Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1                            Broj: Ppž-3293/2021

 

                               

REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

       Broj: Ppž-3293/2021

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Goranke Ratković, predsjednice vijeća, te Gordane Korotaj i Kristine Gašparac Orlić, članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. S.T., zbog prekršaja iz čl. 54. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.), odlučujući o prigovoru okrivljenika, podnesenom protiv prekršajnog naloga Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijske uprave primorsko-goranske, Policijske postaje Vrbovsko od 11. veljače 2021., broj: 511-09-33/05-1-7-1/2021, u sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2021.,

 

p r e s u d i o    j e

 

I.              Odbija se prigovor okr. S.T. kao neosnovan i potvrđuje se pobijani prekršajni nalog.

 

II.              Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. S.T. je obvezan naknaditi paušalni iznos troškova žalbenog postupka u iznosu 100,00 (sto) kuna u roku 15 dana od primitka ove presude.

             

Obrazloženje

 

1.              Pobijanim prekršajnim nalogom, proglašen je krivim okr. S.T. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaj iz čl. 54. st. 1. i 2. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, za koji mu je izrečena novčana kazna u iznosu 5.000,00 kuna, koju je dužan platiti u roku osam dana od pravomoćnosti prekršajnog naloga, uz pogodnost plaćanja dvije trećine izrečene novčane kazne. Osim navedenog, okrivljenik je obvezan na naknadu troškova prekršajnog postupka u iznosu 500,00 kuna te mu je izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju jedan mjesec.

 

2.              Protiv navedenog prekršajnog naloga, okrivljenik, osobno, pravodobno je podnio prigovor zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji s molbom da mu se omogući iznošenje obrane na prekršajnom sudu te da iznese olakotne okolnosti vezane za prekršaj.

 

3.              S obzirom da je prigovor podnesen iz osnove čl. 237. st. 1. t. 2. Prekršajnog zakona, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, sukladno odredbi čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, o prigovoru je odlučivao odgovarajućom primjenom odredaba Prekršajnog zakona o žalbenom postupku.

 

4.              Prigovor nije osnovan.             

 

5.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijani prekršajni nalog iz osnova i razloga iz kojih se on pobija prigovorom, kao i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenik pobija prekršajni nalog, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

6.              Okrivljenik u prigovoru navodi da u zakonskom roku od osam dana podnosi prigovor na visinu izrečene novčane kazne i visinu izrečene zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije te moli da mu se omogući iznošenje obrane na prekršajnom sudu te da iznese olakotne okolnosti vezane za prekršaj.

 

7.              Prije svega, u odnosu na molbu okrivljenika da se mu se omogući iznošenje obrane na prekršajnom sudu te da iznese olakotne okolnosti vezane za prekršaj, treba navesti da ovom zahtjevu nije moguće udovoljiti, jer okrivljenik ne poriče počinjenje prekršaja, nego prigovor podnosi zbog izrečene novčane kazne i zaštitne mjere, kako to jasno proizlazi iz sadržaja njegovog prigovora. U takvoj procesnoj situaciji, relevantna je odredba čl. 238. st. 11. Prekršajnog zakona, kojom je izričito propisano da će, u situaciji kada je protiv prekršajnog naloga podnesen prigovor zbog izrečene prekršajnopravne sankcije, a o tome se radi u ovom predmetu, Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske o prigovoru odlučiti odgovarajućom primjenom odredaba o žalbenom postupku. Budući da odredbama Prekršajnog zakona, kojima su propisana procesna pravila žalbenog postupka, nije propisana mogućnost da okrivljenik iznosi obranu odnosno da ga se ispita u žalbenom postupku, to se njegovom zahtjevu ne može udovoljiti.

 

8.              Razmotrivši odluku o izrečenoj novčanoj kazni, ovaj sud smatra da je prvostupanjsko tijelo okrivljeniku za počinjeni prekršaj izreklo mjeru kazne primjerenu stupnju njegove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona. Naime, okolnost eventualnog lošeg imovnog stanja okrivljenik nije potkrijepio odgovarajućim dokazima, a što je, sukladno odredbi čl. 237. st. 2. Prekršajnog zakona, bio dužan učiniti. Osim toga, u spisu predmeta ne postoji ni jedna okolnost koja bi, po ocjeni ovog suda, imala značaj naročito izražene olakotne okolnosti i opravdavala primjenu instituta ublažavanja kazne. Stoga, cijeneći da se radi o prekršaju koji predstavlja teži oblik kršenja prometnih propisa i s time povezan veći stupanj ugrožavanja zaštićenog dobra, jer je okrivljenik upravljao brzinom koja je za čak 79,0 km/h veća od prometnim znakom dopuštene zbog poledice na kolniku, kao i cijeneći da su vrlo izraženi zahtjevi generalno preventivnog djelovanja, u konkretnom slučaju nema osnove za primjenu instituta ublažavanja kazne, jer se opća svrha prekršajnopravnih sankcija iz čl. 6. Prekršajnog zakona i svrha kažnjavanja iz čl. 32. Prekršajnog zakona ne bi mogla postići blažim kažnjavanjem. Pritom se napominje da je za prekršaj za koji je okrivljenik proglašen krivim zakonom propisana novčana kazna od 5.000,00 do 15.000,00 kuna, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 5.000,00 kuna predstavlja najnižu zakonom propisanu novčanu kaznu za predmetni prekršaj.

 

9.              Nadalje, ispitujući odluku o izrečenoj zaštitnoj mjeri, ovaj drugostupanjski sud smatra da je inkriminirano ponašanje okrivljenika teži oblik kršenja prometnih propisa, pri čemu se misli na izuzetno veliku brzinu kojom je okrivljenik upravljao, a brzina je bila ograničena zbog poledice na kolniku, i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu da upućuje na opasnost od budućeg ugrožavanja sigurnosti prometa, zbog čega je prvostupanjski sud osnovao i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije. Primjena ove zaštitne mjere u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečene mjere od jedan mjesec, u okviru zakonom propisanog raspona od jednog mjeseca do dvije godine, dakle u minimalnom zakonom propisanom trajanju, po ocjeni ovog suda, i više je nego primjerena težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

 

10.              Stoga, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikovog prigovora.

 

11.              Paušalni iznos troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi čl. 138. st. 2. t. 3.c) Prekršajnog zakona, koja propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o redovnom pravnom lijeku tužitelja i okrivljenika ili samo okrivljenika. Paušalna je svota, u skladu s čl. 138. st. 3. Prekršajnog zakona određena u okvirima propisanim Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“, broj 18/13.) u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna, a s obzirom na složenost i trajanje postupka, te imovno stanje okrivljenika. Naime, iz podataka u spisu ne proizlazi da je okrivljenik lošeg imovnog stanja pa ovaj sud smatra da plaćanjem troška žalbenog postupka u iznosu 100,00 kuna, dakle u minimalno mogućem iznosu paušalne svote, neće biti dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje.

 

12.              Slijedom navedenog, na temelju čl. 238. st. 11. u vezi sa čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.             

 

 

Zagreb, 21. travnja 2021.

 

 

Zapisničarka:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Emina Bašić, v.r.

 

Goranka Ratković, v.r.

 

              Presuda se dostavlja Ministarstvu unutarnjih poslova Republike Hrvatske, Policijskoj upravi primorsko-goranskoj, Policijskoj postaji Vrbovsko u 2 otpravka: za spis i okrivljenika.

 

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu