Poslovni broj: 17 Gž-1039/2021-2

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj: 17 Gž-1039/2021-2

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu Robertu Jamboru kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza ostaviteljice pok. D. B. iz D., …, OIB: …, odlučujući o žalbi nasljednika M. J. protiv rješenja Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj O-1578/2019-9 od 13. studenog 2020., dana 3. svibnja 2021.

r i j e š i o   j e

Uvažava se žalba nasljednika M. J., ukida se rješenje Općinskog suda u Pazinu, Stalna služba u Poreču-Parenzo, poslovni broj O-1578/2019-9 od 13. studenog 2020. u pobijanom dijelu pod točkom II., III., IV. i V. izreke, te se predmet u tom dijelu vraća sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

Obrazloženje

1.      Rješenjem suda prvog stupnja održano je na snazi rješenje o nasljeđivanju javne bilježnice M. H. poslovni broj O-1578/2019 UPP/OS-55/19-13 od 6. prosinca 2019. (točka I. izreke), dok je u odnosu na imovinu koja nije obuhvaćena rješenjem o nasljeđivanju prekinut ostavinski postupak (točka II. izreke). Zakonski nasljednik M. J. upućen je da u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti rješenja pokrene parnicu protiv zakonskog nasljednika M. B. radi spora o sastavu ostavine odnosno radi utvrđenja da nekretnine kčbr. 2208/1, upisane u zk. ul. br. 2264 k.o. Ž., Rbr. 2, suvlasnički dio 13/24, ulaze u ostavinu (točka III. izreke). Određeno je i da će prekid postupka trajati dok parnica iz točke III izreke ne bude pravomoćno završena (točka IV. izreke), te da će sud, ako M. J. ne pokrene parnicu u određenom roku, nastaviti ostavinski postupak i dovršiti ostavinsku raspravu bez obzira na zahtjev u pogledu kojeg je upućen u parnicu (točka V. izreke).

2.      Protiv rješenja žali se nasljednik M. J. (dalje u tekstu rješenja žalitelj) iz svih razloga predviđenih čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11-pročišćeni tekst, 25/13, 89/14, 70/19 - dalje: ZPP) u svezi s čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju ("Narodne novine", br. 48/03, 163/03, 35/05, 127/13, 33/15, 14/19 - dalje: ZN), te predlaže pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

3.      Žalba je osnovana.

4.      Ispitujući prvostupanjsko rješenje u granicama u kojem se isto pobija žalbom, pazeći pritom po službenoj dužnosti na bitne povrede parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN, ovaj drugostupanjski sud je utvrdio da je u prvostupanjskom postupku počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP budući pobijano rješenje ima nedostataka zbog kojih se isto ne može ispitati jer u istome nisu navedeni razlozi o odlučnim činjenicama. Uz navedeno, i činjenično stanje je nepotpuno utvrđeno, tako da je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja.

5.      Sud prvog stupnja je tako pobijanim rješenjem prekinuo je ostavinski postupak, te je uputio žalitelja da protiv nasljednika M. B. pokrene parnicu radi utvrđenja da suvlasnički dio nekretnine od 13/24 dijela kčbr. 2208/1 upisane u zk. ul. br. 2264 k.o. Ž. ulazi u ostavinsku imovinu ostaviteljice pok. D. B..

6.      Odredbom čl. 225. st. 1. ZN propisano je da će sud uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim.

7.      Dakle, sukladno čl. 225. st. 1. ZN, sud na pokretanje parnice u slučaju spora o sastavu ostavine upućuje stranku čije pravo smatra manje vjerojatnim. Sud prvog stupnja međutim, u pobijanom rješenju ne navodi razloge zbog čega smatra da je pravo žalitelja manje vjerojatno od prava nasljednika M. B. tako da pobijano rješenje ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama. Nadalje, sud prvog stupnja upućuje žalitelja da pokrene parnicu radi utvrđenja da u ostavinu ulazi 13/24 suvlasničkog dijela kčbr. 2208/1 upisane u zk. ul. br. 2264 k.o. Ž.. Međutim, pobijano rješenje ne sadrži jasne i razumljive razloge zbog čega sud smatra da je sporno upravo 13/24 suvlasničkog dijela kčbr. 2208/1. Naime, niti sam žalitelj u podnesku nazvanom žalba protiv rješenja o nasljeđivanju kojeg je sud zaprimio 3. siječnja 2020. ne tvrdi da bi upravo taj suvlasnički udio trebao ući u ostavinsku imovinu ostaviteljice. Uslijed navedenog pobijano rješenje, obzirom da ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama, se ne može ispitati, čime je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN.

8.      Međutim, ne može se prihvatiti niti odluka suda prvog stupnja kojom je prekinuo ostavinski postupak. To iz razloga jer je sud prilikom ocjenjivanja da li su ispunjene pretpostavke za prekidom postupka izgubio iz vida odredbu čl. 224. st. 2. ZN. Naime, odredbom čl. 224. st. 2. ZN, propisano je da sud neće prekinuti postupak u slučaju iz stavka 1., ako su sporne činjenice koje može utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, nego će na temelju predmnjeve da je sadržaj tih isprava istinit donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici, odnosno u upravnom postupku.

9.      Dakle, sukladno čl. 224. st. 2. ZN, sud neće prekinuti ostavinski postupak ako se sporne činjenice mogu utvrditi na temelju javnih ili javno ovjerovljenih isprava, već će u tom slučaju donijeti rješenje o nasljeđivanju, a onog tko tvrdi suprotno uputit će da to dokaže u parnici. To nadalje znači da ako iz javne isprave (primjerice, izvatka iz zemljišnih knjiga i sl.) proizlazi da je ostaviteljica u trenutku otvaranja nasljedstva bila vlasnica nekretnina, tada  je sud dužan na temelju predmnijeve istinitosti javne isprave, bez prekida postupka, donijeti rješenje o nasljeđivanju i rasporediti takvu nekretninu. U suprotnom slučaju, ako iz javne isprave proizlazi da ostaviteljica nije bila vlasnica nekretnine niti tada nisu ispunjene pretpostavke da se postupak prekine, već se u tom slučaju ta nekretnina za koju pojedini nasljednik smatra da bi trebala ući u sastav ostavine rješenjem o nasljeđivanju ne utvrđuje kao ostavinska imovina, a nasljednika koji tvrdi suprotno od javne isprave se upućuje da to dokaže u parnici.

10. Uz navedeno, potrebno je i navesti da sud prvog stupnja nije utvrdio niti sve relevantne činjenice kako bi uopće mogao odlučiti da li su ispunjene pretpostavke iz čl. 224. st. 1. t. 1. ZN da se ostavinski postupak prekine, čime je ostvaren i žalbeni razlog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Naime, u prigovoru kojeg je podnio protiv rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika žalitelj je naveo da smatra da je ostaviteljica bila vlasnica (ili suvlasnica) nekretnina u D. i naselju R.. U takvom slučaju, sud je prvo bio dužan pozvati žalitelja da navede broj katastarskih četica za koje smatra da trebaju ući u ostavinsku imovinu, te suvlasnički udio za koji smatra da treba ući u ostavinu. Tek nakon toga tj. nakon što u postupku bude jasno kako u pogledu oznake nekretnine, tako i u pogledu suvlasničkog dijela, što točno žalitelj smatra da treba ući u ostavinsku imovinu, sud prvog stupnja je bio dužan, sukladno čl. 219. st. 2. ZN, obzirom da se radi o nekretninama, zakazati ostavinsku raspravu te zatražiti od ostalih nasljednika (M. B. i I. J.) da se nasljedničkim izjavama očituju osporavaju li tvrdnje žalitelja da određene nekretnine ulaze u sastav ostavine. Ako u pogledu tih nekretnina nema spora između nasljednika, tada je sud dužan te nekretnine bilo kao knjižno, bilo kao izvanknjižno vlasništvo, i to sa učinkom samo između nasljednika, rasporediti u ostavinskom postupku. Ako međutim, pojedini nasljednici ospore tvrdnje žalitelja o sastavu ostavinske imovine, tada sud treba razmotriti da li su ispunjene pretpostavke za prekidom postupka iz čl. 224. st. 1. ZN ili se o sastavu ostavinske imovine može, sukladno čl. 224. st. 2. ZN, odlučiti bez prekida postupka na temelju javnih ili javnoovjerovljenih isprava.

11. Slijedom iznijetih razloga, valjalo je temeljem čl. 380. t. 3. ZPP u svezi s čl. 175. st. 2. ZN uvažiti žalbu žalitelja, pobijano rješenje ukinuti u pobijanom dijelu pod točkom II., III., IV. i V. izreke, te predmet u tom dijelu vratiti sudu prvog stupnja na ponovni postupak.

12. U ponovljenom postupku sud prvog stupnja će najprije od žalitelja zatražiti da se jasno očituje u pogledu kojih nekretnina i u pogledu kojeg suvlasničkog omjera smatra da pojedine nekretnine ulaze u sastav ostavinske imovine. Nakon što se žalitelj očituje, zatražit će od drugih nasljednika, sukladno čl. 219. st. 2. ZN, da se na navedene činjenične tvrdnje očituju, a kako bi mogao utvrditi da li je, i u kojem opsegu, sastav ostavinske imovine sporan. Tek ako utvrdi da su između stranaka sporne činjenice o sastavu ostavine sud prvog stupnja će postupiti sukladno čl. 224. ZN pri čemu će posebice imati u vidu da nema osnove za prekidom ostavinskog postupka u slučaju ako se sporne činjenice mogu utvrditi na temelju javnih ili javnoovjerovljenih isprava.

13. Slijedom svega navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Zagrebu 3. svibnja 2021.

Sudac:

Robert Jambor