1

                            Poslovni broj: 3 Pr-367/20-12

 

                           

                  

        Republika Hrvatska                                                                      

  Općinski sud u Vinkovcima

  Trg bana Josipa Šokčevića 17

                32100 Vinkovci

          OIB:77561654785            

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Općinski sud u Vinkovcima, OIB:77561654785 po sucu Ivi Graovac, kao sucu pojedincu, u građansko-pravnoj stvari tužitelja M. M. iz V., OIB: … zastupana po punomoćniku M. C. odvjetniku iz V., protiv tuženika G. M. A. R. V., OIB: …., uz sudjelovanje umješača na strani tuženika R. H., OIB: …, M., zastupana po O. d. o. u V., radi isplate razlike plaće, nakon održane i zaključene glavne, javne i usmene rasprave održane dana 16. ožujka 2021. u nazočnosti punomoćnika tužitelja u zamjeni P. I. odvjetničkog vježbenika iz ureda punomoćnika tužitelja, punomoćnika tuženika B. L. dipl.iur. i zastupnika umješača na strani tuženika G. V. zamjenice O. d. o. u V., potom donijete i objavljene presude na ročištu za objavu održanom dana 16. travnja 2021.

 

   p  r  e  s  u  d  i  o      j   e

 

I. Nalaže se tuženiku G. M. A. R., V. OIB 40947050227 da isplati tužitelju M. M., V., OIB: …., na ime razlike plaće za razdoblje od 01. prosinca 2015. godine pa do 31. siječnja 2017. godine bruto iznos od 7.559,63 kn, sa zateznom kamatom u dijelu neto iznosa, po stopi određenoj uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena i to tekućom:

 

- na iznos od 552,53 kn od 16. siječnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 546,26 kn od 16. veljače 2016. godine do isplate

- na iznos od 554,24 kn od 16. ožujka 2016. godine do isplate

- na iznos od 556,31 kn od 16. travnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 564,29 kn od 16. svibnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 568,73 kn od 16. lipnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 521,17 kn od 16. srpnja 2016. godine do isplate

- na iznos od 544,09 kn od 16. kolovoza 2016. godine do isplate

- na iznos od 496,54 kn od 16. rujna 2016. godine do isplate

- na iznos od 539,51 kn od 16. listopada 2016. godine do isplate

- na iznos od 566,93 kn od 16. studenoga 2016. godine do isplate

- na iznos od 546,72 kn od 16. prosinca 2016. godine do isplate

- na iznos od 527,44 kn od 16. siječnja 2017. godine do isplate

- na iznos od 474,87 kn od 16. veljače 2017. godine do isplate,

 

sve u roku od 15 (petnaest) dana.

 

II. Odbija se zahtjev tužitelja u dijelu koji se odnosi na isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu od 7.559,63 kn.

 

III. Nalaže se tuženiku da naknadi tužitelju trošak ovog parničnog postupka u iznosu od 3.281,25 kn uvećan za zakonsku zateznu kamatu tekuću od dana donošenja presude do isplate, u visini stope određene čl. 29. Zakona o obveznim odnosima koja se za svako polugodište određuje uvećanjem prosječne kamate na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve u roku od 15 dana.

 

IV. Odbija se umješač na strani tuženika R. H., OIB: …, M. z. i o. sa zahtjevom za naknadu troška parničnog postupka.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Tužitelj je po punomoćniku podnio tužbu ovome sudu protiv tuženika, radi isplate razlike plaće za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. do konca siječnja 2017. u ukupnom iznosu od 8.852,87 kn sa zakonskom zateznom kamatom na pojedine mjesečne iznose razlike plaće.

 

2.              U tužbi navodi da je dana 23. studenog 2006. između V. R. H. i Sindikata javnih službi sklopljen Sporazum o osnovici za plaće u javnim službama, kojim je ugovoreno povećanje osnovice za izračun plaća u javnim službama za 6% u 2007., 2008. i 2009. godini. Međutim, zbog nastupa recesije dana 13. svibnja 2009. Vlada RH i sindikati javnih službi sklopili su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama (dalje Dodatak Sporazumu) kojim je osnovica privremeno zamrznuta na razini iz 2008. na iznos od 5.108,84 kn, dok je povećanje osnovice za preostalih 6% iz 2009. sporazumno odgođeno sukladno članku 3. Dodatka Sporazuma. Odredbom članka 4. i članka 5. Dodatka Sporazuma ugovoreno je daljnje postepeno povećanje osnovice radi usklađenja plaća u javnim službama s prosječnim plaćama u Republici Hrvatskoj. Dana 26. listopada 2011. između V. RH i sindikata javnih službi sklopljene su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, koji predstavlja osnovu ove tužbe, a Izmjene Dodatka Sporazumu usvojene su i u obliku arbitražne odluke od dana 7. prosinca 2011. Sukladno članku 11. stavak 4 Izmjena Dodatka Sporazumu ugovoreno trajanje istog je pet godina. Zbog pravila o produženoj primjeni Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1 Zakona o radu (NN broj: 93/14) primjena Izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017. Vlada RH i sindikati javnih službi su dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje Izmjena Dodatka Sporazumu radi pojašnjenja primjene članka 4. st. 5 u vezi s člankom 7. st. 1 Izmjena Dodatka Sporazumu.

 

3.              U podnesenoj tužbi tužitelj dalje navodi da je člankom 3. Izmjene Dodatka Sporazumu ugovorena osnovica za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema ovim Izmjenama i dopunama. Dana 28. kolovoza 2015. Državni zavod za statistiku objavio je prvu procjenu tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje 2015. u kojoj se navodi kako je BDP realno veći za 1,2% u drugom tromjesečju 2015. u odnosu na isto tromjesečje 2014. Isti statistički pokazatelji potvrđeni su i procjenom DZS-a od dana 4. rujna 2015. S obzirom da aritmetička sredina navedene dvije stope realnog rasta BDP-a iznosi upravo 2% krajem studenog 2015. ispunjen je uvjet iz članka 3. Izmjena Dodatka Sporazumu jer su u tom mjesecu objavljeni relevantni podaci DZS-a.

 

4.              Tužitelj smatra da se od prosinca 2015. osnovica povećala na iznos od 5.415,37 kn, a kako je tuženik nastavio u utuženom razdoblju obračunavati tužitelju plaću po osnovici od 5.108,84 kn to tužitelj ovom tužbom potražuje razliku plaće sukladno dostavljenom obračunu.

 

5.              U odgovoru na tužbu tuženik čini nespornim da je tužitelj bio zaposlen kod tuženika temeljem Ugovora o radu u utuženom razdoblju. Također čini nespornim da je dana 25. studenog 2006. sklopljen Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti, kao i da je 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama, te da su 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama. Tuženik smatra kako je pogrešno da bi dana 13. svibnja 2009. sklopljen Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, te dana 26. listopada 2011. sklopljene Izmjene i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama bili sklopljeni kao dodaci, izmjene i dopune, aneksi ili bilo što slično u odnosu na Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti. Naime, Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama i Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama predstavljaju dodatak, odnosno izmjene i dopune u odnosu na Sporazum o osnovici plaće u javnim službama sklopljen dana 23. studenog 2006., a što je sporazum različit od Sporazuma o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti sklopljenog dana 25. studenog 2006.

 

5.1.              Tuženik ističe kako je u vezi sa navodima iz tužbe sporna pravna valjanost, pravna narav i obveznost. Naime, prije svega sporna je pravna valjanost navedenih pravnih izvora te se prije svega valja propitati jesu li izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od dana 26. listopada 2011. pravno valjane i mogu li proizvoditi pravne učinke, napose u smislu da bi utjecale na to da osnovica za obračun plaća iznosi 5.415,37 kn. Za tuženika je sporna pravna valjanost izmjene i dopune Dodatka Sporazumu od 26. listopada 2011. i to iz razloga jer je taj dodatak potpisan od manje potpisnika od prethodnih sporazuma o osnovici plaće u javnim službama, dakle nisu svi potpisnici Sporazuma o osnovice plaće u javnim službama i Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama. Naime, tuženik smatra da bi izmjene Kolektivnog ugovora bile pravno valjane potrebno je da ga sklope svi sindikati koji su sklopili sam izvornik ugovora. Tuženik se pri tome poziva na pravno shvaćanje izneseno u odluci Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj:Gž-5/05 od 27. travnja 2005. te odluci Vrhovnog suda RH broj: Revr-409/09 od 17. ožujka 2010.

 

5.2.              Tuženik smatra da su ništetne i nepostojeće Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaća u javnim službama od 26. listopada 2011. te smatra da ne postoji utuživa obveza u vezi povećanja osnovice za plaću u javnim službama. Tuženik posebno ističe da sklapanju Sporazuma, Dodatku Sporazuma i Izmjeni i dopuni Dodatku Sporazuma nisu prethodili zakoniti kolektivni pregovori u smislu Zakona o radu. Ovo iz razloga što poslodavac o sklapanju Kolektivnog ugovora nije pregovarao s pregovaračkim odborom sastavljenim od zastupnika sindikata, nego samo s predstavnicima određenih, pojedinačnih i nekih sindikata s područja za koje se Kolektivni ugovor sklapa, te da ti predstavnici sindikata nisu imenovani zajedničkim sporazumom svih sindikata, niti su imenovani odlukom Gospodarsko socijalnog vijeća, a što je izravno protivno pravnom uređenju Odbora sindikata za kolektivne pregovore iz odredbe članka 186. Zakona o radu (NN broj:38/95., 54/95., 17/01 i dr.) odnosno odredbi članka 254. Zakona o radu (NN broj:149/09 i dr.). Stoga tuženik smatra da se radi o sporazumu koji po svojoj pravnoj naravi predstavlja običan ugovor, sporazum obveznog prava, a ne i kolektivni ugovor kao ugovor radnog prava, odnosno je kao potonji ništetan. U tom smislu tuženik se poziva na stav iznesen u odluci Županijskoga suda u Zagrebu broj: GžR-425/13 od 16. travnja 2013.

 

5.3.              U odgovoru na tužbu tuženik ističe da se plaće u javnim službama određuju prije svega Zakonom o plaćama u javnim službama (NN broj:27/01 i 39/09) i to člankom 4. i Zakonom o osnovici plaće u javnim službama (NN broj:39/09 i 124/09) članak 2. i da predstavlja strogo i apsolutno zakonsko uređenje, ius cogens, kod kojeg otklon volje stranaka nije moguć. Isto tako, tuženik smatra da je sve do donošenja Odluke o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama dana 29. prosinca 2016. koja se primjenjuje od 1. siječnja 2017. u primjeni bila osnovica za obračun plaće u javnim službama u visini od 5.108,84 kn bruto prema Dodatku Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od dana 13. svibnja 2009. Tuženik smatra da nisu nastupile pretpostavke za primjenu osnovice za obračun plaća u javnim službama u iznosu od 5.415,37 kn bruto iz razloga što u članku 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. stoje uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi sa navedenim osnovicom. U okviru odgovora na tužbu tuženik se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu tužitelja te predlaže da sud tužitelja odbije sa tužbenim zahtjevom.

 

6.              Podneskom od 21. prosinca 2020. O. d. o. u V. izvijestilo je sud da R. H. sukladno odredbi članka 206. Zakona o parničnom postupku stupa u predmetnu parnicu u svojstvu umješača na strani tuženika te se u svom očitovanju pridružuje svim navodima i prijedlozima tuženika iz odgovora na tužbu. Tužbeni zahtjev tužitelja smatra neosnovanim te predlaže da sud tužitelja odbije sa tužbenim zahtjevom te ga obveže na naknadu parničnog troška tuženiku.

 

7.              Rješenjem od 8. siječnja 2021. sud je prihvatio sudjelovanje R. H. kao umješača na strani tuženika obzirom da isti ima pravni interes za sudjelovanje, obzirom da tražbina iz ovoga postupka u slučaju uspjeha tužitelja tereti Državni proračun, te je R. H. zainteresirana za ishod postupka.

 

8.              U svrhu dokaza sud je u ovoj pravnoj stvari izvršio uvid u presliku Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006., uvid u presliku Dodatka Sporazumu od 13. svibnja 2009., u presliku Izmjena i dopuna Dodatku sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. i arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., uvid u presliku vjerodostojnog tumačenja Izmjena i dopuna Dodatka sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama usvojenog dana 28. prosinca 2012.

Također je izvršen uvid u priopćenje za javnost DZS-a od 28. kolovoza 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za drugo tromjesečje za 2015., te objavu procjene DZS-a od 4. rujna 2015., uvid u priopćenje za javnost DZS-a od 27. studenog 2015. o objavi prve procjene tromjesečnog BDP-a za treće tromjesečje za 2015. te objavi procjene DZS-a od 4. prosinca 2015.,  uvid priložene obračune plaće za tužitelja, uvid u priloženi obračun  plaće po osnovici 5.415,37 kuna. Nadalje, izvršen je uvid priložene preslike zapisnika od 08. veljače 2018. i 18. prosinca 2017. u predmetu Pr-36/17 Općinskog suda u Zlataru.

 

9.              U pogledu visine tužbenog zahtjeva parnične stranke su se u ovom postupku suglasile da sud ne provodi financijsko-knjigovodstveno vještačenje, već da tuženik putem svoje računovodstvene službe provjeri ispravnost izračuna sačinjenog od strane tužitelja, a što je tuženik i učinio te je svoj izračun dostavio izravno punomoćniku tužitelja. Na ročištu održanom dana 16. ožujka 2021. ovaj izračun od strane tuženika tužitelj je prihvatio kao pravilan te je sukladno tom izračunu i specificirao svoj tužbeni zahtjev, s tim što je tužitelj sada potraživao na ime razlike plaće iznos od 7.559,63 kn, a ne iznos od 8.852,87 kn koliko je to tužitelj prvotnim tužbenim zahtjevom iz tužbe potraživao.

 

10.              Na temelju provedenih dokaza i navoda stranaka sud je utvrdio slijedeće:

 

10.1.              Predmet spora je zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u iznosu od 7.559,63 kn za razdoblje od mjeseca prosinca 2015. do konca siječnja 2017. uz pripadajuće zakonske zatezne kamate na pojedinačne mjesečne iznose razlike plaće.

 

11.              Između stranaka nije sporno da je tužitelj za razdoblje za koje potražuje razliku plaće bio u radnom odnosu kod tuženika. Također je nesporno da su V. RH i Sindikati javnih službi i to Sindikat hrvatskih učitelja, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja, Sindikat zaposlenika u djelatnosti socijalne skrbi Hrvatske, Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, Hrvatski liječnički sindikat, Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara – medicinskih tehničara te Hrvatski sindikat djelatnika u kulturi zaključili 23. studenog 2006. Sporazum o osnovici za plaću u javnim službama, a kojim Sporazumom su ugovorili da se osnovica za izračun plaće u javnim službama povećava za 6% u 2007., zatim u 2008. te u 2009. i da se navedene obračunske osnovice primjenjuju od 1. siječnja svake godine.

 

11.1.              Također je nesporno da su Vlada RH i isti Sindikati javnih službi zaključili 13.5.2009. Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, a temeljem kojeg Dodatka su se suglasili o zamrzavanju osnovice za izračun plaća iz 2008. u visini od 5.108,84 kn bruto time da su u čl. 3. utvrdili način povrata osnovice, a to na način da se osnovica za obračun plaće u javnim službama utvrđuje u iznosu od 5.415,37 kn nakon što službeni pokazatelji DZS-a ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno prosječno dva ili više posto, a to u odnosu na isto razdoblje prethodne godine te u čl. 4. odredili i način usklađivanja pariteta između prosječne mjesečne bruto plaće početnika sa VSS-om u javnim službama (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu bruto minimalnu plaću u Republici Hrvatskoj.

 

11.2.              Nije sporno da su V. RH te Sindikati javnih službi zaključili 26.10.2011. Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama s tim da te izmjene nisu potpisane po Samostalnom sindikatu zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske iako su po predstavnicima tog sindikata parafirane, a kojim izmjenama je promijenjen čl. 3. Dodatka te čl. 4. koji su se odnosili na način povrata osnovice i način usklađivanja pariteta, a promijenjen je i čl. 7. u kojem su utvrđeni odgovarajući uvjeti nužni za ostvarivanje odredbi Dodatka te Izmjena i dopuna i to na način da se ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativni rast u nekom u razdobljima opisanih u čl. 3. do 5. ovih Izmjena i dopuna uskladba se odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pad realnog tromjesečnog BDP-a (u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) trajao.

 

11.3.              Nadalje, nesporno je da je 7.12.2011. arbitraža koja je sastavljena temeljem Sporazuma o arbitraži donijela Arbitražnu Odluku kojom je utvrdila sadržaj Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće, a kako je  to prethodno opisano, da su Vlada RH te Sindikati javnih službi koji su potpisali naprijed spomenute Izmjene od 26.10.2011. donijeli 28.12.2012. Vjerodostojno tumačenje Izmjena i dopuna o osnovici plaće za javne službe, a to u odnosu na čl. 4. u vezi s čl. 7. Dodatka Sporazumu, da je negativni rast BDP-a prema službenim podacima Državnog zavoda za statistiku trajao neprestano od četvrtog tromjesečja 2011. do zaključno trećeg tromjesečja 2014. tj. 12 tromjesečja uzastopno, da je u drugom tromjesečju 2015. zabilježen rast BDP-a u 1,2%, a u trećem tromjesečju 2015. rast BDPA-a od 2,8% što daje aritmetičku sredinu od 2,0% time da je posljednji podatak za rast BDP-a u trećem tromjesečju od strane DZS-a objavljen dana 4.12.2015.

 

11.4.              Također je nesporno da je Vlada RH 29.12.2016. donijela Odluku o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama u iznosu od 5.211,02 kn bruto s primjenom od 1.1.2017. tj. počevši s plaćom za mjesec siječanj 2017., koja će biti isplaćena za mjesec veljaču 2017. 

 

12.              Tužitelj smatra da su se u utuženom razdoblju ispunili uvjeti za obračun plaće tužitelju u visini osnovice od 5.415,37 kn, ili više, temeljem odredbe članka 3. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama, jer su službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukazali na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnje realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom, dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja.

 

13.              Tuženik osporava pravnu valjanost Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.,  tvrdi da su ništavi ne samo Izmjena Dodatka Sporazumu iz 2011. već i Dodatak Sporazumu iz 2009. te Sporazum o osnovici iz 2006. g.,  prigovara i pravnoj valjanosti Arbitražne odluke od 7. studenog 2011. Prigovori o pravnoj nevaljanosti naprijed navedeni akata usmjereni su na tvrdnju tuženika da je na strani jednog pregovarača, odnosno na strani Sindikata bilo nedostataka jer nisu potpisani od svih sindikata koji su pregovarali s Vladom RH. Tuženik tvrdi da se nisu ispunili uvjeti za primjenu odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., jer se nisu ispunili uvjeti za primjenu, odnosno "uskladbu" propisani člankom 7. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženik ističe i da naprijed navedeni Sporazum ima vremensko važenje od pet godina, čije je trajanje isteklo 26. listopada 2016., tako da je otpala pravna osnova za uskladbu plaća.

 

14.              U utuženom razdoblju (od prosinca 2015. do zaključno siječnja 2017.) bio je na snazi Temeljni kolektivni ugovor za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12 - dalje: TKU), koji u članku 51. regulira da plaću zaposlenika čini osnovna plaća i dodaci na osnovu plaću, a osnovnu plaću zaposlenika čini umnožak koeficijenta složenosti radnog mjesta na koje je raspoređen i osnovice za izračun plaće, uvećan za 0,5 % za svaku navršenu godinu radnog staža, te dodaci na osnovnu plaću kao što su stimulacija, dodaci na posebne uvjete rada, položeni dodaci i uvećanja plaća. U istom članku TKU, u stavu 4. navodi se da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009. te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze te Sporazum o dodacima na plaću o obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim samim dokumentima.

 

15.              Sporazumom o dodacima na plaću u obrazovanju od 25. studenoga 2006. regulirano je kako će se u svrhu reguliranja zaostajanja plaća u sustavu obrazovanja i znanosti, prilikom obračunavanja plaće, uz povećanje osnovice utvrđene u članku 2. tog Sporazuma, osnovna plaća uvećati dodacima za povećanje obujma i složenosti posla kako slijedi: od dana 1.kolovoza 2007. 2 %; od dana 1. srpnja 2008. 2,1 %; od dana 1. srpnja 2009. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2010. 2,2 %; od dana 1. srpnja 2011. 2,2 % i od dana 1. srpnja 2012. 2,3%. Uvećanja se obračunavaju na način da se ugovoreni dodaci za svaku godinu obračunavaju na već uvećani dodatak iz prethodne godine. 

 

16.              Člankom 9. Stavak 3. Zakona o radu (Narodne novine br.93/14) propisano je, a tako je bilo propisano i  člankom 7. stavak 3. Zakona o radu („Narodne novine“, br: 149/09, 61/11 i 73/13, dalje: ZR)  da će se primijeniti za radnika najpovoljnije pravo, ako je neko pravo iz radnog odnosa različito uređeno ugovorom o radu, pravilnikom o radu, sporazumom sklopljenog između radničkog vijeća i poslodavca, kolektivnim ugovorom ili zakonom, osim ako Zakonom o radu ili drugim zakonom nije drugačije određeno. U članku 1. Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama od 23. studenog 2006. ugovoreno je da se osnovica za izračun plaća u javnim službama povećava za 2007., 2008. i 2009. godinu za 6 % i da će se te obračunske osnovice primjenjivati od 1. siječnja svake godine.

 

17.              Dana 26. listopada 2011. Vlada RH i Sindikat javnih službi sklopili su Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama. U članku 3. izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaću u javnim službama sklopljenog dana 26. listopada 2011. ugovoreno je da će osnovica za obračun plaća iznositi 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelj Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno (a u odnosu na isto razdoblje prethodne godine) prosječno dva ili više % (mjereno aritmičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja) i primjenjivat će se iza toga do prve slijedeće promjene prema izmjenama i dopunama.

Člankom 11. navedenih Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. je propisano da se dodatak Sporazumu i navedene izmjene i dopune smatraju ugovorom na određeno vrijeme u trajanju od 5 godina, s time da se ugovorne strane obvezuju u dobroj vjeri pristupiti produljenju roka trajanja ovih izmjena i dopuna za godinu dana u slučaju da u razdoblju od potpisivanja ovih izmjena i dopuna zaključno do kraja 2016. bude zabilježen realni međugodišnji rast BDP-a manji od 3 %. Zbog pravila o produženoj primjeni  Kolektivnih ugovora iz članka 199. stavak 1. Zakona o radu/14  primjena izmjena Dodatka Sporazumu istekla je dana 26. siječnja 2017.  Naprijed navedene Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. prihvaćene su i u formi Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011. u kojoj je navedeno da se članak 3. mijenja i glasi: " osnovica za obračun plaće u javnim službama iznosit će 5.415,37 kn bruto za mjesec u kojem službeni pokazatelji Državnog zavoda za statistiku RH ukažu na poboljšanje stanja, odnosno rast međugodišnjeg realnog tromjesečnog BDP-a za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine prosječno 2 ili više posto, mjereno aritmetičkom sredinom dvije stope realnog rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a dva uzastopna tromjesečja, te će se primjenjivati iza toga do prve slijedeće promjene prema  tim Izmjenama i dopunama.

 

18.              U članku 4. Izmjena Dodatka Sporazumu o osnovici za plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. uređen je način usklađivanja pariteta te je navedeno da će se usklađenje učiniti na način da će točno šest mjeseci nakon objave podataka iz članka 3. Izmjena i Dopuna, ugovorne stane utvrditi odnos (kvocijent) pariteta između pariteta mjesečna osnovna bruto plaća početnika sa VSS u javnim službama prosječno za 12 mjeseci (koeficijent 1,25) u odnosu na prosječnu mjesečnu bruto nominalnu plaću RH u prethodnoj godini i istog pariteta iz prethodne alineje u 2008. Člankom 5. Izmjena i Dopuna određeno je da se nakon 11 mjeseci od zadnje korekcije osnovice prema člancima 2. i 4. Izmjena i Dopuna, Vlada RH obvezuje započeti obračun i isplatu radi dostizanja ciljane cijene rada u paritetu između mjesečne osnovne bruto prosječne plaće VSS početnika u javnim službama (koeficijent 1,25) i prosječne bruto plaće u privredi RH u omjeru 95:100 na način da će se osnovica povećati za međugodišnji rast prosječne bruto plaće u privredi RH za zadnjih šest mjeseci za koje postoje podaci Državnog zavoda za statistiku, uvećana za 1,5 %. Vlada RH donijela je novu Uredbu o nazivima radnih mjesta i koeficijentima složenosti poslova u javnim službama ("Narodne novine" broj 25/13), kojom je umanjila koeficijente za 3%, što znači da je tom Uredbom smanjen koeficijent sa 1,25 na 1,2125.

 

19.              Ovaj sud smatra da Izmjena i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. predstavljaju Kolektivni ugovor sklopljen sukladno odredbama članka 2. Zakona o osnovici plaće u javnim službama ("Narodne novine" broj 39/09, 124/09) temeljem kojeg se osnovica plaća u javnim službama određuje KU između Vlade RH i Sindikata javnih službi, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10), a kojom je bila utvrđena primjena Dodatka Sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na područje visine plaće u javnim službama, te odredbe članka 51. stavak 4. Temeljnog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 141/12), kojom je utvrđena primjena dodatka sporazumu te svih njegovih izmjena i dopuna na pitanje visine plaće u javnim službama. Člankom 51. stavak 4. Temeljenog kolektivnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama ("Narodne novine" broj 115/10) je i bilo propisano da ugovorne strane zajednički utvrđuju da su Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 13. svibnja 2009., te sve njegove izmjene i dopune ili novi sporazumi koji se na njega nastavljaju ili iz njega proizlaze, te Sporazum o dodacima na plaću u obrazovanju i znanosti od 25. studenoga 2006. važeći dokumenti koji se primjenjuju na način i u rokovima određenim tim dokumentima. Podjednako je bilo propisano i odredbom članka 51. stavak 4. TKU ("Narodne novine" broj 141/12).

 

20.              Iz navedenih razloga ovaj sud smatra da Izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., a na koje se tužitelj poziva u tužbi predstavljaju pravno valjani kolektivni ugovor. To proizlazi i iz činjenice da su Vlada RH i Sindikati javnih službi dana 28. prosinca 2012. usvojili Vjerodostojno tumačenje izmjena Dodatka Sporazuma radi pojašnjenja primjene članka 4. stavak 5., a u svezi sa člankom 7. stavak 1. Izmjena Dodatka Sporazumu. U tom smislu uvjeti za povećanje osnovice temeljem odredbe članka 3. spomenutih izmjena Dodatka Sporazumu ispunjeni su krajem 2015., s početkom primjene od prosinca 2015., a što proizlazi i iz sadržaja odredbi članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011.

 

21.              Nije osnovan prigovor tuženika o pravnoj nevaljanosti (ništavosti) Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. te, sukladno tome i Arbitražne odluke od 7. prosinca 2011., koja potvrđuje sadržaj odredbe članka 3. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Iz Odluke VS RH poslovni broj Revr-408/12 i Odluke Ustavnog suda RH poslovni broj U-III/3535/12 proizlazi da izmjene KU ne moraju biti potpisane od svih izvornih potpisnika KU, kao i da pojedini sindikati ne smiju biti protivno zakonu isključeni iz kolektivnog pregovaranja i sklapanja Kolektivnog ugovora.

 

21.1.              Tuženik prigovora da su Sporazum o osnovici plaće u javnim službama i Dodatak Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama potpisani od osam potpisnika pa da u tom smislu navedene izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. nije potpisao jedan potpisnik (iako ga je parafirao) i to Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske, pa da u tom smislu nisu svi potpisnici prihvatili i sudjelovali u izmjenama i dopunama te sklopili izmjene i dopune Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. Tuženik nije tijekom postupka dokazao da bi Samostalni sindikat zdravstva i socijalne skrbi Hrvatske bio protuzakonito isključen iz pregovaranja. Dapače, utvrđeno je da je taj sindikat parafirao izmjene Dodatka Sporazumu, što znači da je ravnopravno s ostalim sindikatima sudjelovao u pregovorima. Tako je Vrhovni sud RH, u svojoj presudi poslovni broj Gž-13/02, zauzeo stajalište prema kojem se smatra da je Sindikat pravilno zastupljen u pregovorima i kada zastupnici nekih od zastupljenih sindikata ne sudjeluju u pregovorima jer su to odbili, te da je sindikat u pregovorima pravilno zastupljen i onda kad drugi zastupljeni sindikat kod poslodavca iz bilo kojeg razloga odbije sudjelovati u pregovorima. Niti jedan od potpisnika, a osobito Vlada RH, u zakonom predviđenom postupku ni sa čime nije osporila, odnosno osporavala, valjanost Izmjena i dopuna Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama.

 

21.2.              Isto tako neosnovano tuženik prigovara da u konkretnom slučaju nisu ispunjeni niti uvjeti za primjenu odredbe članka 7. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazumu o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011., koja propisuje da se uskladba odgađa za onoliko tromjesečja koliko je pada realnog tromjesečnog BDP-a trajao u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, ako realni međugodišnji tromjesečni BDP zabilježi negativan rast u nekom od razdoblja navedenih u članku 3. - 4. Izmjena i dopuna Sporazuma. Naime, članak 7. stavak 1. Izmjena dodatka Sporazumu propisuje da odgoda nastupa ako bi u nekom u razdoblju opisanih u članku 3.-5. bio zabilježen negativan rast BDP-a. Iz odredbe članka 3. proizlazi da se ista odnosi na razdoblje od trenutka ispunjenja uvjete za povećanje osnovice pa nadalje, odnosno ubuduće. Iz podataka o realnom tromjesečnom stanju BDP-a, a koje je objavio Državni zavod za statistiku RH vidljivo je da od IV kvartala 2014. pa nadalje nije bilo negativnog rasta BDP-a. Dapače, vidljivo je da je BDP stalno rastao.

 

22.              Odredba članka 7. stavak 1. Izmjena i dopuna Dodatka Sporazuma o osnovici plaće u javnim službama od 26. listopada 2011. ne odnosi se na povrat osnovice iz članka 3., već isključivo na usklađenje osnovice iz članka 4. i 5. Izmjena Dodatka Sporazumu. Namjera Vlade RH je bila povrat osnovice na razinu iz 2009. i to na iznos od 5.415,37 kn. Odgoda uskladbe dvanaest neprekidnih kvartala je konzumirana kroz članak 4. stavak 5. izmjena Dodatka sporazumu i temeljem Vjerodostojnog tumačenja od 28. prosinca 2012., jer je odredbom članka 4. stavak 5. Izmjena Dodatka Sporazumu bilo ugovoreno da će Vlada RH biti u obvezi korigirati i isplatiti povećanu osnovicu plaće od 1. travnja 2013. pa nadalje, ako se do 31. prosinca 2012. ne ispune pretpostavke iz članka 3.

 

23.              Iz navedenog proizlazi da je tuženik tužitelju počevši od 1. siječnja 2016. bio u obvezi obračunavati i isplatiti plaću po osnovici od 5.415,37 kn te je stoga tužbeni zahtjev tužitelja za isplatom razlike plaće u utuženom razdoblju pravno osnovan.  Ispunjen je uvjet za primjenu više osnovice u odnosu na osnovicu temeljem koje je tužitelju isplaćena plaća u utuženom razdoblju, budući da je došlo do poboljšanja stanja, odnosno rasta međugodišnjeg tromjesečnog BDP-a, za dva tromjesečja uzastopno u odnosu na isto razdoblje prethodne godine (prosječno 2 ili više posto).

24.              Na ročištu održanom 16. ožujka 2021. tužitelj se izjasnio da nije sporan izračun koji je dostavio tuženik, te je u skladu sa tim izračunom i konačno postavio tužbeni zahtjev u bruto iznosu od 7.559,63 kn. Sud je dosudio tužitelju utuženi iznos od 7.559,63 kn za razdoblje od prosinca 2015. do siječnja 2017. sa zakonskom zateznom kamatom na pojedinačne mjesečne iznose jer tuženik iste nije isplatio do 15. og u mjesecu za prethodni mjesec, a po stopi zatezne kamate određenoj po članku 29. stavak 2 i 8 Zakona o obveznim odnosima.

 

25.              Što se tiče potraživanja zateznih kamata, sukladno odredbama čl. 45. st.1. i 2. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/11, 144/12, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14 i 136/15 – dalje ZPD) predujam poreza na dohodak obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, isplatitelj primitka iz čl. 14. istog Zakona ili sam porezni obveznik i to prilikom svake isplate prema propisima koji važe na dan isplate.  Odredbama čl. 45. st. 4. i 5. ZPD i čl. 61. st. 1. i 9. Pravilnika o porezu na dohodak („Narodne novine“ 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14 – dalje Pravilnik) propisano je da se predujam poreza na dohodak od nesamostalnog rada obračuna tijekom istog mjeseca svakog poreznog razdoblja isplaćenog primitka od nesamostalnog rada iz čl. 14. toga Zakona i čl. 11., 12 i 15. Pravilnika umanjenog za obračunane i uplaćene doprinose za obvezno osiguranja iz primitka po posebnim propisima i umanjenim za iznos uplaćenih premija osiguranja iz čl. 12. st. 9. i čl. 16. st. 2. ZPD, te umanjenog za osobni odbitak iz čl. 36. st. 1. i 2. ZPD. Obračunati predujam poreza isplatitelj obustavlja i uplaćuje istodobno s isplatom primitka od nesamostalnog rada, kao porez u odbitku.  S obzirom na navedeno, porez na dohodak i prirez na dohodak koji čine sastavne dijelove bruto plaće (uz neto plaću i doprinose) dospijevaju tek s isplatom što znači da do trenutka isplate nisu dospjeli na naplatu iznosi poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak pa se na te iznose zatezne kamate ne obračunavaju te je obzirom na navedeno presuđeno u odnosu na potraživanje zateznih kamata kao pod točkom 2. izreke. 

 

26.              Potporu naprijed iznijetom stajalištu ovaj sud nalazi u zauzetom pravnom stajalištu i odlukama donesenih od strane viših sudova u identičnoj pravnoj stvari te tako u presudi Županijskog suda u Splitu broj: GžR-59/2019-2 od 2. svibnja 2019. i broj:GžR-755/2018-2 od 23. rujna 2019., Županijskog suda u Bjelovaru broj: GžR-233/2018-2 od 10. rujna 2019., Županijskog suda u Osijeku broj:GžR-427/2018 od 10. rujna 2019., Županijskog suda u Rijeci broj: GžR-343/2018-3 od 13. veljače 2020. i dr.

 

27.              Odluka o parničnom trošku temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. u svezi sa člankom 155. Zakona o parničnom postupku. Tužitelju je odobren parnični trošak u ukupnom iznosu od 3.281,25 kn koji trošak se odnosi na radnje zastupanja po punomoćniku odvjetniku prema vrijednosti predmeta spora i u skladu sa važećom Tarifom o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i to za: sastav tužbe = 75 bodova (Tbr. 7 toč. 1 OT), sastav obrazloženog podneska od 31. 12. 2020. = 75 bodova (Tbr. 8 toč. 1 OT), zastupanje na ročištu od 16. 3. 2021. = 75 bodova (Tbr. 9. toč. 1 OT) te zastupanje na ročištu za objavu presude = 37,5 bodova (Tbr. 9. toč. 3 OT), koje radnje zastupanja nose 262,5 bodova što pomnoženo sa vrijednošću boda i uz 25% PDV-a iznosi 3.281,25 kn. Tužitelju nije odobren trošak izračuna obračuna plaće u visini od 200,00 kn jer isti nije bio nužan za donošenje odluke u ovome postupku. Tužitelju je odobrena zakonska zatezna kamata na dosuđeni trošak parničnog postupka tekuća od presuđenja do isplate temeljem članka 30. stavak 2 Ovršnog zakona.

 

28.              Sud je odbio zahtjev umješača R. H. na strani tuženika za naknadnom parničnog troška jer je isti neosnovan temeljem članka 154. stavak 5 Zakona o parničnom postupku, obzirom da je tuženik izgubio ovaj spor, a zbog odbijanja dijela tužbenog zahtjeva za isplatu zateznih kamata na iznos poreza na dohodak i prireza porezu na dohodak sadržanih u dosuđenom bruto iznosu razlike plaće, za tuženika i umješača na strani tuženika nisu nastali posebni troškovi.

 

29.              Kraj svega naprijed izloženog ovaj sud je donio odluku kao u dispozitivu presude.

 

 

U Vinkovcima 16. travnja 2021.

 

                                                                                                                                            Sudac

                                                                                                                                      Iva Graovac, v.r.

 

                                         

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana. Žalba se podnosi u pisanom obliku putem ovoga suda u četiri primjerka, a o žalbi odlučuje Županijski sud.

              Stranci koja je pristupila ročištu radi uručenja presude rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.

Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a uredno je obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana kada je ročište održano.             

              Stranci koja nije pristupila ročištu radi uručenja presude, a nije uredno obaviještena o ročištu, rok za žalbu teče od dana dostave prijepisa presude.

 

 

DOSTAVITI:

1./Odvjetnik M. C., V. – punomoćnik tužitelja

2./G. M. A. R. V. – tuženik

3./O. d. o. u V. – umješač na strani tuženika