Baza je ažurirana 08.05.2025.
zaključno sa NN 72/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 1515/2017-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca mr. sc. Dražena Jakovine predsjednika vijeća, Mirjane Magud članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, Davorke Lukanović-Ivanišević članice vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i Goranke Barać-Ručević članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja V. P. iz S., kojeg zastupa punomoćnica T. V. Đ., odvjetnica u Z., protiv tuženika C. d.d. iz Z., radi naknade štete, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Zagrebu poslovni broj Gž-8424/15-3 od 24. siječnja 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj Pn-4563/11-36 od 17. srpnja 2015. ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj Pn-4563/2011-48 od 18. studenoga 2016., u sjednici održanoj 28. travnja 2021.,
p r e s u d i o j e:
Revizija tuženika odbija se kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom ispravljenom rješenjem istog suda pod toč. I. izreke naloženo je tuženiku platiti tužitelju iznos od 205.000,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 20. rujna 2011. te da mu nadoknadi parnični trošak u iznosu od 31.670,00 kuna sa zateznom kamatom tekućom od 17. srpnja 2015. do isplate, po stopi u visini pobliže navedenoj u izreci presude, sve u roku 15 dana, dok je toč. II. izreke odbijen zahtjev tužitelja u iznosu od 26.200,00 kuna.
2. Drugostupanjskom presudom pod st. I. izreke odbijena je kao neosnovana žalba tuženika i potvrđena presuda suda prvog stupnja ispravljena rješenjem istog suda u dijelu pod toč. I. izreke, dok su st. II. izreke odbijeni kao neosnovani zahtjevi stranaka za naknadu troškova postupka u povodu žalbe.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je podnio tuženik zbog bitnih povreda odredaba parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava u kojoj je predložio da se pobijana presuda preinači i odbije tužbeni zahtjev, podredno ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.
4. Tužitelj u odgovoru na reviziju predlaže reviziju odbaciti.
5. Revizija nije osnovana.
6. Prema odredbi čl. 392.a st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) revizijski sud je bio ovlašten ispitati pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Predmet spora u revizijskom stupnju postupka je zahtjev tužitelja za isplatom naknade za trajni invaliditet i dnevne naknade za liječenje u bolnici uslijed nezgode od ... na temelju Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) br. ... za koju je ugovorena isplata svote do 200.000,00 kuna i Police osiguranja osoba od posljedica nesretnog slučaja (nezgode) br. ... za koju je ugovorena isplata svote do 300.000,00 kuna po osobi, sve u visini pobliže navedenoj u izreci presude suda prvog stupnja.
8. Tuženik se u reviziji poziva na postojanje bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP, a nastavno podnositelj osporava i izloženi materijalnopravni zaključak sudova u postupku koji je prethodio reviziji.
8.1. Prema shvaćanju revizijskog suda pobijana presuda nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati te sadrži razloge o odlučnim činjenicama usuglašene s prikupljenom procesnom građom zbog čega nije osnovana bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP.
9. Tužitelj je kao zaposlenik J. d.d. ... zadobio ozljedu u vidu snažnog udarca u glavu kada mu je prilikom prolaska kroz šumu s leđa pala na glavu suha grana s drveta te kako je kod svog poslodavca bio osiguran temeljem dvije police osiguranja od posljedica nesretnog slučaja (nezgode), to traži da mu tuženik zbog ozljede koju je pretrpio u vidu potpunog gubitka jednog oka što predstavlja trajni invaliditet te po osnovi dnevne naknade uslijed nezgode, isplati utuženu naknadu.
10. Sudovi u postupku koji je prethodio reviziji prihvatili su izloženi zahtjev uz izražavanje pravnog shvaćanja da je poslodavac tužitelja u vrijeme štetnog događaja osigurao radnike dvjema policama osiguranja od posljedica nesretnog slučaja i to po prvoj polici za trajni invaliditet ugovorena je isplata svote do 200.000,00 kuna, a po drugoj polici isplata do 300.000,00 kuna po osobi, dok je po objema policama ugovorena isplata dnevne naknade uslijed nezgode od 100,00 kuna, da je po provedenom vještačenju utvrđeno da je na lijevom oku tužitelja došlo do odcjepljenja mrežnice i potpunog gubitka vida kao i da je na istom oku spuštena gornja vjeđa bez aktivnosti te je primjenom toč. 14. Tablice za određivanje postotka trajnog invaliditeta kao posljedice nesretnog slučaja utvrđeno da za gubitak vida na jednom oku invaliditet iznosi 33%, dok prema toč. 18.c. Tablice za slučaj spuštene vjeđe invaliditet iznosi 5%, odnosno ukupno 38%, kao i da je tužitelj prije ozljeđivanja imao kratkovidnost na oba oka, ali ne i ikakve bolesti ili degenerativne promjene očiju zbog čega da u medicinskom smislu postoji uzročna veza između ozljede i invalidnosti tužitelja.
10.1. Okolnost da se u smislu odredbe čl. 5. st. 4. toč. 6. Općih uvjeta za osiguranje osoba od posljedica nesretnog slučaja izuzetno smatra nesretnim slučajem odcjepljenje mrežnice prethodno zdravog oka ukoliko postoje znakovi izravne vanjske ozljede očne jabučice utvrđene u zdravstvenoj ustanovi, a da kod tužitelja nije utvrđena vanjska ozljeda oka, već je odcjepljenje mrežnice posljedica snažnog udarca u glavu, prema ocjeni nižestupanjskih sudova predstavlja ništetnu odredbu Općih uvjeta u smislu odredbe čl. 296. st. 1. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“ broj 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15 - dalje: ZOO) prema kojoj su ništetne odredbe općih uvjeta ugovora koje, suprotno načelu savjesnosti i poštenja, prouzroče očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama strana na štetu suugovaratelja sastavljača ili ugrožavaju postizanje svrhe sklopljenog ugovora.
10.2. U navedenoj situaciji mehanizam koji je prouzročio invalidnost tužitelja je okolnost koja je bila izvan mogućnosti utjecaja osiguranika, neovisno o njegovoj volji i postupanju zbog čega bi ograničavajući uvjet tuženika propisan odredbom čl. 5. st. 4. toč. 6. Općih uvjeta na samo jedan od mogućih mehanizama ozljede uzrokovao očiglednu neravnopravnost u pravima i obvezama na štetu osiguranika i za njega ugrozio ostvarenje svrhe sklopljenog ugovora zbog čega su nižestupanjski sudovi otklonili njegovu primjenu kao protivnog načelu savjesnosti i poštenja i kao takvog ocijenili ništetnim.
11. Tuženik u okviru revizijskog razloga pogrešne primjene materijalnog prava ukazuje da se radi o zahtjevu za ispunjenje obveze iz ugovora o osiguranju čiji su sastavni dio Opći uvjeti za osiguranje od posljedica nesretnog slučaja zbog čega da su za razjašnjenje obvezno pravnog odnosa mjerodavne upravo navedene ugovorne odredbe koje isključuju ozljedu tužitelja u vidu odcjepljenja mrežnice zbog čega tužitelju ne pripada naknada koju potražuje u ovom postupku.
12. U situaciji kada je tužitelj bio osiguran kod poslodavca policama osiguranja od posljedica nesretnog slučaja te kada je zadobio ozljedu koja je nesporno prouzročila invalidnost tužitelja (potpuni gubitak vida na jedno oko i spuštenu vjeđu), a koja ozljeda je bila izvan njegova utjecaja, neovisna o njegovoj volji i postupanju, to su i prema ocjeni ovog suda, nižestupanjski sudovi pravilno primijenili materijalno pravo kada su otklonili primjenu odredbe čl. 5. st. 4. toč. 6. Općih uvjeta ocjenjujući ju protivnom načelu savjesnosti i poštenja i kao takvu ništetnom. To iz razloga jer su se u zasnivanju obveznih odnosa i ostvarivanju prava i obveza iz tih odnosa sudionici dužni pridržavati načela savjesnosti i poštenja (čl. 4. ZOO-a) zbog čega sud može odbiti primjenu pojedinih odredaba općih uvjeta koje su u odnosu na drugu stranu (u ovom slučaju u odnosu na osiguranika odnosno tužitelja) nepravične i pretjerano stroge. Stoga je tuženica dužna ispuniti svoju obvezu prema tužitelju na temelju polica o osiguranju od posljedica nesretnog slučaja i tužitelju isplatiti utuženu tražbinu.
13. Zbog svega, valjalo je na temelju odredbe čl. 393. ZPP odbiti reviziju tuženika kao neosnovanu jer je utvrđeno da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena.
mr. sc. Dražen Jakovina, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.