine, a 2009. je samo formalno sastavljen ugovor o darovanju i to na zahtjev tužiteljice. Razlozi zbog kojih je tužiteljica 2009. predložila zaključenje ugovora o darovanju u pisanoj formi su njene osobne prirode, no, u bitnome se radi o tome da je na taj način željela steći pisani trag o tome da su stranke još 2002. u naravi zapravo izvršile zamjenu (diobu) svojih idealnih dijelova nekretnina čkbr. 134, 135 i 136 k.o. D. B.. U tim trima navedenim nekretninama (koje su susjedne i međusobno graniče) stranke su u katastarskim operatima upisane kao suvlasnici u idealnim dijelovima, dok u naravi zapravo svaka od njih uživa točno određeni dio istih, dakle, u naravi su stranke još 2002. provele faktičnu diobu nekretnina čkbr. 134, 135, 136 k.o. D. B.. Ovdje još svakako valja navesti i to kako tužiteljica u zemljišnim knjigama uopće nije upisana kao vlasnica, ni kao suvlasnica nekretnine čkbr. 136 k.o. D. B. koja je predmet ovog spora, ali ni kao vlasnica ili barem suvlasnica nekretnina čkbr. 134 i 135 k.o. D. B., za razliku od tuženika koji je u zemljišnim knjigama upisan kao suvlasnik svih navedenih nekretnina. Poriče da bi se tijekom mjeseca lipnja 2018. prema tužiteljici ponašao nezahvalno i bahato na način da bi nju i njenog supruga vrijeđao te da bi fizički nasrnuo na njenog supruga. Navodi tužiteljice vezani uz prepisku stranaka iz lipnja i srpnja 2018. su točni. Netočno je da bi se tuženik u vremenu od travnja do lipnja 2018. pa i nakon toga prema tužiteljici ponašao nezahvalno te da su u njegovom ponašanju sadržana sva bitna obilježja grube nezahvalnosti iz čl. 494. ZOO-a, a posebno je netočno da bi u ponašanju tuženika bila sadržana sva obilježja bića kaznenog djela uvrede. Da je tome doista tako najbolje dokazuje činjenica da ni tužiteljica ni njen suprug nisu protiv tuženika podnijeli privatnu tužbu zbog počinjenja kaznenog djela uvrede pa čak ni prekršajnu prijavu, ukoliko je tuženik nasrnuo na supruga tužiteljice, kao što to tužiteljica neosnovano iznosi u tužbi. Je li netko počinio na štetu tužiteljice ili njenog supruga kakvo kazneno djelo odnosno jesu li u nečijem ponašanju sadržana sva obilježja kaznenog djela može se sa sigurnošću utvrditi isključivo provođenjem kaznenog postupka, što, međutim, tužiteljica i njen suprug nisu željeli učiniti, a niti su zapravo za to imali, niti imaju stvarnog razloga. Odredbom čl. 497. ZOO-a je propisano kako pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva. Iz navoda tužiteljice sadržanih u njenoj tužbi kao i iz njenih navoda iz javnobilježnički ovjerene izjave od 28. lipnja 2018. jasno proizlazi kako je tužiteljica za navodno nezahvalno ponašanje tuženika saznala još u travnju 2018., kada se ujedno zbio i navodni fizički nasrtaj tuženika na njenog supruga, a koga zapravo nije ni bilo, već se radilo isključivo o razgovoru u trajanju od cca dvije minute. Pravo tužiteljice na opoziv darovanja koje je predmet ovog postupka je prestalo još u travnju 2019. te se stoga njena tužba od 1. srpnja 2019. imade smatrati i utvrditi nepravodobnom odnosno zakašnjelom. Prema odredbama pozitivnog Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima pravo vlasništva nad nekretninom stječe upisom u zemljišnu knjigu te se isto tako i postojanje nečijeg prava vlasništva nad nekretninom dokazuje izvodom iz zemljišne knjige. Zbog toga u konkretnom slučaju tužiteljica za razliku od tuženika nije u mogućnosti dokazati svoje pravo vlasništva pa čak ni pravo suvlasništva nad idealnim dijelom nekretnine čkbr. 136 k.o. D. B. odnosno nekretnine koja je predmet ovog postupka. Sukladno tome i sam ugovor o darovanju od 29. listopada 2009. u formalnom smislu ukazuje ništetnim te stoga ne može biti ni predmet ovog postupka. S obzirom na sve naprijed navedeno tužiteljici se ukazuje na činjenicu da ukoliko iz bilo kojeg razloga možda i uspije u ovom sporu, da će u tom slučaju de facto odustati i od faktične diobe nekretnina čkbr. 134, 135, 136 k.o. D. B. koju su stranke u naravi provele još 2002. godine. U tom slučaju će tuženik biti naravno prisiljen zatražiti sudsku diobu navedenih nekretnina, a koju zbog stanja stvari u naravi neće biti moguće provesti na drugi način do civilnom diobom odnosno prodajom nekretnina čkbr. 134, 135,136 k.o. D. B., na javnoj dražbi. Predlaže tužbu odbaciti kao nepravodobnu odnosno podredno odbiti kao neosnovanu te tužiteljicu obvezati da tuženiku naknadi trošak ovog postupka. 

 

3.Sud je u dokaznom postupku izvršio uvid u ugovor o darovanju nekretnine i izjavu na listu broj 45 spisa, u dopis o raskidu ugovora i otklanjanju odnosno odbijanju istog na list 7-8 spisa, u prijepise posjedovnih listova i izvatke iz zemljišnih na listu 15-25 spisa, ugovor u kupoprodaji nekretnina na listu u rješenje ureda za katastar na listu 33-34 spisa, u zapisnik službe inspekcije s nalazom na listu 36-38 spisa, ugovor o kupoprodaji  nekretnina listu 40-47 spisa te 48-50 spisa, pročitao zapisnik o očevidu i nalaz i mišljenje geodetskog vještaka, saslušao svjedokinje A. i Lj. Š. 22. svibnja 2020. te saslušao stranke u svrhu dokazivanja 6. listopada 2020., saslušao svjedoke V.,

M. i M. Š. te S. K. 10. veljače 2021. te svjedoke Š. Š. i T. Š. 25. ožujka 2021. 

 

3.1.Tužba na utvrđenje nije dopuštena.

 

4.Tužiteljica Š. K. u svom je iskazu navela da ju je u jesen 2009. tuženik tražio da mu "prepiše to dolje gdje je klijet i ta njiva".  Pri tome misli na nekretninu gdje se nalazi tuženikova klijet. Međutim, tuženik nije provjeravao česticu, a ona je samo potpisala dokument. Znala je da je čestica koja je bila sadržajem tog ugovora čestica gdje se nalazi pašnjak i njiva, a također je znala da tuženik smatra da je to njegova klijet i njiva. Napominje da je tuženik još prije 2009. godine dobio samo na korištenje od njezinog supruga njivu i građu za klijet. Predmetnim ugovorom "prepisala" je tuženiku vinograd od 108 m2 na čestici 136. Nekad je postojao vinograd i mala klijet, a u vrijeme kad mu je to darovala bio je u naravi pašnjak. Još kao djeca su krave pasli na toj nekretnini. Nije rekla tuženiku da zna da je čestica koju mu je u tom dokumentu prepisala zapravo druga čestica jer su njegova supruga i on bili jako bezobrazni prema njihovoj majci. U trećem ili četvrtom mjesecu 2018., misli da je to bilo u trećem mjesecu, tuženikov zet T. Š. prijavio je njenog supruga udruzi pčelara jer njezin suprug drži pčele na nekretnini do tuženikove klijeti. Iz udruge pčelara je neko došao, ali je samo otišao. Potom je uslijedila prijava inspekciji ministarstva poljoprivrede iz V., koju prijavu je također podnio tuženikov zet T. Š.. Gospođa koja je izašla na teren rekla je da je sve po zakonu. Negdje u svibnju ili lipnju 2018. kod klijeti njezinog brata M. i bratića V. Š. sjedili su M. Š., V. Š., njezin nećak M. Š. i suprug te tuženikov zet T. Š.. Tome nije bila prisutna, o tome su joj pričali bratić i brat, a čak joj o tome nije pričao suprug jer je bio jako razočaran. Naime, njezin suprug je tuženiku tom prilikom rekao i pokazao gdje je međa i do kud ne smije, a potom je tuženik njezinom suprugu izrekao riječi poput "stari retardiran" psovao mu "Isusa i Boga" i rekao mu da mu "popuši onu stvar". Potom je tuženik "išao na njega", nije ga tukao, jer ga je od toga obranio tuženikov zet. U vezi toga nije bilo policijske intervencije i pokretanja bilo kakvih drugih postupaka. Godinu dana prije toga tuženikov sin M. došao ju je pozvati na svadbu te mu je tom prilikom rekla istinu jer je 40 godina nosila i davala tuženiku i supruzi i njihovoj djeci, bez znanja njezinog supruga, a tuženik ju je potom prokleo kod bratića S. Š.. Nije bilo nikakve zamjene  nekretnina između  stranaka, a ona sve što posjeduje je kupila jer se iza roditelja odrekla nasljedstva, čak i novčanog iznosa od 43.000,00 ili 45.000,00 kn nakon očeve smrti. Također navodi da ju je tuženik tužio da je zabila stupove u njegovu nekretninu te su u vezi toga vodili postupak u Z..

Ugovor o darovanju sastavio je javni bilježnik u Z., misli da se zove J.. Tuženik i ona su bili zajedno kod javnog bilježnika te su se suglasno dogovorili oko predmeta ugovora. Između nje i brata sve je bilo u redu dok je ona njemu nosila i davala i šutjela. Brat ju nikad direktno nije vrijeđao i ogovarao, ali je to činila njegova supruga. Nakon što joj je predočen dio zapisnika inspektora ministarstva poljoprivrede od 19. rujna, a koji se nalazi u prilogu njezinog podneska od 9. rujna i to u dijelu koji se odnosi na predzadnji odlomak istog dokumenta odozdo stranica 2., navela je da u ugovoru piše što je ona dala tuženiku, a na pitanje kako je to tako mogla izjaviti navodi da "zar sam ja to trebala baš tim riječima reći inspektorici koja je došla po drugom pitanju, i to po pitanju pčela". Nakon što joj je predočen dio tog teksta zapisnika inspektora na kojem decidirano piše da je tužiteljica taj dio na kojem se nalazi vikend kuća darovala 2009. svom bratu A. Š., navela je da taj dio osporava. Na pitanje koje se odnosi na dopis punomoćnice tužiteljice koji je tuženiku dostavljen zajedno s opozivom ugovora o darovanju i u kojem ga poziva da napusti posjed, da ukloni svoje pokretne stvari i nelegalno sagrađene objekte, navela je da je ona pod tim nelegalno izgrađenim objektima mislila na tuženikovu klijet. S tim je prekinula iz razloga što je dobila informaciju što je punomoćnik tuženika rekao njezinom odvjetniku gospodinu J. P. da što to rade čovjeku, da je čovjek bolestan.

 

5.Tuženik A. Š. u svom je iskazu naveo da je predmet spornog ugovora   čestica na kojoj je izgrađena njegova klijet. Njemu su tužiteljica i njezin suprug darovali predmetnu česticu 2002. godine, a 2003. je on na istoj izgradio klijet. Nesmetano je to uživao do unazad par godina. Nakon što je on sagradio svoju klijet otkupio je dio vinograda od S. Š., a potom i drugi dio njegova vinograda, oba dijela su se nalazila na čkbr. 136 k.o. D. B.. Tužiteljica i njezin suprug nikad nisu uživali ni jedan m2 predmetnog vinograda kojeg je on kupio od S. Š.. U kutu čestice broj 136 na dijelu gdje nema stupova vinograda nekad je bila stara klijet. On je rođen 1962. te se sjeća da je pok. G. Š., koji je bio stariji brat S. Š. špricao vinograd te su njega kao dijete poslali po njega jer mu je otac umirao. Uzimao je vodu kišnicu iz grabe duboke pola metra koja se nalazila s bočne strane nekadašnje klijeti. Nakon što je sam otkupio ta dva dijela vinograda od S. Š. došlo je do problema te su mu sestra i šogor htjeli isto oduzeti. Krajem ožujka ili početkom travnja 2018. godine u vrijeme prvog otkosa trave je S. K., suprug tužiteljice dotrčao do njega i njegovog zeta T. Š. te je vikao na njih i prostačio te rekao da prestanu kositi njegovo dvorište jer će on njima srušiti klijet. Tom prilikom su obojica prostačili jedan drugome, a nakon toga je uslijedio opoziv darovnog ugovora. Nije došlo ni do kakvog fizičkog kontakta između njih. On je pokrenuo postupak legalizacije svoje klijeti, a navodi i da osim što je sestra davala u kuću, ona je također od doma i odvozila stvari. On je sam dohranio majku i oca te su oboje roditelja živjeli s njim. Svi problemi inicirani su njegovim postupkom razvrgnuća suvlasničke zajednice s bratom M. Š., a tužiteljica i njezin suprug su "savjetnički tim" njegovog brata, upravo kao i dva bratića S. i V.. Kad je donijeta odluka da će se izvršiti civilna dioba kuće u D. B., započelo je sve ovo, on je obolio od karcinoma, iselio se iz kuće u D. B. u B.. Kod javnog bilježnika B. njegova sestra je davala podatke o nekretnini koja je predmet ugovora. Ugovor je napisao javni bilježnik, a oni su ga potpisali. Isti je ugovor sastavljen na inicijativu njegove sestre jer je imala probleme sa svojim zetom. Još od 2003., 2004. ili 2005. godine je sestra tražila navedeno jer je smatrala da ako se njima nešto dogodi u prometu da će im njihov zet prezimenom T. sve uzeti. To je bilo u vrijeme dok su tužiteljica i njezin suprug živjeli u Š. te su kući dolazili dva-tri puta godišnje. Prilikom sastava predmetnog ugovora o darovanju smatrao je da mu se daruje nekretnina na kojoj se nalazi njegova klijet. Nije provjeravao broj čestice u zemljišnoj knjizi ili posjedovnom listu. Na predmetnoj lokaciji nalazi se puno manjih čestica, a nakon smrti roditelja, bez obzira što ih je dohranio, ostavio je pola nasljedstva svom bratu M. Š. jer se sestra svog dijela odrekla u njihovu korist. Prilikom sastava ugovora o darovanju sestra mu je rekla da mu daruje trokutasti dio ispod vinograda, gdje je on izgradio svoju klijet. Kad bi htjeli okrupnjivati čestice na predmetnoj lokaciji, on bi u svakoj imao svoj dio pa čak i u vinogradu tužiteljice. Sestra i on prilikom sastava ugovora nisu koristili usluge geodeta, već je to bila njezina riječ u smislu "ja ti poklanjam taj dio i sagradi si klijet". Njegov objekt u naravi klijet je sada legaliziran. Na posebnu opasku punomoćnika tuženika da je u jednom dijelu zapisnika prema diktatu ušao u zapisnik tekst da je nakon što je tuženik otkupio dva dijela vinograda, tužiteljica sa suprugom isto njemu htjela oduzeti, tuženik navodi da je tužiteljica nakon toga htjela njemu oduzeti nekretninu na kojoj se nalazi njegova klijet. Pročitao je ugovor o darovanju. Vidio je da u ugovoru piše broj čestice 136 i znao je gdje se ista nalazi. Znao je za zemlju koju mu je tužiteljica darovala. Darovana mu je površina od 108 m2. Misli da površina od 108 m2 odgovara površini čestice na kojoj je izgradio klijet. Ne zna kolika bi bila površina čestice 136 koju on uživa. Česticu 136 stekao je kupoprodajom od S. Š.. Poznata mu je M. B. i nikad nije koristila čkbr. 136. "Prostačio" je S. K. na isti način kao što je i on njemu, a ne sjeća se koje mu je riječi uputio.

 

6.   Svjedokinja Lj. Š. je iskazala da je pok. S. Š. bio njen suprug i umro je prije 8 godina. Koliko se sjeća u dva navrata je prodao dio vinograda A. Š.. Ne zna kada je to točno bilo. Prvi puta mu je prodao dio ukupne površine od 255 m2 i to 1/3 te iste površine vinograda, a kasnije kad se razbolio prodao je tuženiku  i preostale 2/3 tog vinograda. Vremenski razmak između prve i druge kupoprodaje bio je možda 4 godine, ali u to nije sigurna. Ranije dok nije dolazila na predmetnu nekretninu ista je bila livada, a kasnije pa tako i u vrijeme prodaje nekretnina je bila vinograd. Radilo se o starom vinogradu na drvenim stupovima sa uskim redovima vinograda, za razliku od sada kad su ti redovi široki i na betonskim stupovima. Sjeća se da je nekretnina ranije lijevo tj. na sjevernom dijelu bila uža, a desno na južnom dijelu šira. Taj vinograd je ranije pripadao ocu njenog supruga. Sa sjeverne strane odnosno s lijeve strane gledajući s prilaznog travnatog puta postojala je neka graba koju je uočila, a samo je čula da je ranije na tom sjevernom dijelu postojala stara klijet koju ona više nije zatekla.

 

7.       Svjedokinja Lj. Š. je iskazala je joj je otac bio S. Š. i on je prodao vinograd tuženiku. Ne zna kada je to bilo i tome nije bila prisutna. Zna da mu je prodao dio vinograda odnosno ne do kraja. Sjeća se da je vinograd u to vrijeme bio na kolcima, a ne na betonskim stupovima i da su prvi redovi bili kratki. Po pričanju roditelja zna da je vinograd prodan u dva navrata. S gornje sjeverne lijeve strane bila je livada i jedna graba, ali ne zna je li graba bila njihova. Predmet prodaje je bio vinograd. 

 

8.       Svjedok V. Š. je iskazao da je tuženik na susjednoj parceli od parcele na kojoj ima klijet u lipnju 2018. postavio bačvu. Radilo se o inoks bačvi. S. K., koji je uz tužiteljicu vlasnik te druge parcele, na kojoj je bila postavljena bačva upozorio je tuženika da makne tu bačvu. Tuženik se zaletio u S. K.. Psovao mu je Isusa i Boga, govorio mu da je retardiran, psovao mu je mater jer on tako i svima njima govori u obitelji da su retardirani, a po njegovom mišljenju on je najviše retardiran. Do fizičkog kontakta između njih nije došlo jer ga je njegov zet odmaknuo. Tu je priča stala i ništa se drugo nije događalo. Ne zna je li u lipnju 2018. još kojom prilikom bilo kakvog sukoba između stranaka. Predmetni događaj dogodio se u jutarnjim odnosno prijepodnevnim satima. Inače su S. K., suprug tužiteljice i on, imali pčele na svjedokovoj parceli koja se ne nalazi neposredno uz parcelu tuženika, već sljedeća parcela. Prijavio ih je udruzi pčelara u K. i inspekciji te su ovlaštene osobe koje su izašle na teret utvrdile da je sve po propisima. Prije toga im je tuženik prijetio da ako neće maknuti pčele da će ih on otrovati. Tuženik je na bačvu postavio najlon, kako pčele ne bi pile vodu. Naime, predmetna bačva je bila otvorena. Svjedokov brat pok. S. Š. ispričao mu je kako je tuženik proklinjao svoju sestru tužiteljicu kad mu se trebao ženiti sin, a to je bilo prije tri-četiri godine, proklinjao je majku, govorio da je "đubre" i da je bezobrazna. Tužiteljica je darovala tuženiku česticu 136, a ne česticu na kojoj se nalazi njegova klijet. Čestica 136 je bila uz njegovu česticu koja je nekad predstavljala staru klijet i pašnjak. Jedan dio je tuženik kupio od S. Š. i to prvi dio, a drugi dio je također kasnije kupio od S. Š.ili od Lj. Š.. Uz taj vinograd s donje strane postojala je graba koju je tuženik zatrpao da bi kosilicom mogao prolaziti, a potom je 6 brazdi nekretnine iznad vinograda bacio na svoju nekretninu. Predmetna bačva služila je za skupljanje kišnice s tuženikove klijeti, bila je udaljena od njegove klijeti metar do dva, možda metar i pol. Ima u blizini svoju klijet udaljenu 50 m, ali nema pojma koji joj je točan broj. Međutim, zna da je tužiteljica darovala česticu 136 tuženiku jer i on ima na toj čestici vinograd. Tuženik je nakon opisane prepirke spornog dana izvrnuo bačvu. 

 

9.       Svjedok M. Š. je iskazao da su predmetnog dana kod njegove klijeti bili V. i M. Š., S. K. i on. Svjedokova klijet je udaljena 50 m od klijeti tuženika. Sjedili su i pričali, a tuženik je kosio travu na parceli na kojoj ima klijet. U jednom trenutku je S. K. utvrdio da je A. Š. pokosio i dio njegove nekretnine i opomenuo ga, na način da mu je rekao da je izašao u njegovu nekretninu i zašto to radi. Nakon toga je tuženik nasrnuo na S. K., rekao mu da mu "jebo retardiranu Bog i Isus mater", "da mu može i popušiti". Tuženik je S. K. počeo gurati, ali on pri tome nije pao. Na svu sreću tuženikov zet prezimenom Š. je stao između njih. S. K. mu je odgovorio da neka mu makne bačvu i da zašto mu je "prekosil" njegovo. Tuženik mu je odgovorio "tko te jebe, stari retardirani", a otac mu može biti te on nije vidio tako bezobraznog čovjeka kao što je tuženik te nije vrijedno da hoda po zemlji i cijelu familiju tuži. Događaj se dogodio u prijepodnevnim satima. To mu je za hvalu što mu je darovao vinograd. Stjepan K. je darovao vinograd tuženiku. Vinograd koji se nalazi na čestici 136 površine oko 100 odnosno preko 100 m2. Kad su prije prošlogodišnje berbe prali bačve kod njegove klijeti s njima je bio i S. Š. koji je sada pokojni te su došli na temu kako je tuženik zapustio vinograd nakon čega je pokojni S. Š. rekao da je tuženik prokleo tužiteljicu te da tuženik čas plače, čak priča odnosno psuje. Tuženik je vrijeđao tužiteljicu riječima "krava" i svašta. S. K. se nalazio udaljen od tuženika 50 m prilikom događaja kojeg je opisao, a na pitanje tko je kome prišao odgovara da je S. K. prišao tuženiku. Bačva je bila na S. nekretnini te se nalazila blizu klijeti možda metar od klijeti odnosno koliko dopire žlijeb klijeti. Bačva je služila za skupljanje vode za špricanje vinograda. Zna da se bačva nalazila na parceli S. K. jer je to bilo vidljivo po različitim razinama tla. Njegova klijet se nalazi na čestici broja 135.

 

10.   Svjedok M. Š. je iskazao da su bili u lipnju 2018. kod klijeti njegovog oca i to otac, on, V. Š. i S. K.. Njihova klijet je 50 m udaljena od klijeti tuženika. S. K. je otišao pogledati pčele koje se nalaze pored parcele tuženika. Dolje je bio tuženik, ne zna što je radio te su čuli viku i priskočili bliže. Tuženik je psovao S. K. s Isusom i Bogom, navodeći da mu "popuši onu stvar" i da je retardiran, kao što je to znao reći i njemu i njegovoj sestri. Tuženik se zaletio na S. K., nije ga dodirnuo jer je uskočio tuženikov zet T. Š. i smirio ih. Ne sjeća se da bi S. K. nešto rekao tuženiku. Tom prilikom je bio na udaljenosti od 15 m od mjesta gdje su se nalazila njih dvojica. To je bilo prije podne. 

 

11.   Svjedok S. K. je iskazao da je prilikom jednog događaja negdje u 4. ili 5. mjesecu 2018. bio kod klijeti s M., V. i M. Š. Tuženik ih je u svoju klijet pozvao na gemišt, a već je bio "šaren" odnosno u pripitom stanju. Počeli su diskutirati te nije mogao podnijeti jednu istinu koju mu je svjedok rekao te mu se obratio riječima "da mi jebo Bog Isus mater", nakon čega je svjedok ostavio gemišt, okrenuo se i otišao, a potom i ostali koje je naveo. Tuženik je ostao tom prilikom sam sa svojim sinom. Sin ga je uhvatio za ruku i uputio mu riječi "jesi lud, kako se to ponašaš, kako te nije sram". Nije bilo fizičkog kontakta između njih. Nakon mjesec ili dva kasnije oni su opet bili u klijeti, a tuženik je sa svojim zetom kosio travu. Kao i uvijek kad kosi, uvijek pokosi i dio njegove nekretnine te mu je otišao reći da ne kosi na njegovom i da makne bačvu koja se nalazila na drugoj parceli koja je također njegova. Svjedoku je ta bačva smetala jer na susjednoj nekretnini ima pčele koje vole piti vodu kišnicu, što je utvrdio i tuženik te je na bačvu stavio najlon kako one ne bi mogle piti vodu. Rekao mu je da makne taj najlon, a on se zaletio na njega, nije ga fizički kontaktirao, ali mu se unio u lice i rekao " da mu može popušit... tu ti je pa ga popuši, " a iste te riječi je uputio i M., V. i M.. On je tražio da ga netko izlupa, kako bi tražio odštetu. Međutim, on se okrenuo i otišao.  Tuženik je znao reći da će mu otrovati pčele, da će mu zapaliti pčelinjak, na što je on rekao da neka to samo radi, da u Remetincu ima mjesta. Sada ima tri košnice od ukupno 30 koliko ih je imao, sumnjao je da je tuženik nešto učinio, ali nije imao dokaza o tome. Obećao je i dao tuženiku na korištenje nekretninu na kojoj je on izgradio klijet i to je čestica 135. Poslije mu je njegova supruga darovala na što ju je on nagovorio i česticu 136 na kojoj je nekad bio vinograd i pašnjak i koja je bila zapuštena. Od kad je dobio zeta, tuženik više nije isti čovjek. Nije čuo da bi bilo moguće da od 150 čhv zemljišta isto zemljište "naraste na 750 čhv". Događaj kojeg je opisao i u kojem je skoro došlo do fizičkog obračuna je također bio događaj u kojem mu je tuženik psovao mater govorio, mi da je stari, sijedi i retardirani. Tužiteljica je htjela opozvati ugovor jer se tuženik neljudski i idiotski ponašao, sve je vrijeđao, ranije su svi bili na njegovoj strani, a nakon što je došao njegov zet, okrenuo im je leđa. Dva puta mu je tuženik poslao inspekciju, jednom je kao izaslanik inspekcije izašao na teren predstavnik udruge N. iz K. te je utvrdio da je sve u redu te dva tjedna nakon toga ponovno ga je nazvala inspektorica iz Varaždina po prijavi da nije ništa poduzeo te izašla na teret i također utvrdila da je sve u redu. Rezultat inspekcije je tuženika očito razočarao te je nakon toga bio još i gori.  

 

12.   Svjedokinja Š. Š. je iskazala da o predmetnom događaju iz lipnja 2018. ima saznanja samo po pričanju njegovog supruga tuženika i zeta T. Š. Nije bila nazočna tom događaju. Rekli su joj da su njezin suprug i zet kosili travu tom prilikom ispred njihove klijeti. Došao je suprug tužitelja i napao ih na način da im je rekao da je to njegovo i da se maknu s njegovog posjeda. Pod "njegovo" misli na parcelu na kojoj imaju klijet i koju parcelu je tužiteljica darovala njezinom suprugu. Suprug joj je rekao da uslijed navedenog napada nije ni sišao s traktora, rekao je da je to njegovo i nastavio kositi travu. To je rekao i zet T. Š.. Rekli su joj da nije bilo međusobnog fizičkog sukoba ni psovanja. Njen suprug prije predmetnog događaj nije bio ni u kakvom sukobu s tužiteljicom ili njezinim suprugom. No, kad su se njih dvoje vratili iz Š., svjedokinja je kao medicinska sestra jednom mjesečno davala hormonalne injekcije u kućnim uvjetima tužiteljičinom suprugu, no nakon odluke nadležnih komora da se navedene injekcije ne mogu davati u kućnim uvjetima, već samo uz prisutnost liječnika odnosno u ordinaciji, rekla mu je nakon toga da se to ne usudi i da ne želi riskirati svoju licencu s obzirom da 35 godina radi u ustanovi. Od tada tužiteljica ni njezin suprug nisu kontaktirali s njima. Nakon toga ju je jednom šogorica nazvala i pitala kako može biti takva. Njen suprug nije u sporu s V. Š., ali je u lošim odnosima s njim. Imaju sudske sporove s M.Š.. 

 

13.   Svjedok T. Š.je iskazao da ima neposrednih saznanja o predmetnom događaju jer je u to vrijeme bio kod vinograda sa svojim tastom tuženikom. Došli su kositi travu, a prethodno su kupili novu kosilicu. Doselio je u obitelj tuženika 2014. te od tada svake godine kose travu u vinogradu i oko klijeti. Traktorom je pokosio vinograd, a potom je dao tastu da proba tu novu kosilicu i pokosi travu oko klijeti. Došao je tužiteljičin suprug gospodin K. i pitao ih zašto kose njegovo, time da su od 2014. nadalje uvijek kosili predmetni prostor. Tast mu je rekao da kosi svoje i bilo je međusobnih prepirki oko međe, a o tome kakve su riječi jedan drugome uputili ne može citirati zbog toga što tast uopće nije gasio traktor, niti je sišao s istog i od tada je prošlo dvije godine. Stajao je 30 cm od obojice. Fizičkog sukoba između njih nije bilo. Tužiteljičin suprug je spomenuo i bačvu s kišnicom koja je bila na posjedu gospodina K. i tražio je da se ista ukloni, a tast je rekao da je neće ukloniti. 2014. godine je bio prisutan dogradnji podruma te se smatralo da je i taj dio na kojem se nalazila bačva bio dio njihovog posjeda. Tom događaju bili su prisutni samo njih trojica. Svjedok je bio tampon zona između tuženika i tužiteljičinog supruga ako bi bilo potrebno spriječiti fizički sukob. To nije bilo potrebno. Nikakve riječi nije upućivao tuženiku. U neposrednoj blizini na nekih 50 m nalazi se klijet tastovog brata M. te je uočio da su tom prilikom ispred M. klijeti stajali M. i M. Š.. V. Š. nije uočio. Tužiteljičin suprug nije od njega ili tasta zahtijevao vratiti dio trsja, ali je spominjao rušenje klijeti navodeći da je ista nelegalna, iako je tuženikova klijet legalizirana. Ni tužiteljica od njih nije zahtijevala da joj vrate dio vinograda, tražila je da joj vrate zemljište na kojoj je sagrađena tuženikova klijet i koja je darovana darovnim ugovorom. Od 2014. godine pa nadalje postojali su uzajamni posjeti pa je svjedok bio u super odnosu sa suprugom tužiteljice te su zajedno hodali u ribolov, a i dobio je pribor za ribolov od njezinog supruga kojeg mu je poslije vratio. S njima nije ušao u bilo kakav sukob niti im upućivao bilo kakve riječi koje bi bile protiv njih ili da bi upućivao protiv njih. Vratio je ribički pribor suprugu tužiteljice jer su 2017. prestali posjeti, a zapravo nije znao zašto. Potom su počela previranja kod klijeti, a on smatra da je to sve bilo zbog pčela. Zamolio je supruga da premjesti pčele koje su se nalazile na manje od 2 metra od njihove parcele, a malo više od njihove klijeti. U vezi toga su počele provokacije i kada je vidio da od toga neće biti ništa, prijavio je inspekciji, a vratio je ribički pribor i ostavio ga kod klijeti jer je smatrao da, s obzirom da je neko bez povoda prekinuo odnose s njima te je smatrao da zbog toga ni taj poklon nije od srca. U vrijeme dok su bili u dobrim odnosima gospodin K. je zamoljen maknuti pčelinjak na udaljeni prostor, a kasnije se od toga odustalo, a ne zna je li to bilo iz inata ili nekog drugog razloga. Stajao je između stranaka i bilo je glasnijeg razgovora između njih, a koliko on zna nije bilo vrijeđanja između njih. 

 

14.   Uvidom u ugovor o darovanju nekretnine od 29. listopada 2009. utvrđeno je da je isti zaključen između tužiteljice kao darovateljice i tuženika kao obdarenika, a kao predmet istog ugovora navedena je nekretnina tužiteljice upisana u posjedovni list broj 1159, k.o. D. B.a kao izvanknjižno samovlasništvo i to čkbr. 136 vinograd P. od 108 m2.

 

15.   Uvidom u izjavu tužiteljice od 28. lipnja 2018. utvrđeno je da je tužiteljica tom izjavom raskinula prethodno navedeni ugovor o darovanju zbog izrazito nezahvalnog i bahatog ponašanja tuženika unazad nekoliko mjeseci prema njoj osobno i njezinom suprugu S. K. u na način da ih neosnovano prijavljuje raznim inspekcijskim službama, Ministarstvu poljoprivrede i sl. te ih verbalno napada, a prema njezinom suprugu čak i fizički nasrće. Zatražila je da se primjerak izjave dostavi preporučenim putem tuženiku. Potpis tužiteljice na navedenoj izjavi ovjeren je kod Javnog bilježnika Đ. P. 28. lipnja 2018. pod brojem Ov-1887/2018.

 

16.   Uvidom u dopis tuženika i punomoćnika tuženika upućen tužiteljici u kojem se očituje na izjavu od 28. lipnja 2018. utvrđeno je da je istim osporio sve navode tužiteljice vezane uz razloge za opoziv darovanja.

 

17.   Uvidom u posjedovni list broj 357, k.o. D. B. utvrđeno je da su kao posjednici dijela vinograda P. čkbr. 136, površine 694 upisani B., T. A. i M. Š., dok je uvidom u posjedovni list broj 1683, k.o. D. B. utvrđeno da je na dijelu vinograda P. čkbr. 136, površine 76 m2 upisan kao posjednik A. Š.. Prema posjedovnom listu broj 1159, k.o. D. B. kao posjednica dijela vinograda P. čkbr. 136 površine 108 m2 evidentirana je Š. K..

 

18.   Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čkbr. 136, koja je upisana u z.k.ul.br. 1799,

k.o. D. B. kao pašnjak P. u B. od 315 čhv ili 1133m2 utvrđeno je da su kao suvlasnici iste upisane uz tuženika kao suvlasnika i treće osobe.

 

19.   Geodetskim vještačenjem po stalnom sudskom vještaku G.T. d.o.o. iz Z. utvrđeno je da su identificirane čkbr. 136, 135 i 140, k.o. D. B.. Tužiteljica je pokazala dio vinograda koji je definiran točkama A-B-C-D-A skice očevida u površini od 74 m2 i prema pokazivanju tužiteljice to je upravo predmet darovanja, navedena površina se nalazi na sjevernom dijelu čkbr. 136, k.o. D. B.. Tuženik je pokazao posjed koji je definiran točkama H-I-J-K-L-H skice očevida u površini od 330 m2, u naravi voćnjak i klijet, a navedeni posjed nalazi se dijelom na čkbr. 135 i dijelom na čkbr. 140, k.o. D. B. te tuženik tvrdi da je navedena površina predmet darovanja. Između površina pokazanih po strankama nalazi se poljski put u smjeru sjever-jug. 

 

20.   Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina koji je zaključen između M. L. kao prodavatelja i tužiteljice kao kupca od 27. rujna 2007. utvrđeno je da je predmet istoga bila čkbr. 134 vinograd P. od 378 m2, čkbr. 135 oranica pod trsjem od 550 m2 i čkbr. 142/13 oranica J. od 3.687 m2, sve k.o. D. B. upisana u posjedovni list br. 351. Potpis prodavatelja ovjeren je 27. rujna 2007. kod Javnog bilježnika Đ. P.. 

 

21.   Uvidom u rješenje tadašnjeg Ureda za katastar i geodetske poslove Z. od 6. studenoga 1987. utvrđeno je da je po prijavi M. B. izvršena promjena podataka s M. B. na tužiteljicu za čkbr. dio 134, 135 i 136, k.o. B..

 

22.   Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnina koji je zaključen između S. Š. iz Z. kao prodavatelja i tuženika kao kupca 7. kolovoza 2002. utvrđeno je da su predmet istoga dijelovi čkbr. 136 u površini od 76 m2 i čkbr. 140 u površini od 180 m2, vinograd zvan P., k.o. D. B., posjedovni list br. 902. Potpis prodavatelja ovjeren je kod Javnog bilježnika Đ. P. pod brojem OV-2293/2002 7. kolovoza 2002.

 

23.   Uvidom u ugovor o kupoprodaji nekretnine koji je zaključen između S. Š. iz Z. kao prodavatelja i tuženika kao kupca 20. listopada 2009. utvrđeno je da je predmet istoga dio čkbr. 136 u površini od 179 m2, vinograd zvan P., k.o. D. B., posjedovni list br. 902. Potpis prodavatelja ovjeren je kod Javnog bilježnika Z. B. pod brojem OV-4212/2009 20. listopada 2009.

 

24.   Mjerodavne odredbe za ovaj spor su odredbe čl. 494. i 496. do 498. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/2005 s izmjenama i dopunama, u daljnjem tekstu: ZOO). 

 

25.   Prema čl. 494. ZOO-a darovatelj može opozvati darovanje zbog grube nezahvalnosti obdarenika. Gruba nezahvalnost podrazumijeva da je obdarenik učinio prema darovatelju ili nekom od članova njegove uže obitelji djelo kažnjivo po kaznenim propisima ili se teže ogriješio o zakonom utvrđene dužnosti prema darovatelju ili članu njegove uže obitelji. Prema čl. 496. ZOO-a darovanje se opoziva pisanom izjavom upućenom obdareniku. Potpis na izjavi mora biti ovjerovljen od strane javnog bilježnika. Po čl. 497. pravo na opoziv darovanja prestaje istekom godine dana od dana kad je osoba koja ima pravo na opoziv saznala za razlog opoziva, ako ovim ili posebnim zakonom nije drukčije određeno.

 

26.   Iz citiranih zakonskih odredbi jasno je da se darovanje valjano opoziva jedino pisanom izjavom upućenom obdareniku na kojoj potpis mora biti ovjeren od strane javnog bilježnika što je tužiteljica već učinila i dokazala priloženom izjavom od 28. lipnja 2018. koja ima konstitutivni značaj. Za podnošenje tužbe kojom se takva činjenica utvrđuje (deklaratornom tužbom) tužiteljica nema pravni interes niti bi prihvaćanjem takvog zahtjeva tužiteljica dobila drukčiji ili veći stupanj pravne zaštite od one koju već ima takvom javnobilježnički ovjerenom izjavom. Darovateljica koji je na zakonom propisani način, dakle, pisanom izjavom upućenom obdareniku na kojoj je njezin potpis ovjerovljen od strane javnog bilježnika opozvala ugovor, ovlaštena je u sudskom postupku tražiti povrat dara, predaju u posjed, isplatu vrijednosti ili neki drugi oblik kondemnatorne pravne zaštite, u kojem postupku bi sud o opravdanosti opoziva mogao raspravljati kao o prethodnom pitanju. Međutim, osim utvrđenja navedene činjenice, tužiteljica drugi zahtjev u ovom predmetu nije postavila. 

 

27.   Zbog toga je sud odbacio tužbu tužiteljice u kojoj tužbeni zahtjev glasi kao u izreci uz primjenu čl. 187. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92,

58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14 i 70/19, u daljnjem tekstu ZPP-a) prema kojoj tužiteljica u tužbi može tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave, a ne i činjenice da je ugovor o darovanju opozvan u propisanom obliku. Zato je podnesena tužba nedopuštena.

 

28.   Prigovor da bi tužiteljici pravo na opoziv darovanja prestalo još u travnju 2019. te da je njezina tužba nepravovremena ne bi bio osnovan jer se darovanje opoziva pismenom izjavom kod javnog bilježnika, a koja je javnobilježnički ovjerena 28. lipnja 2018. i tuženiku dostavljena neutvrđenog datuma nakon tog dana, a najkasnije 20. srpnja 2018. s kojim datumom je datiran dopis punomoćnika tuženika upućen tužiteljici (list 7 spisa). Od lipnja 2018. (tvrdnja tužiteljice) ili travnja 2018. (tvrdnja tuženika) do tada nije protekao rok od godine dana propisan čl. 497. ZOO-a, a datum podnošenja deklaratorne tužbe u ovom predmetu zbog opisanih razloga nije relevantan jer je darovanje pravovremeno opozvano pred javnim bilježnikom sukladno zakonu.

 

29.   No, iako ne utječe na odluku suda, ističe se da bi iz dokaznog postupka proizlazilo da je predmet darovanja, a time i opoziva darovanja, upravo dio na kojem tuženik ima izgrađenu svoju klijet (vikend kuću). Dio vinograda na kojem u ovom postupku upire tužiteljica i koji se nalazi iznad puta tužitelj je kupio u dva navrata od S. Š., što je utvrđeno ugovorima o kupoprodaji i iskazima svjedokinja Lj. i A. Š. i njihovim neposrednim pokazivanjem na terenu. Isto je tužiteljica potvrdila i prilikom inspekcijskog nalaza od 19. rujna 2018. u priloženom zapisniku na kojeg nije stavljala primjedbe. Tužiteljica je i u svom iskazu potvrdila da je u dopisu upućenom tuženiku prije parnice pozvala tuženika na napuštanje posjeda i uklanjanje nelegalno sagrađenog objekta – klijeti. Na površini koju je na očevidu pokazala tužiteljica kao predmet darovanja nije bilo nikakvog objekta.

 

29.1. Uz nespornu činjenicu da su si tužiteljičin suprug i tuženik međusobno upućivali proste riječi (prostačili) i uz nespornu činjenicu da protiv tuženika tužiteljica ni njezin suprug nisu pokretali nikakav kazneni postupak, jasno je da su stranke u narušenim međuljudskim odnosima, no zbog odbačaja deklaratorne tužbe, sud nije posebno ocjenjivao iskaze svjedoka na okolnost opravdanosti razloga za opoziv. Naposljetku, ako je tužiteljica svjesno darovala tuženiku 2009. godine česticu koja po broju ne odgovara onoj čestici koja mu je doista predana u posjed, tada bi bila upitna prava volja stranaka ugovora o darovanju, kao i njegovi učinci pa i opoziv.

 

30.   Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. u vezi s čl. 155. ZPP-a, a visina istog odmjerena je u skladu s Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika.

 

31.   Tuženiku su priznati parnični troškovi i to za sastav odgovora na tužbu (Tbr. 7/1 – 100 bodova), trošak zastupanja na ročištima 15. listopada 2019., 4. prosinca 2019., 22. svibnja 2020., 6. listopada 2020. i 25. ožujka 2021. (tbr. 9/1 - 100 bodova), što iznosi      700 bodova, što ukupno iznosi 7.000,00 kn uvećano za 25% PDV-a što iznosi        1.750,00 kn, odnosno ukupno 8.750,00 kn.

 

32.   Trošak plaćenog predujma za očevid i geodetsko vještačenje iznosi 1.500,00 kn i 1.997,80 kn što znači da ukupni trošak iznosi 12.247,80 kn.

 

33.   Na dosuđeni trošak tuženiku-protutužitelju pripada i zatezna kamata po čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05 s izmjenama i dopunama) i po čl. 30. Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj 112/12 s izmjenama i dopunama) od dana donošenja presude pa do isplate.

 

34.   Zahtjev tužiteljice za naknadom parničnog troška nije osnovan jer nije uspjela u parnici.

 

35.   Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

 

               

U Zaboku 4. svibnja 2021. 

                                                                                                                 Sudac

 

                                                                                                                                 Karolina Balen 

 

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom županijskom sudu, pismeno u tri primjerka. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje rješenja, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

 

              Dostaviti:

1.     Odvj. A. G. Š., S. I. Z.

2.     Odvj. H. P., Z.

3.     eOglasna ploča suda