-   -              Poslovni broj: 16 UsIgr-364/20-6

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Split, Put Supavla 1

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

Upravni sud u Splitu, po sutkinji tog suda Mirandi Gulišija Jurišić kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje V. M. kao zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. V. iz H., U. M. M. 30, zastupanog po opunomoćeniku Z. D., odvjetniku u S., T. ., protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Ulica Republike Austrije 20, uz sudjelovanje zainteresirane osobe A. R., H., M. H. ., zastupane po opunomoćeniku I. J., odvjetniku u H., I. B. ., radi obnove postupka, temeljem članka 36. stavak 1. točka 4. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 20/10, 143/12, 152/14, 94/16, 29/17; dalje ZUS), 3. svibnja 2021.

             

p r e s u d i o   j e

 

1. Odbija se tužbeni zahtjev kojim se traži poništenje rješenja tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske Klasa: UP/II-361-03/20-02/268 Urbroj: 531-09-2-20-2 od 24. kolovoza 2020.
2. Odbija se tužiteljev zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

 

 

                                                               Obrazloženje

 

 

Rješenjem tuženika Klasa: UP/II-361-03/20-02/268 Urbroj: 531-09-2-20-2 od 24. kolovoza 2020. (u daljnjem tekstu: osporeno rješenje) odbija se tužiteljeva žalba izjavljena na rješenje Splitsko – dalmatinske županije, Upravnog odjela za graditeljstvo i prostorno uređenje, Ispostava Hvar Klasa: UP/I-361-03/17-18/6 Urbroj: 2181/1-11-01/5-20-12 od 15. svibnja 2020. (u daljnjem tekstu: prvostupanjsko rješenje).

Prvostupanjskim rješenjem odbija se tužiteljev prijedlog za obnovu postupka građevinske dozvole za stambeno – poslovnu građevinu okončan rješenjem Klasa: UP/I-361-03/16-01/79 Urbroj: 2181/1-11-01/5-16-5 od 16. studenog 2016. (u daljnjem tekstu: građevinska dozvola).

Građevinskom dozvolom dozvoljava se zainteresiranoj osobi građenje stambeno poslovne građevine u P., B. na kat. čest. zem. 1823/5 k.o. H., prema glavnom projektu T.D. 20-12/13 i Z.O.P. GP-1-14/23.

U pravodobno podnesenoj tužbi tužitelj pobija zakonitost osporenog rješenja tvrdnjama kako se isto temelji na pogrešno i netočno utvrđenom činjeničnom stanju te povredi odredaba Zakona o općem upravnom postupku. Tvrdi da je zainteresirana osoba kao investitor dovela u zabludu službenu osobu, što je utjecalo na izdavanje građevinske dozvole. Dijelove predmetnih nekretnina zainteresirana osoba da je prodala tužitelju prema skici „G.“ odobrenoj od DGU Područnog ureda za katastar Split, Ispostava H. Klasa: 936-03/04-02/71 Ur.br: 541-18-13/1-04-02 od 28. prosinca 2004. Kako Ugovor o kupoprodaji nije proveden u zemljišnim knjigama, u trenutku podnošenja zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole kao vlasnica spornih nekretnina da je bila upisana investitorica, koja je iznošenjem neistinitih činjenica o vlasništvu predmetnih nekretnina službenu osobu dovela u zabludu. Dalje, navodi kako se u obrazloženju građevinske dozvole netočno navodi da je 10. studenog 2016. očevidom utvrđeno da investitor nije započeo s izgradnjom stambeno – poslovne građevine na građevinskoj čestici koja se formira od kat. čest. zem. 1823/5, dijela kat. čest. zem. 1823/3, dijela kat. čest. zem. 1823/4, dijela čest. zem. 1823/1, k.o. H., jer je još na skici izgrađenoj od G. u svibnju 2009. vidljivo da je na čest. zem. 1823/5 naznačeno „u izgradnji“. Uspoređujući skicu G. iz 2004., koja je bila podloga za kupoprodajni ugovor sa skicom ovlaštenog inženjera geodezije koja je priložena u postupku izdavanja građevinske dozvole, da su vidljive razlike. Na skici iz 2004. označeni su dijelovi čestica koje je tužitelj kupio od investitorice, a takvo je stvarno posjedovno stanje, iako stranke nikada nisu provele formalnu podjelu. Spornom građevinskom dozvolom odobren je zahvat koji zadire unutar dijela čestice koja je u vlasništvu tužitelja i to sa sjeveroistočnog dijela čest. zem. 1823/5 i jugozapadnog dijela čest. zem. 1823/4. Prvostupanjsko tijelo tužitelju nije omogućilo sudjelovati u postupku kako bi istakao navedene činjenice, a taj propust nije otklonjen time što je tužitelj pozvan na očitovanje tijekom žalbenog postupka. Predlaže osporeno rješenje poništiti a tužitelju naknaditi troškove upravnog spora.  

U odgovoru na tužbu tuženik, pozivajući se na obrazloženje osporenog rješenja, predlaže tužbu odbiti kao neosnovanu.

Na temelju članka 19. stavak 3. ZUS-a pozvana je u sporu sudjelovati A. R., ovdje zainteresirana osoba, koja navodi da je tijekom postupka priložila izvadak iz zemljišne knjige kao javne isprave koja se smatra istinitom, dok tužitelj ni u trenutku pokretanja spora nije vlasnik ili suvlasnik spornih nekretnina, jer mu nedostaje konstitutivni element stjecanja prava vlasništva upis uknjižbe. Prijedlog za upis je podnio tek nakon što je osporeni akt izdan. Zabilježba postojanja ugovora nema nikakav značaj, i isti ne proizvodi pravne učinke. U odnosu na tužbeni navod da se sa izgradnjom započelo 2009. ili 2016. ističe da se u naravi radilo o zaravnatom platou (pripremi za temelje) na novoformiranoj građevnoj čestici koje je evidentirano oznakom u izgradnji (ne predstavlja građenje). Formalna pravna dioba nije ni mogla biti proizvedena, jer ugovor s kojim tužiteljica raspolaže nije pravno valjan. Skica P. G. i skica iz 2009. su bez razlike, a usporedba sa skicom iz 2004. je nebitna, jer je ista napravljena prije formiranja građevne parcele. Predlaže tužbu kao neosnovanu odbiti. 

S obzirom na sadržaj tužbe i činjenicu da stranke izričito ne zahtijevaju održavanje rasprave, to je primjenom odredbe članka 36. stavak 1. točka 4. ZUS odlučeno spor riješiti bez rasprave.

Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu kojeg je dostavilo tuženo tijelo u kojem su donesena osporena rješenja te uloženu tijekom spora.

Daljnjih dokaznih prijedloga stranke nisu imale.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Među stankama je sporno je li u osporenim rješenjima pravilnom primjenom zakona odlučeno o tužiteljevom prijedlogu za obnovu postupka. S tim u vezi stranke ovog spora imaju suprotstavljeno stajalište jesu li u konkretnom slučaju ispunjeni zakonom propisani uvjeti za obnovu postupka.

Iz stanja spisa proizlazi da je tužitelj 17. ožujka 2016. podnio prijedlog za obnovu postupka u kojem je izdana građevinska dozvola koji obrazlaže navodima da mu kao suvlasniku i susjedu međašniku nije omogućeno sudjelovanje u postupku, da je zainteresirana osoba kao investitorica službenu osobu dovela u zabludu time što je prešutjela činjenicu da je Ugovorom o kupoprodaji nekretnina od 16. veljače 2007. tužitelju prodala čest. zem. 1823/6 te dio čest. zem. 1823/7, dio čest. zem. 1823/5, dio čest zem. 1823/4, sve k.o. H.. Te su okolnosti u smislu članka 123. stavak 1. točka 1., 2. i 5. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, br. 47/09, u daljnjem tekstu: ZUP) predviđene kao razlozi za obnovu postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba.

Ovdje osporena rješenja donesena su u ponovljenom postupku nakon što je tuženik poništio ranija rješenja prvostupanjskoga tijela kojim se odbija tužiteljev prijedlog za obnovu postupka i nakon što je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku na način da se isti nakon izvršenog uvida izjasnio na zapisniku od 31. srpnja 2019. na način da je prigovorio udaljenosti predmetne građevine do zida u njegovom vlasništvu kao i smještaju stambeno poslovne građevine na novoformiranoj čestici koja da nije u skladu sa stanjem prikazanim u geodetskoj situaciji od 7. lipnja 2018.

Ispitujući osnovanost tužiteljeva prijedloga za obnovu postupka izvršen je uvid u geodetski projekt oznake 96/2014 od 12. lipnja 2014. izrađen po ovlaštenom inženjeru geodezije za izgradnju stambeno – poslovne zgrade u H. na č.zem. 1823/5 k.o. H., ovjeren od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda Split, Ispostave za katastar nekretnina H. (Klasa: 932-06/14-02/15 Urbroj: 541-26-06-01/1-14-5 od 22. rujna 2014.). Tim projektom formira s građevna čestica k.č.br. 1823/5 od k.č.br. 1823/5, dijela k.č.br. 1823/3, 1823/4 i 1823/1, sve k.o. H.. Istom je priložen izvadak iz zemljišne knjige prema kojem je upisano vlasništvo na ime zainteresirane osobe za sve čestice od kojih je građevinskom dozvolom formirana čestica za koju je izdana, bez ikakvih upisa u listu C (teretovnica) kao i vlasničkih udjela u listu B.

Prema odredbi članka 109. stavak 1. točka 1. Zakona o gradnji (Narodne novine, br. 153/13, 20/17, 39/19, 125/19) dokazom pravnog interesa za izdavanje građevinske dozvole smatra se izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi.

Kod izloženog, s pravom tuženik zaključuje kako je zainteresirana osoba dostavila zakonom propisan dokaz pravnog interesa kod izdavanja građevinske dozvole. Stoga se tužitelj bez uspjeha poziva na Ugovor o kupoprodaji za kojeg je 6. ožujka 2017. izvršena zabilježba postojanja u zemljišnim knjigama, jer isto ne utječe na nespornu činjenicu upisanog vlasništva zainteresirane osobe, jer tužitelj tijekom postupka kao ni ovog spora, nije dostavio dokaz iz kojeg proizlazi da stanje evidentirano u zemljišnoj knjizi u vrijeme izdavanja građevinske dozvole ne odgovara stvarnom stanju.

Nadalje, neosnovanost tužiteljevih navoda kojima prigovora smještaju predmetne građevine odnosno njezinoj udaljenosti od zida u njegovom vlasništvu, proizlazi iz ovjerenog glavnog projekta kao sastavnog dijela građevinske dozvole prema kojem se predmetna građevina planira unutar obuhvata Prostornog plana uređenja G. H. (Službeni vjesnik G. H., br. 2/07, 9/10, 5/16) u zoni uređeno – neizgrađeno građevinsko područje mješovite namjene za koju je odredbom članka 21. stavak 5. propisano da je za stambeno – poslovne i poslovne građevine udaljenost građevine od granice ruba građevine čestice najmanje 4 m, a od prometne površine najmanje 5 m. Iz arhitektonske situacije priložene glavnom arhitektonskom projektu (3.0. Grafički prilozi) prolazi da je planirana građevina udaljena 4,0 m od međe susjeda – tužitelja te na udaljenosti od državne ceste D-116 u najbližoj točki do prometne površine 8 m, što je u skladu sa zahtjevima prostornog plana.

Tuženik je pravilno otklonio prigovore o eventualnom odstupanju u gradnji od izdane građevinske dozvole, navodima kako je isto u nadležnosti građevinske inspekcije. Predmet ovog spora ocjena je zakonitosti rješenja kojima je odlučivano o prijedlogu za obnovu postupka kao izvanrednom pravnog lijeka. To znači da su javnopravna tijela dužna utvrditi je li u konkretnom slučaju podnositelj takvog prijedloga učinio vjerojatnim okolnosti koje su odredbama ZUP-a predviđene kao razlog za obnovu postupka.

U izloženom, prema stajalištu suda, u konkretnom slučaju nisu bili ispunjeni uvjeti za donošenje drukčije odluke o tužiteljevom prijedlogu za obnovu postupka, pa sud prihvaća stavove javnopravnih tijela sadržane u obrazloženju osporenih rješenja te nalazi da nisu ostvareni ni razlozi ništavosti pojedinačne odluke iz članka 128. stavka 1. ZUS-a na koje pazi po službenoj dužnosti pa je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. istog Zakona tužbeni zahtjev odbijen kao neosnovan, kao što je to učinjeno u izreci ove presude.

Odluka o troškovima temelji se na odredbi članka 79. stavak 4. ZUS prema kojoj stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi troškove spora. 

 

 

                                                  U Splitu 3. svibnja 2021.              

 

 

                                                                                                                              S U T K I N J A 

 

                                                                                                      Miranda Gulišija Jurišić, v. r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske.

 

 

 

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

V. M.