Poslovni broj: 78 Pž-5089/2020-3

1

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA
Visoki trgovački sud Republike Hrvatske
Berislavićeva 11, Zagreb

Poslovni broj: 78 Pž-5089/2020-3

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Visoki trgovački sud Republike Hrvatske, sudac Mladen Šimundić, u pravnoj stvari tužitelja S. j.d.o.o. iz G., OIB ..., zastupan po punomoćnici L. V., odvjetnici u S., protiv tuženika A. d.o.o., S., OIB ..., zastupan po punomoćniku A. M. odvjetniku u D., radi isplate iznosa od 6.281,90 kn, odlučujući o tužiteljevoj žalbi protiv presude Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-14/2020 od 22. listopada 2020., 3. svibnja 2021.

r i j e š i o j e

Ukida se presuda Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-14/2020 od 22. listopada 2020. i predmet vraća tom sudu na ponovno suđenje.

Obrazloženje

1. Presudom Trgovačkog suda u Dubrovniku poslovni broj P-14/2020 od 22. listopada 2020. odbijen je tužbeni zahtjev (točka I. izreke), a tužitelju je naloženo platiti tuženiku trošak parničnog postupka (točka II. izreke). U bitnome, prvostupanjski sud navodi kako je, nakon provedenog postupka, utvrdio kako je tužitelj radove izveo s nedostacima kojima je tuženik pravovremeno prigovorio, a tužitelj nedostatke nije otklonio. Stoga je, primjenom odredbi čl. 590. i 604. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj: 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, i 29/18; dalje: ZOO) odbio tužbeni zahtjev. U odnosu na tuženikove dokazne prijedloge saslušanja svjedoka D. V. i M. B., osim na okolnosti iz tužbe, i na okolnosti iz odgovora na tužbu, prvostupanjski sud ističe kako je tužitelj iste predložio na pripremnom ročištu, suprotno odredbi čl. 461.a Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92 112/99, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14 i 70/19; dalje: ZPP), pa stoga iste nije uzeo u obzir.

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj, zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. U bitnome navodi kako je sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a, jer nije uzeo u obzir dokazne prijedloge iznesene na pripremnom ročištu, makar tužitelj iste, bez svoje krivnje, nije mogao ranije iznijeti odnosno predložiti. U odnosu na nedostatke iz ugovora o djelu prema čl. 590. ZOO-a, smatra kako je na tuženiku teret dokazivanja o postojanju istih, te da je tuženik bio dužan pregledati djelo po čl. 604. ZOO-a te odmah tražiti otklanjanje nedostataka, što tuženik nije učinio, dok se sud ne poziva niti na jednu od zakonskih odredbi. Zbog toga predlaže preinačiti prvostupanjsku presudu, odnosno istu ukinuti i vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno raspravljanje i odlučivanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba je osnovana.

5. Ovaj predmet predstavlja spor male vrijednosti, temeljem odredbe čl. 502. st. 1. ZOO-a, s obzirom na to da se isti odnosi na potraživanje u novcu koje ne prelazi svotu od 50.000,00 kn.

6. Stoga, temeljem odredbe čl. 467. st. 1. ZPP-a, drugostupanjski sud nije ispitivao navode žalitelja koje se u stvarnosti odnose na pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje (postojanje i pravovremenost prigovora tuženika) jer se presuda u sporu male vrijednosti može pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1.,2., 4., 5., 6., 8., 9., 10. i 11. ZPP-a i zbog pogrešne primjene materijalnog prava.

7. Međutim, valja ukazati i kako su ti žalbeni navodi ispitani, ali u okviru moguće bitne povrede odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 6. i 11. ZPP-a, odnosno da li je činjenični zaključak prvostupanjskog suda u suprotnosti sa ispravama u spisu te da li je tužitelj onemogućen u korištenju svojim pravima.

8. Zbog svega navedenog, predmetna je žalba ispitana u okviru dopuštenih žalbenih navoda, te po službenoj dužnosti u odnosu na bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2., 4., 8. i 9. ZPP-a i zbog moguće pogrešne primjene materijalnog prava.

9. U postupku koji je prethodio pobijanoj presudi niti u pobijanoj presudi nisu učinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, a u svojoj se žalbi tuženik ne poziva na neku od bitnih povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 1., 5. i 10. ZPP-a.

10. Nadalje, žalitelj tvrdi kako mu je onemogućeno raspravljanje pred sudom, zbog toga što prvostupanjski sud odbio provesti predložene dokaze. Ovaj sud ukazuje kako činjenica da je prvostupanjski sud odbio provesti određeni dokaz samo po sebi ne predstavlja onemogućavanje stranke u raspravljanju pred sudom iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a. Naime, prema toj odredbi, stranka se može onemogućiti da raspravlja pred sudom samo nezakonitim postupanjem suda, a ovlaštenje suda da odbije određeni dokazni prijedlog u skladu je sa njegovim zakonskim ovlaštenjem i proizlazi iz čl. 220. st. 2. ZPP-a.

11. Stoga je u ovom slučaju potrebno utvrditi da li je sud pravilno postupio kada nije uzeo u obzir dokazne prijedloge tužitelja primjenom čl. 461.a ZPP-a, ili je takvim odbijanjem počinio bitnu povredu iz čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a.

 

12. U čl. 461.a st. 2. ZPP-a propisana je zakonska obveza tužitelja da iznese sve činjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloži dokaze potrebne za utvrđivanje iznesenih činjenica. Nadalje, prema čl. 461.a st. 6. ZPP-a stranke mogu na pripremnom ročištu iznositi nove činjenice i predlagati nove dokaze samo ako ih bez svoje krivnje nisu mogle iznijeti, odnosno predložiti u tužbi, odnosno odgovoru na tužbu ili u podnescima iz st. 3. i 4. tog članka (čl. 461.a st. 3. i 4. odnose se na predmete povodom prigovora protiv platnog naloga).

13. Dakle, zakonodavac nije propisao obvezu tužitelja da se, nakon primitka odgovora na tužbu, na isti u određenom roku očituje i eventualno predloži dokaze kojima bi pobio navode tuženika, niti ga je na takvo očitovanje pozvao sud.

14. Naime, suprotno mišljenju prvostupanjskog suda, poziv za pripremno ročište, u kojemu sud citira zakonske odredbe o obveznom sadržaju tužbe odnosno odgovora na tužbu, ne predstavlja odluku kojom se stranci nalaže bilo kakvo postupanje niti može proizvoditi takve učinke.

15. U konkretnom slučaju, tužitelj je još u tužbi predložio saslušanje zastupnika po zakonu tužitelja i tuženika te saslušanje svjedoka D. V., na okolnost da je tuženik po prvoj privremenoj situaciji za izvedene radove trebao platiti iznos od 36.341,90 kn. Na pripremnom ročištu još je predložio provođenje dokaza saslušanjem istih osoba i svjedoka M. B., ali ovoga puta na okolnosti iz odgovora na tužbu, odnosno tuženikovih prigovora.

16. Prvostupanjski je sud odbio dokazne prijedloge tužitelja, pri čemu u obrazloženju presude navodi kako je dokazni prijedlog saslušanja svjedoka odbio kao novi dokaz, predložen tek na pripremnom ročištu, pozivom na čl. 461.a st. 6. ZPP-a. Međutim, prvostupanjski sud ne obrazlaže razloge zbog kojih je provesti dokaz saslušanjem svjedoka u svrhu dokazivanja tužbenih navoda, makar je to tužitelj predložio još u tužbi.

17. Stoga je u pobijanoj presudi počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. t. 6. ZPP-a, jer je tužitelj onemogućen u raspravljanju pred sudom.

18. Što se tiče saslušanja zastupnika po zakonu stranaka, u obrazloženju presude prvostupanjski sud navodi kako isti nije izvodio s obzirom na pravovremeni prigovor tuženika kao naručitelja o postojanju očitih materijalnih nedostataka stvari, navodeći kako je isti neadekvatan za utvrđenje te činjenice. No, prvostupanjski sud nije obrazložio razloge zbog kojih je, bez provođenja dokaza iz tužbe, prihvatio navode tuženika kao istinite, pa presuda nije niti valjano obrazložena, čime je počinjena i bitna povreda odredaba postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a.

19. Slijedom navedenog, temeljem odredbe čl. 369. ZPP-a tužiteljeva je žalba uvažana, pobijana presuda ukinuta i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

20. U ponovljenom postupku prvostupanjski će sud obrazloženo odlučiti o dokaznim prijedlozima tužitelja, te nakon provedenog postupka donijeti novu odluku.

Zagreb, 3. svibnja 2021.

Sudac
Mladen Šimundić