Poslovni broj 21 Gž-4320/2019-2

 

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj 21 Gž-4320/2019-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sutkinja toga suda Darije Horvat predsjednice vijeća, Mirele Mijoč Kramar članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Lidije Bošnjaković članice vijeća, u pravnoj stvari tužitelja M. C. iz K., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik K. K., odvjetnik iz O. društva K. i partneri d.o.o. iz Z., protiv tuženika O. K. iz Z., …, OIB: …, kojeg zastupa punomoćnik G. M., odvjetnik iz O. društva M. i partneri iz Z., odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5462/18-9 od 22. srpnja 2019., u sjednici vijeća održanoj 21. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o   j e

 

              Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-5462/18-9 od 22. srpnja 2019.

 

 

Obrazloženje

 

              1. Prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja da se utvrdi da u ovršnom predmetu poslovni broj Ovr-1932/13 pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu predmet ovrhe čine suvlasnički udjeli tužitelja od 356/1054 na čk. br. 3826/4 oranica M., odvojak površine 967 m2, čk. br. 3826/5 dvorište M. odvojak površine 282 m2 i čk. br. 3826/6 dvorište i oranica M. odvojak površine 648 m2 koje su upisane u zk. ul. 3838 k.o. G. V. i da se utvrdi da predmet ovrhe ne čini obiteljska kuća izgrađena na čk. br. 3826/6 dvorište i oranica M. odvojak površine 648 m2 upisanoj u zk. ul. 3838 k.o. G. V. te da se naloži tuženiku da tužitelju plati prouzročeni parnični trošak zajedno sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja presude do isplate (toč. I. izreke). Ujedno je naloženo tužitelju da tuženiku nadoknadi trošak parničnog postupka u iznosu od 2.500,00 kn (toč. II. izreke).

 

              2. Protiv prvostupanjske presude žali se tužitelj iz svih žalbenih razloga iz odredbe čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku (Narodne novine, broj: 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19-dalje: ZPP). Predlaže da ovaj sud pobijanu presudu preinači, podredno ukine i predmet vrati na suđenje.

 

              3. Žalba je neosnovana.

 

              4. Predmet spora je zahtjev tužitelja na utvrđenje da u ovršnom predmetu koji se vodio među strankama predmet ovrhe čine suvlasnički udjeli tužitelja od 356/1054 na čk. br. 3826/4, čk. br. 3826/5 i čk. br. 3826/6 koje su upisane u zk. ul. 3838 k.o. G. V., a da predmet ovrhe ne čini obiteljska kuća izgrađena na čk. br. 3826/6 dvorište.

 

              5. Ispitujući pobijanu presudu kao i postupak koji je prethodio, nisu utvrđene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. ZPP na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP.

 

              6. Tijekom postupka prvostupanjski sud je ispitao sve okolnosti koje su važne za zakonito presuđenje ovog spora i na temelju postignutih rezultata valjano utvrdio potrebno činjenično stanje, izloživši ga u obrazloženju pobijane presude.

 

              7. Nije sporno da se među strankama vodio ovršni postupak pod poslovnim brojem Ovr-1932/13 u kojem je tuženik bio u svojstvu ovrhovoditelja, a tužitelj u svojstvu ovršenika, da je sudski vještak E. K. u tom ovršnom postupku procijenio tržišnu vrijednost suvlasničkih udjela tužitelja od 365/1054 dijela čestica čk. br. 3826/4, čk. br. 3826/5 i čk. br. 3826/6 na iznos od 170.000,00  kn, da su na predmetnim česticama izgrađene obiteljske kuće, da kuće nisu evidentirane u zk operatu te da se na čk. br. 3826/6 nalazi obiteljska kuća tužitelja evidentirana u katastru, ali neupisana u zemljišnim knjigama, da je vještak u elaboratu naveo da su na predmetnim česticama izgrađene obiteljske kuće koje nisu evidentirane u zemljišnoknjižnom operatu te da se u nalazu neće utvrđivati legalnost izgrađenih objekata ili stvarno vlasništvo niti će se njihova vrijednost uzeti u obzir prilikom procjene vrijednosti nekretnina upisanih u zk. ul. broj 3838 k.o. G. V. (list 37 spisa), da je tuženik u tom postupku na dražbi (list 12 do 14 spisa) kupio suvlasnički dio nekretnina tuženika kako su iste bile upisane u zemljišnim knjigama (356/1054 dijela na čk. br. 3826/4, čk. br. 3826/5 i čk. br. 3826/6 koje su upisane u zk. ul. 3838 k.o. G. V.) za 350.000,00 kn, da je suvlasnički dio navedenih čestica rješenjem o dosudi dosuđen tuženiku (list 15 do 16 spisa), da je zaključkom suvlasnički dio predan ovrhovoditelju, te je zaključeno da će se, ukoliko ovršenik dragovoljno ne preda nekretninu, na prijedlog kupca pristupiti ispražnjenju i predaji nekretnine kupcu (list 25 spisa) te da se tuženik na temelju pravomoćnog rješenja o dosudi upisao u zemljišnim knjigama (list 19 spisa).

 

              8. Prvostupanjski sud je, polazeći od utvrđenja da je predmetna ovrha provedena na temelju niza odluka toga suda pod poslovnim brojem Ovr-1932/13, a koje su odluke, nakon što je strankama omogućeno podnošenje pravnih lijekova, postale pravomoćne te je donesen zaključak o predaji dijela nekretnine tuženiku, tamo ovrhovoditelju, a kako to i sam tužitelj navodi te da se radi o sasvim odvojenom postupku, a koji se temelji na odlukama koje su postale pravomoćne, ocijenio da sud u ovom postupku ne može svojom odlukom niti na koji način intervenirati kako u pravomoćne odluke suda u drugom postupku, tako niti u način upravljanja postupkom jer je jedino sud koji je donio odluke, odnosno sud koji je nadležan rješavati o pravnim lijekovima, ovlašten odlučivati i o osnovanosti ovakvih ili sličnih navoda tužitelja.

 

              9. Nadalje, polazeći od utvrđenja da nije nadležan odlučivati o predmetu ovrhe u ovršnom postupku koji se vodi ili se vodio pred istim sudom, da tužitelj nema procesnu legitimaciju u smislu odredbe čl. 52. st. 1. Ovršnog zakona (Narodne novine, broj 112/12, 93/14 i 73/17; dalje u tekstu OZ) obzirom da nije upućen od strane suda iz ovršnog postupka na pokretanje parničnog postupka te da nema pravni interes za podnošenje ove tužbe jer je ovršni postupak dovršen pravomoćnošću rješenja o dosudi, prvostupanjski sud je odbio tužbeni zahtjev tužitelja kao neosnovan.

 

              10. Odredbom čl. 187. st. 1. ZPP propisano je da tužitelj može u tužbi tražiti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprava. Takva se tužba može podići kad je to posebnim propisima predviđeno, kad tužitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost kakve isprave prije dospjelosti zahtjeva za činidbu iz istog odnosa ili kad tužitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tužbe (st. 2.).

 

              11. Tužbom za utvrđenje ne ostvaruju se novi niti se preinačuju postojeći odnosi.

 

              12. Prema odredbi čl. 81. OZ, predmet ovrhe može biti samo nekretnina kao cjelina određena pravilima koja uređuju vlasništvo i druga stvarna prava i zemljišne knjige (st. 1.), a ako je glede neke nekretnine uspostavljeno suvlasništvo (idealni suvlasnički dio nekretnine), taj dio nekretnine može biti samostalan predmet ovrhe glede kojega se na odgovarajući način primjenjuju pravila tog zakona o ovrsi na nekretninama (st. 2.).

 

              13. Slijedom navedenog, idealni suvlasnički dio nekretnine može biti samostalni predmet ovrhe, a odredbom čl. 92. st. 1. OZ propisano je da vrijednost nekretnine sud utvrđuje zaključkom po slobodnoj ocjeni na temelju obrazloženog nalaza i mišljenja ovlaštenog sudskog vještaka ili procjenitelja, izrađenog primjenom posebnog propisa iz područja prostornog uređenja o načinu procjene vrijednosti nekretnina, načinu prikupljanja podataka i njihovoj evaluaciji te o metodama procjene nekretnina, odmah na ročištu nakon što je omogućio strankama, založnim vjerovnicima, sudionicima u postupku i osobama koje imaju pravo prvokupa da se o procjeni izjasne.

 

              14. Prema odredbi čl. 2. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09 – dalje u tekstu: ZVDSP) nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno, a prema odredbi čl. 9. st. 1. ZVDSP pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje, ali kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina,-dok prema odredbi st. 3. toga članka – što je na površini zemlje, iznad ili ispod nje izgrađeno, a namijenjeno je da tamo trajno ostane, ili je u nekretninu ugrađeno, njoj dograđeno, na njoj nadograđeno ili bilo kako drukčije s njom trajno spojeno, dio je te nekretnine sve dok se od nje ne odvoji, ali nisu dijelovi zemljišta one zgrade i drugo što je s njim spojeno samo radi neke prolazne namjene.

 

              15. I prema shvaćanju ovog suda, sporna pitanja koja su po tužbi tužitelja predmet ovog postupka, a to je da li je vrijednost obiteljskih kuća sagrađenih na česticama čk. br. 3826/4, čk. br. 3826/5 i čk. br. 3826/6 uzeta u obzir prilikom procjene vrijednosti suvlasničkog dijela nekretnina tužitelja (kao i pitanje da li se vrijednost istih trebala uzeti u obzir prilikom procjene) te da li je suvlasnički dio neupisane kuće u zemljišnim knjigama predmet ovrhe, na temelju kojih spornih pitanja tužitelj temelji svoj tužbeni zahtjev na utvrđenje, predstavljaju sporna pitanja koja mogu biti predmet ocjene isključivo u ovršnom postupku u kojem je i utvrđena vrijednost nekretnine koja je bila predmet ovrhe i u okviru kojega će se, po potrebi, provoditi ispražnjenje i predaja nekretnine u posjed kupcu.

 

              16. Naime, sukladno odredbi čl. 75. OZ ovrha na nekretnini provodi se zabilježbom ovrhe u zemljišnoj knjizi, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom nekretnine i namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenoga prodajom. Ispražnjenje i predaja nekretnine kupcu ne predstavlja ovršnu radnju u postupku ovrhe na nekretnini, već slijedi nakon provedenih ovršnih radnji i u smislu odredbe čl. 121. st. 4. i 5. OZ provodi se po pravilima toga zakona o ovrsi ispražnjenjem i predajom nekretnine te u tom postupku kupac stječe položaj ovrhovoditelja podnošenjem prijedloga za ispražnjenje i predaju nekretnine u posjed.

 

              17. S obzirom na navedeno, pravilno je prvostupanjski sud ocijenio da tužitelj ne može u posebnom parničnom postupku utvrđivati što je predmet ovršnog postupka, već mu je ta pravna zaštita osigurana u ovršnom postupku sukladno odredbama Ovršnog zakona prema kojima se utvrđuje vrijednost nekretnine koja je predmet ovrhe te se odlučuje o ispražnjenju i predaji nekretnine koja je predmet ovrhe.

 

              18. Pri tome, okolnost da je prvostupanjski sud meritorno odlučio o tužbenom zahtjevu iako je utvrdio da tužitelj nema pravni interes za podnošenje tužbe, s obzirom da tužitelj na tu bitnu povredu postupka ne upire u žalbi, a ne radi se o povredi na koju ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, nije od utjecaja, pa je valjalo žalbu tužitelja na temelju odredbe čl. 368. st. 1. ZPP odbiti kao neosnovanu.

 

              19. Odluka o parničnom trošku pravilna je i zakonita kako u osnovi tako i u visini (čl. 155. st. 1. i čl. 154. st. 1. ZPP), time da tužitelj određeno niti ne prigovara broju i vrstama radnji za koje je tuženiku dosuđen trošak.

 

U Zagrebu 21. travnja 2021.

 

 

Predsjednica vijeća:

Darija Horvat