Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
- 1 - Rev 441/2018-2
REPUBLIKA HRVATSKA VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE Z A G R E B |
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Katarine Buljan predsjednice vijeća, Slavka Pavkovića člana vijeća i suca izvjestitelja, Branka Medančića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Damira Kontreca člana vijeća u pravnoj stvari tužitelja Republika Hrvatska - Ministarstvo unutarnjih poslova, OIB …, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u K., protiv tuženika M. H. iz K., B. K. 5, OIB …, zastupanog po punomoćnici I. Z. odvjetnici u K., radi isplate, odlučujući o reviziji tuženika protiv presude Županijskog suda u Rijeci poslovni broj Gž-2298/2016 od 25. listopada 2017. kojom je potvrđena presuda Općinskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Ogulinu poslovni broj P-572/2015 od 29. rujna 2016., ispravljena rješenjem istog suda poslovni broj P-572/2015-20 od 18. siječnja 2018., u sjednici održanoj 21. travnja 2021.,
p r e s u d i o j e :
Revizija se odbija kao neosnovana.
Obrazloženje
1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:
"I. Nalaže se tuženiku M. H. iz K., B. K. 5, OIB: … da tužitelju REPUBLIKA HRVATSKA – MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, OIB: … isplati iznos od 832.677,69 kn uz zakonsku zateznu kamatu koja se od dana 01. prosinca 2014. godine do 31.07.2015. godine određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena, a od 01. kolovoza 2015. godine do isplate za svako polugodište, uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena.
II. Nalaže se tuženiku M. H. iz K., B. K. 5, OIB: … da tužitelju REPUBLIKA HRVATSKA – MINISTARSTVO UNUTARNJIH POSLOVA, OIB: … parnični trošak u iznosu od 27.500,00 kn, sve u roku od 15 dana, pod prijetnjom ovrhe.".
2. Drugostupanjskom presudom odbijena je kao neosnovana žalba tuženika te je potvrđena prvostupanjska presuda.
3. Protiv drugostupanjske presude reviziju je u smislu odredbe čl. 382. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 28/13 - dalje: ZPP) podnio tuženik iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pogrešne primjene materijalnog prava.
4. Tužitelj nije podnio odgovor na reviziju tuženika.
5. Revizija tuženika nije osnovana.
6. Prema odredbi čl. 386. ZPP u reviziji stranka treba određeno navesti i obrazložiti razloge zbog kojih je podnosi. Razlozi koji nisu tako obrazloženi neće se uzeti u obzir.
Postupajući pak sukladno odredbi čl. 392.a st. 1. ZPP revizijski sud u povodu revizije iz čl. 382. st.1. toga Zakona ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojem se ona pobija revizijom i samo u granicama razloga određeno navedenih u reviziji.
7. Iako tuženik u reviziji navodi da drugostupanjsku presudu pobija iz razloga bitnih povreda odredaba parničnog postupka, on taj revizijski razlog nije određeno naveo, a niti je obrazložio. Tako iz revizije tuženika nije vidljivo koji bi to (po shvaćanju tuženika) nižestupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka, a niti je vidljvo koja bi to konkretna bitna povreda odredaba parničnog postupka bila počinjena i u čemu bi se sastojala. Stoga taj revizijski razlog nije uzet u obzir (čl. 386. ZPP).
8. S obzirom da tuženik drugostupanjsku presudu pobija i iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja za ukazati je na slijedeće. Prema odredbi čl. 385. st. 1. ZPP revizijom se ne može pobijati drugostupanjska presuda iz razloga pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Stoga taj revizijski razlog nije uzet u razmatranje.
9. Iz revizije tuženika tek je za prepoznati da tuženik drugostupanjsku presudu pobija iz razloga pogrešne primjene materijalnog prava jer da tužitelj nije imao valjanog osnova oštećenima isplatiti naknadu štete prije no što je tuženik pravomoćno osuđen za predmetno kazneno djelo.
10. Takvo pravno shvaćanje tuženika je pogrešno. Naime, prema odredbi čl. 186. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 53/91, 73/91, 111/93, 3/94, 107/95, 7/96, 91/96, 112/99 i 88/01) obveza naknade štete smatra se dospjelom od trenutka nastanka štete. Dakle, obveza tužitelja da oštećenima naknadi predmetnu štetu nastala je i dospjela prije no što je tuženik pravomoćno osuđen za predmetno kazneno djelo.
11. Slijedom navedenog nije dakle u pravu tuženik kada smatra da je ostvaren revizijski razlog pogrešne primjene materijalnog prava.
12. Kako ne postoje razlozi radi kojih je izjavljena revizija tuženika, to je tu reviziju valjalo odbiti kao neosnovanu i to na temelju odredbe čl. 393. ZPP.
Katarina Buljan, v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.