Općinski sud u Splitu Pr-2797/21
ex. Vojarna sv. Križ
D r a č e v a c
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Splitu, po sutkinji mr.sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, a
na prijedlog više sudske savjetnice Danijele Mucić, u pravnoj stvari tužiteljice Ž.
K. iz B., B. 235b, OIB:………………, zastupane po punomoćniku
M. R. Š., odvjetniku u S., protiv tuženika K. B.C. Split, S. 1, Split, OIB: …………………, zastupanog po punomoćniku B.
D., dipl. iur., radi isplate, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene
dana 20. travnja 2021., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice M. R. Š.,
odvjetnika u Splitu i punomoćnika tuženika B. D. dipl.iur., po objavi dana
27. travnja 2021.,
p r e s u d i o j e:
„I/ Dužan je tuženik u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplatiti tužitelju razliku
manje isplaćene naknade bruto plaće za razdoblje od 22. travnja 2016 .g. do 31.
listopada 2017.g.u ukupnom iznosu od 5.854,13 kuna zajedno s pripadajućom:
- zakonskom kamatom koja na iznos od 106,26 kuna teče od 15. svibanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 376,20 kuna teče od 15. lipanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 371,90 kuna teče od 15. srpanj 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 463,26 kuna teče od 15. kolovoz 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 484,62 kuna teče od 15. rujan 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 394,29 kuna teče od 15. listopad 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 381,13 kuna teče od 15. studeni 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 357,62 kuna teče od 15. prosinac 2016.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 491,33 kuna teče od 15. siječanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 319,55 kuna teče od 15. veljača 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 260,10 kuna teče od 15. ožujak 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 241,22 kuna teče od 15. travanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 282,82 kuna teče od 15. svibanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 307,46 kuna teče od 15. lipanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 310,61 kuna teče od 15. srpanj 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 276,15 kuna teče od 15. kolovoz 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 182,35 kuna teče od 15. rujan 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 123,63 kuna teče od 15. listopad 2017.
- zakonskom kamatom koja na iznos od 123,63 kuna teče od 15. studeni 2017.
po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne
stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za tri postotna poena, izuzev zatezne kamate na iznos poreza na
dohodak i prireza porezu na dohodak.
II. Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati
tužiteljici parnični trošak u iznosu od 3.281,25 kn sa zateznom kamatom koja se
određuje za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita
odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima
izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 (tri)
postotna poena, a koja teče od presuđenja do isplate.
Obrazloženje
1.Tužbom tužiteljica potražuje od tuženika isplatu razlike plaće temeljem
odredbe iz čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici za plaće u javnim
službama sklopljenog 26. listopada 2011. i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011.
Naime, tužiteljica tvrdi da je bila u radnom odnosu kod tuženika, koji predstavlja javnu
službu, u utuženom periodu od 22. travnja 2016. do 31. listopada 2017..
2. U odgovoru na tužbu tuženik je naveo kako osporava osnovu, ali ne osporava visinu tužbenoga zahtjeva.
3.U postupku su izvedeni dokazi pregledom Sporazuma o osnovici za plaće u
javnim službama, Dodatka Sporazumu o osnovici plaće od 13. svibnja 2009., Izmjena
i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26.
listopada 2011., Arbitražne odluke od 07. prosinca 2011., Vjerodostojnog tumačenja
izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 28.
prosinca 2012.,Priopćenja za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015., procjene DZS-a od 4.
rujna 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje 2015., objave procjene DZS-a od
4. prosinca 2015., priopćenja za javnost DZS-a od 4. ožujka 2016. o objavi prve
procjene tromjesečnog BDP-a za četvrto tromjesečje 2015., priopćenja za javnost od
20. listopada 2016. DZS-a i pisanog poziva sindikata od 02. lipnja 2016..
4. Podneskom od 19. travnja 2021. tužiteljica je uredila tužbeni zahtjev na način da isti glasi kao u izreci presude.
5. Između stranaka je sporna osnova tužbenoga zahtjeva, dok visina tužbenoga zahtjeva nije sporna.
6.Predmet spora je zahtjev tužiteljice za isplatom razlike plaće za razdoblje od od 22. travnja 2016. do 31. listopada 2017..
7.Tužiteljica svoj tužbeni zahtjev temelji na čl. III. Izmjena i dopuna Dodatka
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama sklopljenog 26. listopada 2011.
kojim je utvrđeno da će se osnovica u iznosu od 5.415,37 kn primjenjivati čim
službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku (dalje: DZS) ukažu na rast
međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno
prosječno dva ili više posto i na čl. IV. st. 2. i st. 3. Izmjena Dodatka, koje odredbe
utvrđuju na koji način će se vršiti uskladba osnovice plaće u javnim službama prema
paritetu plaće u privredi, a koji tekst je prihvaćen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011.
8.U postupku nije sporno da je tužiteljica zaposlenik tuženika, koji sukladno
odredbi čl. 2. Zakona o plaćama u javnim službama (NN 27/01, 39/09, dalje: ZPJS),
predstavlja javnu službu. U utuženom razdoblju plaća tužitelja je definirana čl. 4.
ZPJS kojim je propisano da plaću službenika i namještenika čini umnožak
koeficijenta složenosti poslova radnog mjesta na koje je službenik i namještenik
raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za svaku navršenu godinu
radnog staža. Osnovica plaće je regulirana čl. 2. Zakona o osnovici plaće u javnim
službama (NN 39/09, 124/09, dalje: ZOPJS) na način da je određeno da se osnovica
plaće u javnim službama utvrđuje kolektivnim ugovorom zaključenim između Vlade
RH i sindikata javnih službi, a ako kolektivni ugovor nije potpisan do donošenja
državnog proračuna RH za narednu godinu osnovicu plaće u javnim službama
određuje Vlada RH posebnom odlukom.
9.U utuženom razdoblju na snazi je bio Temeljni kolektivni ugovor za
službenike i namještenike u javnim službama (NN 141/12, 150/13, 153/13 dalje:
TKU), koji u čl. 51. propisuje da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na
osnovnu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti
radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5% za
svaku navršenu godinu radnog staža te dodaci na osnovnu plaću.
10.U postupku je utvrđeno da su Vlada Republike Hrvatske, s jedne strane, i
Sindikati javnih službi, s druge strane, sklopili 23. studenog 2006., Sporazum o
osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Sporazum) kojim je utvrđeno
povećanje osnovice za plaće u javnim službama za šest posto godišnje tijekom
2007., 2008. i 2009. godine i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1.
siječnja svake godine.
11.Nadalje je utvrđeno da su iste stranke zaključile 13. svibnja 2009. Dodatak
Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje u tekstu: Dodatak),
temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz
2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. III. utvrdili način povrata osnovice,
na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od
5.415,37 kn nakon rasta međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a.
12.Vlada RH i Sindikati javnih službi, potom su 26. listopada 2011. sklopili
Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje
u tekstu: Izmjene Dodatka), a koji tekst je usvojen i Arbitražnom odlukom od 7.
prosinca 2011. U čl. III. Izmjena Dodatka je određeno da će osnovica za obračun
plaća u javnim službama iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni
pokazatelji DZS ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog
tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (u odnosu na isto razdoblje
prethodne godine) prosječno dva ili više posto (mjereno aritmetičkom sredinom dvije
stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna
tromjesečja).
13.Vlada RH i Sindikati javnih službi prihvatili su 28. prosinca 2012.
Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka kojim se utvrđuje da se, za slučaj da se
do 31. prosinca 2012. ne ostvare pretpostavke iz čl. III. Izmjena Dodatka, Vlada
obvezuje korigirati osnovicu za obračun plaća u javnim službama, na način da će ista
biti na razini koja odgovara utvrđenom paritetu između bruto plaće VSS početnika u
javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi u RH za cijelu
2008. na godišnjoj razini. Nadalje, utvrđuje se kako će se, ako realni međugodišnji
tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja opisanih u Izmjenama
Dodatka, uskladba odgoditi za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog
tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.
14.Dana 27. studenog 2015. DSZ RH je objavio priopćenje za javnost iz kojeg
je vidljivo da je u drugom tromjesečju BDP realno veći za 1,2% dok je BDP za treće
tromjesečje 2015. DSZ-a realno veći za 2,8% u III. tromjesečju 2015. u odnosu na
isto tromjesečje 2014., koji statistički pokazatelji su potvrđeni i procjenom od 4.
prosinca 2015. S obzirom da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta BDP-a za
dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, te da
aritmetička sredina navedene dvije stope iznosi 2%, to je utvrđeno da su se krajem
studenoga 2015. ispunili uvjeti za povećanje osnovice u visini od 5.415,37 kn i to
temeljem čl. III. Izmjena Dodatka.
15.Imajući u vidu naprijed navedeno, sud smatra da Izmjene Dodatka
predstavljaju KU sklopljen sukladno odredbama čl. 2. ZOPJS te odredbe čl. 51. st. 4.
TKU kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i
dopuna na područje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. st. 4. TKU je bilo i
propisano da ugovorne stane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu te sve
njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega
proizlaze, važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim
dokumentima. Iz navedenih razloga Izmjene Dodatka, a na koje se tužiteljica poziva
u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor što proizlazi i iz činjenice da su
Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno
tumačenje Izmjena Dodatka radi pojašnjenja primjene čl. IV. st. 5., a u svezi sa čl.
VII. st. 1. Izmjena Dodatka. U tome smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem
odredbe članka III. spomenutih Izmjena Dodatka ispunjeni su krajem 2015., s
početkom primjene od siječnja 2016., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka III.
Izmjena Dodatka.
16.Dakle, tuženik je tužiteljici počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi
obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn budući je ispunjen uvjet za
primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena
plaća u utuženom razdoblju jer je došlo do rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-
a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine
(prosječno 2 ili više posto). S obzirom da je tuženik u utuženom razdoblju
obračunavao tužiteljici plaću po osnovici od 5.108,84 kn, iako je bio u obvezi
obračunavati plaću po osnovici od 5.415,37 kn, to je u obvezi naknaditi tužiteljici
potraživanje s osnova razlike bruto plaće i naknade plaće.
17.Odlukom Vlade RH od 29. prosinca 2016. naime, osnovica je povećana na iznos od 5.211,02 kn počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koje povećanje je
tužiteljica uzela u obzir prilikom izračuna. Daljnje povećanje osnovice plaće u javnim
službama uz ispunjenje određenih uvjeta predviđeno je odredbama čl. IV. Izmjena
Dodatka. Odredbom čl. IV st.1. Izmjena Dodatka utvrđeno je da će točno šest
mjeseci nakon objave podataka iz članka III. ovih Izmjena ugovorne strane utvrditi
odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečne osnovne bruto plaće početnika s
VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci (koeficijent 1,25) u
odnosu na prosječnu mjesečnu nominalnu bruto plaću u privredi u RH u prethodnoj
godini i istog pariteta u 2008. godini, a sve prema podacima DZS.
18.Prema statističkim podacima DZS-a, proizlazi kako mjesečna osnovna
bruto plaća početnika s VSS-om u javnim službama prosječno za dvanaest mjeseci u
2015. iznosi 6.225,44 kn, dok je prosječna mjesečna nominalna bruto plaća u privredi
u RH za isto razdoblje iznosila 7.247,50 kn, odnosno kako paritet za 2015. godinu
iznosi 85,9:100 (dobiveno podjelom iznosa od 6.225,44 kn sa iznosom od 7.247,50
kn). Kako je člankom VII b st. 3. i st. 8. Izmjena Dodatka utvrđeno kako paritet za
2008. godinu iznosi 87,9:100, to se primjenom odredbe čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka
dolazi do odnosa pariteta: 85,9/100 / 87,9/100 = 97,72%, a iz čega nadalje proizlazi
da je paritet iz 2015. za 2,28% manji od pariteta iz 2008. Člankom IV. st. 2. Izmjena
Dodatka određeno je da će se u slučaju smanjenja pariteta u odnosu na 2008.
godinu osnovica za obračun plaća korigirati od prvog sljedećeg mjeseca nakon
utvrđene razlike na način da se ista uveća za polovicu utvrđene razlike između
pariteta i za polovicu projekcije očekivanog postotnog rasta prosječne bruto plaće u
privredi RH u tekućoj godini, s ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine.
19.Sindikati javnih službi, dana 2. lipnja 2016., pozvali su Vladu RH da
sukladno čl. IV. Izmjena dodatka utvrde tzv. kvocijent iz čl. IV. st.1. Izmjena Dodatka,
međutim Vlada RH se oglušila na poziv i time povrijedila svoju preuzetu ugovornu
obvezu iz navedenog članka. Primjenom odredbe čl. 297. st. 4. Zakona o obveznim
odnosima, (NN 35/05, 41/08, 125/11 i 78/15, dalje: ZOO) prema kojoj se uzima da je
uvjet ispunjen ako njegovo ispunjenje, protivno načelu savjesnosti i poštenja, spriječi
strana na čiji je teret određen, kvocijent pariteta iz čl. IV st. 1., zbog naprijed
navedenog razloga, ima se smatrati utvrđenim i to 4. lipnja 2016. (jer je DZS objavio
podatke 4. studenog 2015. pa je rok određen člankom IV. st.1. Izmjena Dodatka 4.
lipnja 2016.), te je time ispunjen uvjet primjene citiranog čl. IV. st. 2. Izmjena
Dodatka. Dakle, počevši od plaće za srpanj 2016. osnovica se trebala uvećati za
daljnjih 1,14% (2,28% : 2 = 1,14%).
20. Člankom IV. st. 3. Izmjena Dodatka određeno je da će se nakon pet
mjeseci od početka primjene korigirane osnovice, sukladno prethodnom stavku,
osnovica uvećati za preostalih 50% utvrđene razlike između pariteta i za polovicu
projekcije očekivanog rasta prosječne bruto plaće u privredi RH u tekućoj godini, s
ciljem očuvanja pariteta iz 2008. godine. Stoga se osnovica plaće za prosinac 2016. i
siječanj 2017. trebala uvećati za još daljnjih 1,14%. Iz navedenog proizlazi kako je
osnovica plaće tužiteljice kroz utuženi period trebala iznositi za period od prosinca
2015. do lipnja 2016. 5.415,37 kn, za period od srpnja 2016. do studenog 2016.
5.477,11 kn, za period od prosinca 2016. do listopada 2017. 5.539,55 kn. Naime, tek
potpisom Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim
službama od 07. prosinca 2017. (NN 128/17), počevši od 01. studenog 2017.
redefinirana je osnovica u iznosu od 5.421,54 pa nakon tog datuma nema više
mjesta primjeni uskladbe pariteta.
21.Sukladno navedenom, a kako visina obračuna iz tužbenog zahtjeva
tužiteljice nije sporna između stranaka, te da je isti preciziran sukladno Izračunu
razlike dostavljenog od strane tuženika, prihvaćen je kao osnovan obračun razlike
plaće tužiteljice koja joj je trebala biti isplaćena za period od 22. travnja 2016. do 31.
listopada 2017.u iznosu od 5.854,13 kn.
22. Na dosuđene iznose tužiteljici su priznate zakonske zatezne kamate
primjenom odredbe čl. 29. ZOO koje teku od dospijeća svakog pojedinačnog dijela
iznosa do isplate (čl. 84. st. 3. odnosno čl. 92. st. 3. Zakona o radu (NN 149/09,
61/11 i 73/13, 93/14). Budući da se zatezne kamate, koje se na zakašnjele isplate
plaća isplaćuju po sudskoj presudi, ne smatraju dohotkom od nesamostalnog rada i
ne podliježu oporezivanju (čl. 15. st. 3. Zakona o porezu na dohodak (NN 177/04,
73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) i
čl. 17. st. 3. Pravilnika o porezu na dohodak (NN 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09,
146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14), te da porez na dohodak i
prirez porezu na dohodak dospijevaju tek s isplatom, što znači da se na te iznose ne
obračunavaju zatezne kamate, zatezne kamate na bruto iznose plaće dosuđene su
kao u izreci, izuzev zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na
dohodak.
23.Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st. 1. Zakona o parničnom
postupku (NN 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08,
123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19) pa je tužiteljici, imajući u vidu vrijednost
predmeta spora i popisani trošak, valjalo priznati sukladno Tarifi o nagradama i
naknadi troškova za rad odvjetnika (NN 142/12, 103/14, 118/14, 107/15) trošak za
sastav tužbe 75 bodova, za sastav podneska 75 bodova, za zastupanje na ročištu 75
bodova te trošak pristupa na ročište za objavu presude 37,5 bodova, što pomnoženo
sa 10,00 kn koliko iznosi vrijednost boda, uz PDV, daje iznos od 3.281,25 kn. Na
dosuđeni iznos parničnog troška tužiteljici pripadaju zakonske zatezne kamate od
presuđenja pa do isplate na temelju čl. 30. st. 2. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13,
93/14, 55/16, 73/17).
Split, 27. travnja 2021.
SUDAC
mr.sc. Daniela Pivčević
POUKA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana
od dana dostave odluke. Žalba se podnosi nadležnom županijskom sudu, putem
ovoga suda u dovoljnom broju primjeraka za sud i stranke u postupku.
DNA: - pun. tužitelja,
- tuženiku, - u spis
