Baza je ažurirana 22.08.2025. 

zaključno sa NN 85/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Broj: -3751/2020

 

 

                                     

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

 

 

 

U  I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od Nediljka Bobana, kao predsjednika vijeća, te Drage Klasnića i Koraljke Bašić, kao članova vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Marcele Soljačić-Prester, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika M.A., zbog prekršaja iz članka 196. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 67/08, 48/10 , 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15, 89/15, 108/17, 70/19 i 42/20), prekršaja iz članka 199. stavak 8. cit. Zakona, prekršaja iz članka 51. stavak 5. cit. Zakona i zbog prekršaja iz članka 43. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. cit. Zakona, odlučujući o žalbi okrivljenika M.A., podnesenoj, protiv presude Općinskog prekršajnog suda u Zagrebu od 9. srpnja 2020., broj: 44. Pp P-690/2020, na sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

 

I. Žalba okrivljenika M.A. djelomično se prihvaća osnovanom te se preinačava pobijana presuda u odluci o kazni na način da se okrivljeniku, na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), dopušta da novčanu kaznu u iznosu od 9.800,00 (devettisućaosamsto) kuna, koju okrivljenik ima za platiti nakon što mu je izrečena novčana kazna u iznosu od 10.400,00 (desettisućačetristo) kuna umanjena za vrijeme provedeno u zadržavanju u iznosu od 600,00 (šesto) kuna, plati u 6 (šest) mjesečnih obroka i to prvi obrok u iznosu od 1.800,00 (tisućuosamsto) kuna, a preostalih 5 (pet) obroka u iznosu od po 1.600,00 (tisućušesto) kuna svaki obrok, s tim da prvi obrok plaća u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka ove presude, a ostalih 5 (pet) obroka u razmacima od po 30 (trideset) dana, a ukoliko okrivljenik u roku za plaćanje pojedinog obroka plati dvije trećine novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti plaćena.

 

II. U ostalom dijelu odbija se kao neosnovana žalba okrivljenika M.A., te se u pobijanom, a nepreinačenom dijelu potvrđuje pobijana presuda.

 

III. Temeljem odredbe članka 139. stavka 6. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c) Prekršajnog zakona, okrivljenik M.A. oslobađa se obveze naknade paušalnog iznosa troška ovog drugostupanjskog postupka.

Obrazloženje

 

 

Prvostupanjskom presudom, proglašen je krivim okrivljenik M.A. da je, na način činjenično opisan u izreci, počinio prekršaje iz članka 196. stavka 5. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, iz članka 199. stavak 8. cit. Zakona, iz članka 51. stavak 5. cit. Zakona i iz članka 43. stavka 3. uz primjenu članka 293. stavak 1. cit. Zakona, za koje mu je, izrečena novčana kazna u ukupnom iznosu od 10.400,00 (desettisućačetristo) kuna, s time da je temeljem članka 40. Prekršajnog zakona u novčanu kaznu uračunato vrijeme provedeno u zadržavanju od 29. listopada 2019. u 19,20 sati do 30. listopada 2019. u 07,20 sati kao 2 (dva) dana zatvora, odnosno 600,00 (šesto) kuna, tako da okrivljenik ima još za platiti novčanu kaznu u iznosu od 9.800,00 (devettisućaosamsto) kuna.

 

Na temelju članka 58. Prekršajnog zakona, prema okrivljeniku je primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 (tri) mjeseca.

 

Istom presudom okrivljenik je oslobođen obveze naknade troškova prekršajnog postupka.

 

Protiv pobijane presude, okrivljenik je pravodobno podnio žalbu zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

 

U žalbi okrivljenik navodi okolnosti pod kojima je došlo do prometne nesreće napominjući da je S.B. lažno izjavio da je on vozio oštećeni auto. Moli sud da mu izrečenu kaznu umanji i da mu omogući plaćanje kazne u ratama, jer nema toliko novaca. Također moli ovaj sud da mu pošalje isprintane snimke sa CD-a od policije, jer je bolestan (astma, bronhitis i artritis, slabo pokretan i nalazi se u samoizolaciji).

 

Predlaže da se, iz žalbenih razloga, žalba prihvati.

 

              Žalba je djelomično osnovana.

 

Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu u smislu odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18) uz ocjenu navoda žalbe, ovaj sud je utvrdio da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenika i da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona, na koje ovaj Sud pazi po službenoj dužnosti.

 

Naime, okrivljenik je u svojoj obrani u cijelosti priznao prekršaj pod točkom 2) izreke koji mu se stavlja na teret, dok je u vezi djela prekršaja pod točkom 1) izreke naveo da što se tiče važenja vozačke dozvole da je imao važeću belgijsku vozačku dozvolu, te je osporavao djela pod točkama 3) i 4) izreke, tako da već iz same obrane okrivljenika proizlazi da su se u njegovom ponašanju stekla sva bitna obilježja prekršaja činjenično opisana pod točkom 2) izreke.

 

Suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je nakon detaljno provedenog dokaznog postupka, saslušanja svjedoka M.P., I.J., S.B. i K.K., koje iskaze je ocijenio vjerodostojnim dajući za to razloge koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud, te uvida u slike s CD-a, na kojem su prikazana oštećenja automobila u predmetnoj prometnoj nesreći, nije propustio ni o jednoj odlučnoj činjenici u obrazloženju presude iznijeti razloge, jer je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, jasno i bez proturječja iznio koje odlučne činjenice i iz kojih razloga je uzeo dokazanima, pri čemu je dao ocjenu vjerodostojnosti dokaza na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, tako da nisu osnovani navodi žalbe okrivljenika da nije počinio prekršaje činjenično opisane pod točkama 1), 3) i 4) izreke pobijane presude.

 

Kako žalbenim razlozima nije objektivno i argumentirano osporena pravilnost odlučnih činjeničnih utvrđenja i zaključaka suda prvog stupnja, neosnovanom se ukazuje žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja za djela pod točkama 1), 2) i 4) izreke prvostupanjske presude.

 

Prvostupanjski sud je shodno ovlaštenju da dokaze ocjenjuje po slobodnom uvjerenju (članak 88. stavak 2. Prekršajnog zakona) svoje saznanje o djelima zasnovao na ocjeni u postupku provedenih dokaza, a što je u pobijanoj presudi i valjano obrazložio.

 

Ispitujući potom odluku o kazni vijeće ovog suda je utvrdilo da izrečena kazna nije prestroga, s obzirom da je prvostupanjski sud istu za sva djela utvrdio primjenom članka 37. Prekršajnog zakona, dakle ispod propisanog posebnog minimuma novčanih kazni za navedena djela, to vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra primjerenom, pri čemu je prvostupanjski sud prilikom određivanja kazne maksimalno vrednovao i uzeo u obzir sve okolnosti na strani žalitelja od utjecaja na visinu kazne, pa vijeće ovog suda izrečenu novčanu kaznu smatra razmjernu težini počinjenih prekršaja i prekršajnoj odgovornosti okrivljenika, te nije našao osnove za daljnje ublažavanje izrečene novčane kazne.

 

Po ocjeni ovog suda, izrečena novčana kazna primjerena je i dostatna kako svim okolnostima počinjenih prekršaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.

 

Međutim, vodeći računa o visini izrečene novčane kazne, kao i imovinskim prilikama okrivljenika utvrđenim od strane prvostupanjskog suda, da je isti umirovljenik, lošeg imovnog stanja, smatrajući to opravdanim, ovaj Sud prihvatio je kao osnovanu žalbu okrivljenika i preinačio pobijanu presudu u odluci o kazni na način da je na temelju odredbe članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona, odredio da okrivljenik izrečenu novčanu kaznu plati u šest obroka na način opisan u izreci ove presude, smatrajući da će se ovako određenim plaćanjem olakšati okrivljeniku plaćanje novčane kazne.

 

Razmotrivši odluku o primijenjenoj zaštitnoj mjeri, ovaj sud smatra da je pobijanom presudom osnovano i zakonito prema okrivljeniku primijenjena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije u trajanju od 3 mjeseca, pri čemu je sud u dovoljnoj mjeri cijenio sve olakotne okolnosti na strani okrivljenika.

 

Naime, navedeno ponašanje okrivljenika glede djela iz članka 199. st. 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama za koje je propisana novčana kazna u rasponu od 10.000,00 kn do 20.000,00 kn ili kazna zatvora do 60 dana, činjenično opisano pod točkom 2) izreke predstavlja teški oblik kršenja prometnih propisa i takvo ugrožavanje ostalih sudionika u prometu upućuje na opasnost da će okrivljenik upravljajući motornim vozilom ponovno počiniti prekršaj u prometu. Stoga je pobijanom presudom osnovano i u skladu sa zakonom prema okrivljeniku izrečena zaštitna mjera zabrane upravljanja motornim vozilom B kategorije, budući da je primjena iste u konkretnom slučaju nužna zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje predmetnog prekršaja i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika.

 

Nadalje, s obzirom na prijelazne i završne odredbe članka 58. stavka 7. Zakona o izmjenama i dopunama Prekršajnog zakona, valjalo je u konkretnom slučaju primijeniti odredbu članka 138. stavka 2. točke 3. c) Prekršajnog zakona, koja predviđa da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju i paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi okrivljenika, te temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona, osloboditi okrivljenika obveze plaćanja paušalnog iznosa troškova drugostupanjskog postupka, uzimajući u obzir od strane prvostupanjskog suda utvrđene okolnosti u vezi materijalnog stanja okrivljenika.

 

Slijedom navedenog, nije bilo osnove za prihvaćanje okrivljenikove žalbe, pa je, na temelju članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno kao u izreci ove presude.

 

 

U Zagrebu 21. travnja 2021.

 

 

Zapisničarka:                                                                                                       Predsjednik vijeća:

Marcela Soljačić-Prester v.r.                                                                           Nediljko Boban, v.r.

 

 

Presuda se dostavlja Općinskom prekršajnom sudu u Zagrebu u 4 otpravka: za spis, okrivljenika i tužitelja.

 

 

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu