1              Poslovni broj: 7 UsI-527/20-6

 

 

 

 

 

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

Put Supavla 1

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Mireli Valjan-Harambašić, uz sudjelovanje zapisničarke Zrinke Abaza, u upravnom sporu tužiteljice S. I. B. iz Š., ……, zastupane po opunomoćeniku E. K., odvjetniku u Š., ….. protiv tuženika Ministarstva pravosuđa i uprave Republike Hrvatske (ranije: Ministarstva uprave Republike Hrvatske), Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Z., …. radi promjene upisa spola u maticu rođenih, nakon usmene i javne rasprave, zaključene 22. travnja 2021., objavom odluke temeljem čl. 61. st. 5. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17), 30. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

        I. Poništava se rješenje tuženika Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Klasa: UP/II-223-02/20-01/1, Urbroj: 515-07-01/2-20-2 od 18. svibnja 2020.

        II. Poništava se rješenje Šibensko - kninske županije, Upravnog odjela za opću upravu u Šibeniku Klasa: UP/I-223-02/20-01/40, Urbroj: 2182/1-19-20-3 od 22. travnja 2020.

        III. Usvaja se zahtjev tužiteljice S. I. B., te se nalaže prvostupanjskom tijelu donijeti rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih, iz muškog spola u ženski spol, a temeljem kojeg će se provesti odgovarajući upis u matici rođenih koja se vodi kod Matičnog ureda Š.

 

 

Obrazloženje

 

1. Osporenim rješenjem tuženika od 18. svibnja 2020. odbijena je žalba S.I. B. ovdje tužiteljice, izjavljena protiv rješenja Šibensko - kninske županije, Upravnog odjela za opću upravu u Šibeniku Klasa: UP/I-223-02/20-01/40, Urbroj: 2182/1-19-20-3 od 22. travnja 2020., kojim je odbačen zahtjev tužiteljice za upis promjene spola u matici rođenih, uz obrazloženje da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, jer uz zahtjev nije priložila mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni spola.

2. Tužiteljica u tužbi podnesenoj protiv osporenog rješenja tuženika ističe kako je isto doneseno na temelju pogrešne primjene materijalnog prava. Konkretno, u ovom slučaju tužiteljica se u žalbi na prvostupanjsko rješenje pozvala na Uredbu Vijeća EU 44/2001 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima. Rješenje Okružnog suda u E. svakako je sudska odluka, pa se utoliko poziva na članak 33. st. 1. Uredbe Vijeća Europe br. 44/2001 – „Sudska odluka donesena u nekoj državi članici priznaje se u drugoj državi članici bez potrebe za bilo kakvim posebnim postupkom“. Nadalje, poziva se i na članak 34. st. 1. točku 1. Uredbe, koju i citira „Sudska odluka se ne priznaje: 1. Ako bi takvo priznavanje bilo u očitoj suprotnosti s javnim poretkom u državi članici u kojoj se traži priznanje“. Podnositeljica zahtjeva, ovdje tužiteljica, ne vidi ni jedan razlog zbog kojeg bi priznanje rješenja kojim se utvrđuje osobom ženskog spola bilo u suprotnosti s javnim poretkom Republike Hrvatske. Upravno tijelo u Republici Hrvatskoj ne priznaje sudsku odluku koje je izjednačena sa odlukom suda Republike Hrvatske. Osvrće se i na obrazloženje osporenog rješenja tuženika, u kojem se navodi kako se spomenuta direktiva ne primjenjuje na status ili pravnu sposobnost fizičkih osoba, navodeći da se radi o spolu, što je jedna od kategorija osobnog statusa određene osobe, pri tome ne navodeći niti jedan zakon, ni bilo koji drugi pravni izvor gdje bi bilo propisano da je spol osobni status fizičke osobe. Suprotno slobodnoj interpretaciji prava od strane tuženika, tužiteljica se poziva na Zakon o međunarodnom privatnom pravu, gdje je točno određeno što se smatra pravima osobnog statusa fizičke osobe. Tako navedeni Zakon u poglavlju II. Pravo osobnog statusa, odjeljak 1. Fizičke osobe od čl. 14. do čl. 18. navodi – pravna i poslovna sposobnost, pravo mjerodavno za skrbništvo nad djecom, lišenja i vraćanje poslovne sposobnosti i skrbništvo nad odraslim osobama, proglašenje nestale osobe umrlom i osobno ime. Zaključuje da se spol nigdje ne spominje kao navedena kategorija, nastavno da spol ne pripada pod kategoriju osobnog statusa fizičke osobe, te se ova direktiva ima primijeniti na ovu upravnu stvar. U dijelu obrazloženja svoje odluke tuženik zaključuje da je postupak promjene spola izvršen u inozemstvu i da za to postoji rješenje suda u SR Njemačkoj, ali da se sudsku odluku, koju nitko ne osporava i koju nije potrebno dodatno priznavati, ne može provesti u Republici Hrvatskoj iz razloga što je potrebno mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća. Nacionalno zdravstveno vijeće je tijelo pri Ministarstvu zdravstva, čiji su članovi isključivo liječnici, a koje je u ovom slučaju u dopisu navelo da je potrebno mišljenje kliničkog psihologa, specijalista psihijatrije i mišljenje C. Z.S. Tužiteljica postavlja pitanje kako je moguće da C. z. s. s.izradi mišljenje o osobnim i obiteljskim prilikama tužiteljice kada ista ne boravi i ne prebiva u Republici Hrvatskoj. U navedenom rješenju suda u E., kojim rješenjem je tužiteljica utvrđena pripadnicom ženskog spola, navodi se da je isto doneseno na temelju mišljenja dvojice liječnika, te na temelju osobnog utiska podnositelja zahtjeva pri saslušanju. Sve prethodno navedeno po mišljenju Ureda za opće poslove u županiji Š. – K. i po mišljenju tuženika ne vrijedi u Republici Hrvatskoj. Tužiteljica zaključuje da se time obezvrjeđuju liječnici SR Nj., sud i pravo E. U. (čiji smo član od 1. srpnja 2013.). Utoliko za tuženika ne vrijedi ni činjenica da je tužiteljica osoba ženskog spola već pet godina. Po stavu tuženika da bi se u maticu rođenih u Republici Hrvatskoj upisala kao osoba ženskog spola, tužiteljica bi ponovno trebala ići kod liječnika da donesu svoje mišljenje, obratiti se C. z. s. s., a što je već obavila u SR Njemačkoj. Tužiteljica je osoba ženskog spola u SR Njemačkoj, a u Republici Hrvatskoj osoba muškog spola.

3. Pri tome nitko ne misli na prava i osjećaje tužiteljice, koja bi čitav postupak trebala proći i u Republici Hrvatskoj. Tužiteljica posebno moli sud da se pri donošenju odluke vodi zdravim razumom, te da ispravi nepravdu i iskazano nepoštivanje nje kao osobe, a koje su pokazala tijela državne uprave u odnosu na istu. Predlaže da Sud donese presudu kojom će poništiti rješenje Ministarstva uprave Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za građanska stanja i modernizaciju upravnog postupanja, Službe za državne matice, Klasa: UP/II-223-02/20-01/1, Urbroj: 515-07-01/2-20-2 od 18. svibnja 2020., te dozvoliti tužiteljici upis promjene spola u maticu rođenih iz muškog spola u ženski spol.

4. Tuženik se u dostavljenom odgovoru na tužbu očitovao kako ostaje kod navoda i činjenica utvrđenih u postupku. Ističe i kako je na temelju članka 9.a Zakona o državnim maticama („NN broj 96/13, 76/13 i 98/19“), Ministarstvo zdravlja donijelo Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu („NN“ broj 132/14) kojim je propisana obveza za podnositelja zahtjeva da istom priloži mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu. Iz prethodno navedenog jasno i nedvojbeno proizlazi da je netočna tvrdnja iznesena u tužbi da se u obrazloženju rješenja tuženik ne poziva na materijalno pravo koje regulira navedenu materiju, budući da je i u obrazloženju rješenja Ministarstva uprave navedena odredba Zakona o državnim maticama koja regulira na koji se način promjena spola kao izmjena podatka u temeljnom upisu upisuje u maticu rođenih. Smatra neutemeljenim pozivanje tužiteljice na odredbe Uredba vijeća (EZ) broj 44/2001 o nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim i trgovačkim stvarima, iz razloga što paušalno tumači pojedine odredbe navedene Uredbe, a ne gleda Uredbu u cijelosti. Ukoliko se sagleda cjelokupni tekst navedene Uredbe te područje primjene iste jasno je vidljivo da se ista ne primjenjuje na rješavanje statusa fizičkih osoba, a što proizlazi iz čl. 1. točke 2. Uredbe. Tome u prilog ide i činjenica da je tužiteljica u posebnom upravnom postupku u Republici Hrvatskoj zatražila promjenu imena sukladno Zakonu o osobnom imenu („NN“ broj 118/12, 70/17 i 98/19), iako inozemna sudska odluka o promjeni spola sadrži i promjenu imena stranke. Isto tako, navodi da je bespredmetno pozivanje na Zakon o međunarodnom privatnom pravu („NN“ broj 101/17) i tvrdnja da s obzirom da u navedenim odredbama Zakona nije spomenut spol, da se može izvesti zaključak da spol ne spada pod kategoriju osobnog statusa fizičke osobe. Takvo zaključivanje je netočno, budući da spol uz osobno ime i datum rođenja spada u kategoriju osobnog statusa svake pojedine osobe, te je to propisano posebnim zakonom, a to je Zakon o državnim maticama. Iz tog razloga oznaka spola upisuje se i u državnim maticama i iskazuje se na ispravama iz državnih matica, kao i drugim identifikacijskim ispravama. U konkretnom slučaju potrebno se pozvati na odredbe Zakona o međunarodnom privatnom pravu koje se odnose na nadležnost i postupak, konkretno čl. 47. koji propisuje nadležnost suda ili drugog tijela Republike Hrvatske u predmetima osobnog stanja fizičkih osoba ako osoba o čijem je osobnom stanju riječ ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili ako je hrvatski državljanin. Također, u tužbi se ponovno iznose primjedbe koje se odnose na rad i postupanje N. z. v., te ukazuje da predmet ovog postupka nije utvrđivanje ispravnosti rada drugog tijela, odnosno N. z. v. Prvostupanjsko tijelo u postupku promjene spola donosi rješenje na temelju mišljenja N. z. v., ali ne ulazi u postupak koji prethodi donošenjem takvog Mišljenja, a kojeg provodi N. z. v. Ukoliko postoje primjedbe na postupanje N. z. v., tužiteljica iste može uputiti M. z. Slijedom navedenog tuženik predlaže da Sud odbije tužbeni zahtjev kao neosnovan.

5. Sud je 22. travnja 2021. održao javnu raspravu, te je strankama, u skladu s odredbom članka 6. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj: 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17 - dalje: ZUS-a) dana mogućnost izjasniti se o zahtjevima i navodima drugih stranaka te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koja su predmet upravnog spora, na koju je pristupio zamjenik opunomoćenika tužiteljice, dok na istu nije pristupio uredno pozvani tuženik, stoga je Sud sukladno ovlaštenju iz članka 39. stavak 2. ZUS-a raspravu održao u odsutnosti uredno pozvanog tuženika.

6. Koristeći navedeno pravo zamjenik opunomoćenika tužiteljice priložio je fotografije tužiteljice iz kojih je razvidno da se radi o osobi ženskog spola. Navodi da se od tužiteljice može zatražiti cjelokupna medicinska dokumentacija iz S. R. Nj., a koja zbog težine prijevoda i zbog Covid-19 virusa od kojeg je oboljela prevoditeljica nije prevedena na hrvatski jezik. Predložio je saslušanje tužiteljice na okolnosti poimanja sebe kao osobe ženskog spola. Zamjenik opunomoćenika tužiteljice istaknuo je kako su od M. z. zatražili donošenje mišljenja, ali da mišljenje C. z. s.s. o osobnim i obiteljskim prilikama tužiteljice nije moguće učiniti jer ista ne živi u Republici Hrvatskoj, a u pogledu mišljena doktora medicine specijalista psihijatrije i kliničkog psihologa navodi da je u rješenju O. S.u Nj. jasno navedeno da je mišljenje o promjeni spola doneseno na temelju nalaza i mišljenja dvojice liječnika specijalista.

7. Sud je odbio prijedlog zamjenika opunomoćenika tužiteljice za provođenjem dokaza saslušanjem iste u ovom upravnom sporu, kao suvišan, jer se zakonita i pravilna odluka može donijeti i bez saslušanja tužiteljice.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u svu dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog postupka u kojem je doneseno osporeno rješenje, te uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu upravnog spora.

9. Na temelju razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavak 3. ZUS-a, ovaj Sud utvrdio je da je tužbeni zahtjev tužiteljice osnovan.

10. Predmetni postupak pokrenut je zahtjevom tužiteljice od 14. travnja 2020. za upisom promjene spola iz „muški“ u „ženski“ u maticu rođenih, matičnog ureda Š..

11. Prema odredbi članka 9. a stavku 1. Zakona o državnim maticama („NN broj 96/13, 76/13 i 98/19“), promjena spola kao izmjena podataka u temeljnom upisu upisuje se u maticu rođenih na temelju rješenja nadležnog ureda. Rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih donosi se na temelju mišljenja nadležnog tijela o promjeni spola ili o životu u drugom rodnom identitetu, sukladno medicinskoj dokumentaciji nadležnog liječnika ili zdravstvene ustanove.

12. Tužiteljica je uz zahtjev priložila rješenje Šibensko – kninske županije, Upravnog odjela za opću upravu, Klasa: UP/I-222-02/20-01/15, Urbroj: 2182/1-19-20-4 od 17. ožujka 2020., kojim se odobrava A.B., promjena imena „A.“ tako da glasi „S.I.“, uz nalaganje matičaru Matičnog ureda Š.da po pravomoćnosti rješenja izvrši bilješku o promjeni iz točke 1. u matici rođenih koja se vodi za matično područje Š., za 1981. godinu, na str. 235. pod rednim brojem 1210., kao i presliku pravomoćnog rješenja O. S. E., broj:  1 U-III 007/15 od 14. kolovoza 2015., ovjerenog pečatom A. od 20. rujna 2019., kojim se podnositelju zahtjeva A.B. sa prebivalištem u E., mijenja ime u „S. I.“, te se utvrđuje da se podnositelj zahtjeva, ovdje tužiteljica, smatra pripadnikom ženskog spola. Iz obrazloženja tog rješenja razvidno je kako je isto doneseno temeljem stručnog izvještaja dr. med. H.K.od 1. kolovoza 2015. i prof. dr. med. F. P.od 3. kolovoza 2015., kao i temeljem stečenog osobnog utiska pri saslušanju podnositelja zahtjeva od 15. srpnja 2015. 

13. Prvostupanjskim rješenjem od 22. travnja 2020., odbačen je zahtjev tužiteljice za upis promjene spola u matici rođenih, uz obrazloženje da ne postoje zakonske pretpostavke za pokretanje postupka, jer uz zahtjev nije priložila mišljenje N. z. v. o promjeni spola. Pri tome se prvostupanjsko tijelo poziva na odredbu članka 9.a stavak 2. Zakona o državnim maticama („NN broj 96/13, 76/13 i 98/19“), prema kojem je potrebno priložiti mišljenje N. z. v. o promjeni spola, pa je zahtjev odbačen pozivom na odredbu članka 41. stavak 2. Zakona o općem upravnom postupku (Narodne novine, broj: 47/09 - dalje: ZUP-a), 

14. Tuženik je osporenim rješenjem odbio žalbu tužiteljice, navodeći pri tome da je nesporno u konkretnom slučaju postupak promjene spola izvršen u inozemstvu i da o tome postoji rješenje O. S.stupanjsko tijelo ne može upisati promjenu spola u maticu rođenih u Republici Hrvatskoj, pozivajući se na pravne propise koji su na snazi u Republici Hrvatskoj, prema kojima je kao preduvjet za promjenu spola u matici rođenih potrebno pribaviti mišljenje N.z. v., pozivajući se i na Pravilnik o načinu prikupljanja medicinske dokumentacije te utvrđivanje uvjeta i pretpostavki za promjenu spola ili o životu u drugom rodnom identitetu („Narodne novine“, broj 132/14), a kojim je propisano što podnositelj zahtjeva treba priložiti kada je proces promjene spola proveden izvan Republike Hrvatske.

15. S obzirom na činjenicu da tužiteljica živi u SR Nj., a rođena je u Republici Hrvatskoj, da je u matičnoj knjizi rođenih izvršena promjena imena „A.“ tako da glasi „S. I.“, te imajući u vidu sadržaj rješenja O. s. E., broj:  1 U III 007/15 od 14. kolovoza 2015., kojim se podnositelj zahtjeva, ovdje tužiteljica, smatra pripadnikom ženskog spola, a koje je doneseno temeljem stručnog izvještaja dr. med. H.K.od 1. kolovoza 2015. i prof. dr. med. F., Sud smatra da predmet ovoga postupka zahtijeva analizu koja prelazi okvire sâme zakonitosti, zbog čega je tužiteljicin slučaj ispitan ne samo s aspekta zakonitosti postupanja javnopravnih tijela koja su odlučivala o zahtjevu tužiteljice, već i u kontekstu ostvarenja odnosno zaštite ljudskih prava. Prema stajalištu E. s. z. lj. p., pojam „privatni život“, u smislu članka 8. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (u daljnjem tekstu: Konvencija), uključuje fizički i psihički integritet osobe (osobnu sferu pojedinca). Pod osobnu sferu pojedinca koju štiti članak 8. Konvencije potpadaju, primjerice, spolni identitet, ime i spolna orijentacija. U stvarima koje se tiču privatne (osobne) sfere života pojedinca osobito je važno postizanje ravnoteže između prava pojedinca o kojemu je riječ i eventualnog javnog interesa.

16. Promatrajući sve te okolnosti u svjetlu konvencijskog prava na poštivanje privatnog života pojedinca koje uključuje i spolni identitet osobe, kao jedno od najintimnijih područja privatnog života svake osobe, Sud smatra da je odbačajem zahtjeva tužiteljice za donošenjem rješenja o upisu promjene spola u maticu rođenih, te traženjem od tužiteljice da dostavi mišljenje Nacionalnog zdravstvenog vijeća, te s tim u svezi da pribavi medicinsku dokumentaciju i specijalistička mišljenja liječnika, tužiteljici nametnut prekomjeran teret, jer je tužiteljica odgovarajuća mišljenja već ishodovala u postupku promjene spola u SR Nj. Prekomjeran teret odnosi se i na obvezu pribave Izvješća nadležnog centra za socijalnu skrb o osobnim i obiteljskim prilikama tužiteljice, budući tužiteljica niti ne živi u Republici Hrvatskoj, a što je sve propisano člankom 4. Pravilnika, kao (pred)uvjet za izdavanje mišljenja N. z.v.

17. Po mišljenju Suda, u konkretnom slučaju prevladava potreba zaštite poštivanja privatnog života tužiteljice u smislu članka 8. Konvencije (koji, kao što je navedeno, uključuje i zaštitu spolnog identiteta) nad zaštitom javnog interesa (koji se u ovom slučaju posebno niti ne očituje). Sud smatra da u konkretnom slučaju upis promjene spolnog identiteta, uskraćivanjem izdavanja rješenja o upisu promjene spola u maticu rođenih, uvjetovanjem pribave mišljenja N. z. v., predstavlja nerazmjerno ograničenje prava na poštivanje privatnog života tužiteljice zajamčenog Konvencijom. 

18. Naime, Sud smatra kako je predmet ovog postupka osjetljiv s aspekta prava na poštovanje privatnog života podnositeljice, ali i s aspekta obveza države da u konkretnoj situaciji osigura ostvarivanje poštovanja njezinog privatnog života, odnosno da omogući da činjenično stanje u sferi privatnog života tužiteljice, a prema kojem je tužiteljica u SR Nj., gdje živi, već 2015. promijenila ime i spol, s tim da je i u Republici Hrvatskoj promijenila ime iz muškog u žensko, a koja promjena je upisana i u matici rođenih, proizvede pravne učinke i u odnosu na upis promjene spola u matici rođenih.  

19. Slijedom iznesenog, polazeći od zaključka da ograničenje tužiteljičinog konvencijskog prava na poštivanje privatnog života do kojega je došlo odbačajem  zahtjeva tužiteljice za upis promjene spola u matici rođenih, Sud smatra da su osobite okolnosti konkretnog slučaja zahtijevale usvajanje zahtjeva tužiteljice.

20. Iz navedenih razloga, primjenom odredbe članka 58. stavak 1. u svezi s odredbom čl. 31. st.1. ZUS-a, Sud je usvojio tužbeni zahtjev tužiteljice i poništio je rješenje tuženika i prvostupanjsko rješenje, te je usvojio zahtjev tužiteljice i naložio prvostupanjskom tijelu da donese rješenje o upisu promjene spola u maticu rođenih, iz muškog spola u ženski spol, a temeljem kojeg će se provesti odgovarajući upis u matici rođenih.

 

U Splitu, 30. travnja 2021.

                               S U T K I N J A

 

Mirela Valjan – Harambašić, v. r.

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, putem ovog suda, pisano, za Visoki upravni sud Republike Hrvatske. (čl. 66.  ZUS-a).

 

 

Za točnost otpravka - ovlašteni službenik

Zrinka Abaza