Baza je ažurirana 12.03.2026. zaključno sa NN 157/25 EU 2024/2679

 

Pristupanje sadržaju

              1              Poslovni broj: 6 UsImio-6/20-25        

         

 

 

 

REPUBLIKA  HRVATSKA

UPRAVNI SUD U SPLITU

           Put Supavla 1

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

     Upravni sud u Splitu, po sutkinji toga suda Neli Mešin, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja M. V. iz K., N. n. , zastupan po opunomoćenicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z., J. D. M. …, protiv tuženika Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Zagreb, A. Mihanovića 3, radi prava iz mirovinskog osiguranja, nakon javne rasprave zaključene 8. travnja 2021. u nazočnosti zamjenika opunomoćenika tužitelja B. S., odvjetnika u O. d. „K. i R.“ iz S. i generalnog opunomoćenika tuženika Ž. M., objavljene 16. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o  j e

 

I      Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Središnje službe, Klasa: UP/II 141-02/19-01/03311792596, Urbroj: 341-99-05/3-19-7333 od 11. prosinca 2019

              II      Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova upravnog spora.

 

 

Obrazloženje              

 

 

Osporenim rješenjem tuženika, Klasa: UP/II 141-02/19-01/03311792596, Urbroj: 341-99-05/3-19-7333 od .... odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv rješenja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, P. u. u Z., Klasa: UP/I 141-02/18-01/03311792596, Urbroj: 341-24-05/3-18-17420 od ..., kojim je tužitelju, dosadašnjem korisniku invalidske mirovine, i dalje priznato pravo iz mirovinskog osiguranja zbog profesionalne nesposobnosti za rad.

Tužitelj u tužbi, kojom osporava zakonitost rješenja tuženika, navodi kako nije zadovoljan postupanjem tuženika u ovom predmetu te ocjenom da se zdravstveno stanje tužitelja nije promijenilo na gore u odnosu na zdravstveno stanje tužitelja kada je doneseno rješenje. Prigovara kako nije jasno osporeno rješenje iz razloga što se u obrazloženju istoga navodi da je od ... tužitelj ostvario status HRVI sa % oštećenja organizma temeljem PTSP-a. Nakon toga u obrazloženju pobijanog rješenja nigdje se ne navodi što je bilo sa onih % oštećenja organizma temeljem PTSP-a, odnosno da li je i unatoč toga umanjenja radne sposobnosti u tom postupku, uključujući ili ne uključujući tih % u ukupni stupanj umanjenja radne sposobnosti tužitelja on i dalje nema potpuni gubitak radne sposobnosti. Prigovara kako nema ni riječi o tome što predstavlja tih % oštećenja organizma temeljem PTSP-a uz nespornu činjenicu da je od strane komisije tuženika postojeća nesposobnost za rad od tada utvrđena invalidnost od % u svezi članka 2. stavak 2. ranije važećeg Zakona o pravima branitelja iz Domovinskog rata i članova njegove obitelji. Smatra kako bi ta činjenica od % temeljem PTSP-a morala imati utjecaja pa makar u tome što je ipak razlika u odnosu na invaliditet uzrokovan u svezi članka 2. stavak 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji. S druge strane, onda bi onih % umanjenja radne sposobnosti uslijed bolesti koja nije u svezi članka 2. stavka 2. Zakona o pravima hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, ali umjesto % sada trebala iznositi najviše % što jedno s drugima daje sasvim drugu sliku o uzroku umanjenja radne sposobnosti tužitelja. Tužbenim zahtjevom traži poništenje rješenja tuženika i vraćanje predmeta na ponovni postupak.

Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da tužba nije osnovana i da je osporeno rješenje doneseno u skladu sa činjeničnim stanjem utvrđenim u provedenom upravnom postupku i u skladu sa zakonskim propisima. Predlaže Sudu odbiti tužbeni zahtjev.

Ocjenjujući zakonitost osporenog rješenja Sud je tijekom dokaznog postupka izvršio uvid u sudski spis te spis tuženog tijela dostavljen uz odgovor na tužbu.

U sporu su održane rasprave ... i ... čime je dana mogućnost strankama da se sukladno članku 6. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 20/10., 143/12., 152/14., 94/16. i 29/17., dalje u tekstu ZUS-a) očituju o činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješenje ove upravne stvari.

Temeljem provedenih dokaza tijekom upravnog postupka kao i tijekom ovog spora, te nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja, sukladno odredbi članka 55. stavka 3. ZUS-a, Sud je ocijenio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

              Predmet spora je utvrđivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti, sukladno odredbi članka 39. Zakona o mirovinskom osiguranju („Narodne novine“ broj: 157/13., 151/14. i 33/2015., dalje u tekstu: ZOMO-a).

              Prema članku 39. stavku 1. ZOMO-a smanjenje radne sposobnosti prema ovome Zakonu postoji kada se kod osiguranika, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, radna sposobnost smanji za više od polovice u odnosu na zdravog osiguranika iste ili slične razine obrazovanja. Poslovi prema kojima se ocjenjuje sposobnost za rad obuhvaćaju sve poslove koji odgovaraju njegovim tjelesnim i psihičkim sposobnostima, a smatraju se odgovarajućim njegovim dosadašnjim poslovima.

              Stavkom 2. istog članka propisano je da preostala radna sposobnost postoji kada je kod osiguranika nastalo smanjenje radne sposobnosti iz stavka 1. ovoga članka, ali se s obzirom na zdravstveno stanje, životnu dob, naobrazbu i sposobnost može profesionalnom rehabilitacijom osposobiti za rad s punim radnim vremenom na drugim poslovima.

              Iz sadržaja spisa predmeta proizlazi kako je predmetni postupak za ostvarivanje prava iz mirovinskog osiguranja na temelju smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnog ili potpunog gubitka radne sposobnosti pokrenut na prijedlog izabranog doktora medicine primarne zdravstvene zaštite od ...

              Utvrđeno je kako je rješenjem Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, P. u. u Z. broj: … od ... tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne nesposobnosti za rad uzrokovano % bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom …% bolešću izvan ratnih okolnosti, počevši od ...

              U predmetnom upravnom postupku pribavljen je nalaz i mišljenje vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Područnog ureda S., Izdvojeno mjesto Z., Klasa: 561-01/19-09/72, Urbroj: 426-04-06-04/1-19-3, evidencijski broj vještačenja … od .... kojim je utvrđeno kako kod tužitelja i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad uzrokovana % bolešću zadobivenom u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a dijelom % bolešću izvan ratnih okolnosti.

Odlučujući o žalbi tužitelja, pribavljen je nalaz i mišljenje višeg vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Z., Klasa: 561-01/19-09/72, Urbroj: 426-04-01/3-19-6, evidencijski broj vještačenja: od ...

Vijeće viših vještak u svom nalazu i mišljenju, prema priloženoj medicinskoj dokumentaciji, utvrđuje da je kod tužitelja (...) zbog psihičkih smetnji iz kruga PTSP-a s razvojem trajnih promjena osobnosti u komorbiditetu s anksio depesivnim smetnjama te degenerativnim promjenama kralježnice s posljedičnim vertebralnim sindromima, sukladno sa člankom 11. ZOMO-a, utvrđena profesionalna nesposobnost za rad od ... uz kontraindikacije za poslove policijskog službenika; od ... uzrok je u omjeru: % bolest u svezi s člankom 2. stavkom 2. ZOPHBDR-a i …% bolest koja nije u svezi s člankom 2. stavkom 2. ZOPHBDR-a

Vijeće viših vještak utvrđuje da je tužitelj od ... ostvario status HRVI-a s % oštećenja organizma temeljem PTSP-a.

Utvrđuje da se tužitelj od zadnje ocjene ... nastavio ambulantno pratiti po psihijatru kontrolama svaka do mjeseci u OB Z. (Dr. Š.), a psihičko stanje je uz manje korekcije farmakoterapije stacionarno; kliničkom slikom dominira napetost, nezadovoljstvo, socijalna izoliranost, smetnje spavanja, osnovno raspoloženje je trajno sniženo bez dublje psihopatologije; psihijatar u zadnjem nalazu od ... indicira liječenje u DB o kojem nema podataka. Utvrđuju da se osim povremenih kontrola psihijatra tijekom ... liječio zbog lokalnog edema uvule, a ... zbog hiperplazije prostate i kolelitijaze.

Zaključno, vijeće viših vještak povodom žalbe, nakon uvida u priloženu medicinsku dokumentaciju i žalbene navode, utvrđuje da je ocjena vijeća vještaka pravilna jer su navedene promjene u psihičkom i općem zdravstvenom statusu dostupne daljnjem liječenju po nadležnim specijalistima te nije došlo do takvog pogoršanja koje bi po svom stupnju izraženosti uvjetovalo potpuni gubitak radne sposobnosti, stoga, utvrđuju kako nema temelja za promjenu ranije utvrđenog stupnja niti uzroka ranije utvrđene profesionalne nesposobnosti za rad.

              Tuženo je tijelo u cijelosti prihvatilo opisani nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka i na temelju istog odbilo žalbu.

Tijekom sudskog spora, po prijedlogu tužitelja, izveden je dokaz medicinskim vještačenjem po stalnoj sudskoj vještakinji medicine rada dr. mr. sc. M. V.-B. iz S., na okolnost  je li  kod tužitelja M. V., na dan pregleda od strane prvostupanjskog tijela vještačenja (...), nastupio potpuni gubitak radne sposobnosti (članak 39. Zakona o mirovinskom osiguranju), prema zanimanju tužitelja - iz obrasca od ..., s osvrtom na nalaz i mišljenje vijeća viših vještaka Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, Središnjeg ureda u Z., Klasa: 561-01/19-09/72, Urbroj: 426-04-01/3-19-6 od ..., u skladu sa odredbama Uredbe o metodologijama vještačenja.

Sudsko-medicinsko vještačenje Sud je proveo radi ostvarivanja procesnih načela ravnopravnosti stranaka i jednakosti oružja kao sastavnih elemenata prava na pošteno suđenje kako ta načela u svojoj praksi definiraju Ustavni sud Republike Hrvatske u primjeni članka 29. Ustava Republike Hrvatske („Narodne novine“ broj: 56/90., 135/97., 113/20., 28/01., 76/10. i 5/14.) i Europski sud za ljudska prava u primjeni članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Naime, kako tužitelj u upravnom sporu osporava pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja u upravnom postupku od strane ovlaštenih vještaka tuženog tijela, prema stajalištu ovog Suda, jedino dokazno sredstvo kojim tužitelj može učinkovito dokazati svoje navode jest provođenje vještačenja u upravnom sporu od strane neovisnog sudskog vještaka.

Sudska vještakinja u svom nalazu i mišljenju od ..., koji je utemeljila na cjelokupnoj medicinskoj dokumentaciji nastaloj do izrade nalaza i mišljenja vijeća viših vještaka od ..., koja prileži spisu predmeta, utvrdila kako je razvidno da je tužitelj od ... u ambulantnom tretmanu psihijatra zbog psihičkih smetnji iz kruga kronificiranog PTSP-a i depresivnog poremećaja uz sklonost somatizaciji, a što potvrđuju i nalazi kliničkog psihologijskog testiranja iz ... i ... Utvrđuje da je liječen primjenom psihofarmaka u ambulantnom tretmanu, a u razdoblju od - ... provedeno je i liječenje na Odjelu za psihijatrijsku dnevnu skrb OB u Š. Utvrđuje kako su navedene bolesti posljedica sudjelovanja tužitelja u Domovinskom ratu zbog čega ima utvrđen status HRVI od % privremeno do ... , a od  ... i dalje  postoji  status HRVI od %, ali je sada to oštećenje trajno.

Utvrđuje da uz navedene psihičke tegobe, medicinska dokumentacija tužitelja pokazuje da kod njega postoje i druge bolesti i stanja. Izvršeni nalaz MSCT-a vratne i slabinske kralježnice od ... pokazao je da kod tužitelja postoje degenerativne promjene kralježnice, a nalazi EMG-a od ... i ... potvrđuju postojanje i pripadajuće radikulopatije, pa se postavlja dijagnoza kroničnog cervikobrahijalnog i lumosakralnog sindroma. Utvrđuje da se bilježi i postojanje degenereativnih promjena u oba koljena. Utvrđuje da se zbog šećerne bolesti neovisne o inzulinu liječi peroralnim antidijabeticima. Utvrđuje da mu je dijagnosticirana i kolelitijaza (kamenci na žuči), te da se kontrolira i zbog povišenih vrijednosti masnoća u krvi  sa posljedičnom masnom jetrom, što potvrđuje nalaz interniste od ...

Nadalje, utvrđuje da se u medicinskoj dokumentaciji, nakon što je tužitelj vještačen ..., bilježi da ima Gastroezofagealni reflux (nalaz od ....), a ... kontrolira se po urologu zbog hipertrofije prostate.

Utvrđuje da se tužitelj i dalje liječi povremeno, po prilici dva puta godišnje po psihijatru (nalazi od ...), pod istim dijagnozama te kliničkom slikom kao i do Utvrđuje kako navedena dokumentacija ne pokazuje pogoršanje psihičkog stanja tužitelja u odnosu na ono kada je vještačen ... Utvrđuje kako se bilježe psihijatrijske kontrole u ambulantnom tretmanu, te da je preporučeno liječenje u okviru Dnevne psihijatrijske bolnice (vještakinja ne nalazi nalaz da je isto provedeno), a nije provedeno niti klasično bolničko psihijatrijsko liječenje.

Nadalje, sudska vještakinja je pojasnila kako će svoj nalaz i mišljenje dati kao neovisni sudsko medicinski vještak za medicinu rada, a na način kako se radna sposobnost ocjenjuje prema pravilima struke medicine rada, vodeći računa i o načinu vještačenja sukladno važećem članku 30. Zakona o mirovinskom osiguranju ( NN br. 157/13, 151/14, 33/15, 93/15). Pojasnila je kako je prema Pravilnicima o specijalističkom usavršavanju zdravstvenih radnika (NN br. 39/94, 100/11, 133/11, 54/12, 49/13, 139/14) ocjena radne sposobnosti u isključivoj nadležnosti specijaliste medicine rada.

              Pojasnila je kako se sukladno pravilima struke medicine rada ocjena radne sposobnosti donosi na temelju stupnja oštećenja funkcije organa ili organskog sustava (određuju je specijalisti kliničkih medicinskih grana, kada je stupanj funkcionalnog oštećenja definitivan)  u odnosu na poslove i radne zadatke koje obavlja osoba čija radna sposobnost se vještači. Obzirom da specijalisti medicine rada tijekom specijalističke izobrazbe stječu znanja o zanimanjima, radnim mjestima, uvjetima rada i tehnološkim procesima, a uzimajući u obzir stupanj oštećenja funkcije organa ili organskih sustava koju su procijenili doktori kliničari, donose konačnu ocjenu radne sposobnosti.

U svom mišljenju sudska vještakinja je utvrdila da kod tužitelja na dan pregleda od strane  prvostupanjskog tijela vještačenja HZMO-a (...) nije nastupio  potpuni gubitak radne sposobnosti sukladno članku 39. Zakona o mirovinskom osiguranju, prema zanimanju tužitelja iz obrasca  od ....

U obrazloženju vještačenja utvrdila je kako je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj nastavio ambulantno liječenje po psihijatru zbog istih psihičkih bolesti i stanja zbog kojih su ... vještaci HZMO-a ocijenili da kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad uz kontraindikacije za poslove policajca, uzroka % bolest u svezi članka 2. stavka 2. ZOPHBDR-a i % bolest koja nije u svezi tih okolnosti. Utvrđuje kako psihijatrijska dokumentacija nakon ove ocjene pokazuje da se tužitelj oko dva puta godišnje javlja psihijatru na kontrole u ambulantnom tretmanu, da nije provedeno bolničko liječenje a niti liječenje u sustavu dnevne bolnice, da se primjenjuje ista psihofarmakoterapija, a što sve ne govori u prilog pogoršanja psihičkog stanja. Također, utvrđuje kako niti druge bolesti nisu u stanju pogoršanja funkcije u odnosu na prethodno vještačenje. Utvrđuje da liječenje tužitelja  zbog lokalnog edema uvule ... te zbog hiperplazije prostate i kolelitijaze ne utječe uopće na radnu sposobnost tužitelja.

Zaključuje kako obzirom da ne postoji promjena stupnja oštećenja psihičkih funkcija, a niti stupnja oštećenja funkcije  drugih organa ili organskih sustava, sa motrišta specijaliste medicine rada, nisu  se stekli uvjeti za promjenu  ocjene radne sposobnosti, a niti omjera uzroka invalidnosti kod tužitelja već  i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad  uz navedene kontraindikacije i omjer uzroka invalidnosti kao i ...

Sudska vještakinja, obzirom na navode iz tužbe, pojasnila je pojmove oštećenja organizma, odnosno invaliditeta i invalidnosti te koje su razlike među njima. Dakle, navela je kako je invalidnost stanje organizma nastalo uslijed prirođene mane, stečene bolesti, pretrpljene ozljede ili manjka važnog dijela tijela, kojeg je posljedica trajna, djelomična ili potpuna (profesionalna ili opća) nesposobnost za rad. Objasnila je kako se invalidnost utvrđuje OPISNO, prema fizičkim i psihičkim mogućnostima radnika za rad u struci za koju je osposobljen, ili za rad uopće, a nakon nastanka trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem.

Nadalje, pojasnila je kako je invaliditet, tjelesno oštećenje, oštećenje organizma gubitak, bitnije oštećenje ili znatnija onesposobljenost pojedinog organa ili dijelova tijela, što otežava normalnu aktivnost organizma i zahtijeva veće napore  u obavljanju životnih potreba, bez obzira na to uzrokuje li ono invalidnost ili ne. Pojašnjava da invaliditet predstavlja anatomski ili funkcionalni  gubitak na razini organskog sustava, organa ili dijela tijela, odnosno neke vitalne funkcije, i on je postotna kvantifikacija anatomskog ili funkcionalnog gubitka, neovisno od toga reflektira li se i kako taj gubitak štetno na profesionalne radne sposobnosti radnika. Pojašnjava da sukladno tome sa motrišta specijaliste medicine rada , postojanje invaliditeta (tjelesnog oštećenja, oštećenja organizma) kod radnika ne znači nužno da kod njega postoji smanjena profesionalna radna sposobnost za obavljanje poslova na radnom mjestu na koje je raspoređen.

Nadalje, pojašnjava kako postoji također značajna razlika i u kriterijima ocjenjivanja invaliditeta i invalidnosti. Kod ocjene invaliditeta u prvom planu su biološki, neprofesionalni kriteriji, dok se pri ocjenjivanju invalidnosti uzimaju u obzir trajne promjene u zdravstvenom stanju radnika, samo i isključivo u odnosu  na konkretne profesionalne zahtjeve koje radnik obavlja.

Sudska vještakinja navodi kako je tužitelju prvi put ocjenjeno oštećenje organizma, odnosno dobio je status HRVI od % privremeno do ..., a od ... taj status je postao trajan. Dakle, utvrđuje kako se ovdje radi o invaliditetu, a ne o invalidnosti pa se taj postotak ne može pribrajati uzroku invalidnosti, koji je sasvim drugi pojam, kako je to pojasnila.

Ističe kako se ocjena radne sposobnosti (invalidnost) ne može odrediti u postotcima već samo opisno, ali njen uzrok se određuje u postotcima kojima se ne može dodavati postotak invaliditeta.

Utvrđuje da je tužitelj i prije vještačenja ... imao PTSP koji je kao stupanj  oštećenja psihičkih funkcija kod donošenja ocjene radne sposobnosti i ... uzet u obzir.

Sudska vještakinja zaključno utvrđuje kako je suglasna sa ocjenom radne sposobnosti tužitelja i uzroka nastanka invalidnosti, koje su u svom nalazu i mišljenju ocijenili vještaci u mirovinskom sustavu ...

Naposljetku je navela kako za donošenje nalaza i mišljenja na zatražene okolnosti,  nije bilo potrebe  da osobno izvrši klinički pregled tužitelja jer je priložena medicinska dokumentacija bila dostatna za njeno  očitovanje.

Nalaz i mišljenje sudske vještakinje dostavljen je strankama na očitovanje te im je rješenjem od ... udijeljen rok od dana radi dostavljanja očitovanja, ukoliko su to smatrali potrebnim. Sud je istim rješenjem upozorio stranke da ukoliko svoje očitovanje ne dostave u udijeljenom roku, isto se neće razmatrati niti uvažiti.

              Tužitelj je u svom očitovanju od ... u bitnom naveo kako prigovara nalazu i mišljenju sudske vještakinje, jer ista nije uzela u obzir opće zdravstveno stanje tužitelja, njegovu dob, te činjenicu da je tužiteljevo zdravstveno stanje nažalost isključivo rezultat sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata i strahota koje je proživio u tom trenutku. Zbog navedenog mišljenja je da je kod njega nastupila opća nesposobnost za rad isključivo kao uzrok sudjelovanja u Domovinskom ratu. Mišljenja je kako je sudska vještakinja prije davanja nalaza i mišljenja morala obaviti pregled tužitelja osobno. Tužitelj je predložio da Sud pozove sudsku vještakinju na očitovanje da li tužitelj sa posljedicama koje trpi zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, uzimajući njegovu dob te stručnu spremu, može obavljati bilo kakav posao, te da se očituje u pogledu činjenice da li bi njen nalaz i mišljenje imao utjecaj pregled tužitelja od strane sudske vještakinje.

              Tuženik je u svom očitovanju od ... u bitnom naveo kako je suglasan sa nalazom sudske vještakinje.

U skladu sa navedenim i utvrđenim, prema ocjeni ovog Suda, tuženik nije povrijedio zakon na štetu tužitelja kada je na nalazu i mišljenju vijeća viših vještaka od ... utemeljio svoje rješenje, budući je ocjenu iz istog nalaza i mišljenja da su promjene u psihičkom i općem zdravstvenom statusu kod tužitelja dostupne daljnjem liječenju po nadležnim specijalistima te da nije došlo do takvog pogoršanja koje bi po svom stupnju izraženosti uvjetovalo potpuni gubitak radne sposobnosti, potvrdila i sudska vještakinja medicine rada dr. mr. sc. M. V.-B. u svom nalazu i mišljenju od ..., zbog čega Sud nema osnove zaključiti da je ocjena ovlaštenih vještaka nepravilna. 

Prema ocjeni ovog Sud, nalaz i mišljenje sudske vještakinje medicine rada dr. mr. sc. M. V.-B. stručno je i uvjerljivo, utemeljeno je na pravilima struke, valjano je obrazloženo u skladu sa Uredbom o metodologijama vještačenja („Narodne novine“, broj: 67/17., 56/18.) te sadržava sve činjenice koje su sa medicinskog stajališta važne za donošenje pravilne odluke u pogledu ocjene radne sposobnosti tužitelja.

Sudska vještakinja dr. mr. sc. M. V.-B. u svom detaljno obrazloženom nalazu i mišljenju, nedvojbeno i jasno utvrđuje kako je iz priložene medicinske dokumentacije razvidno da je tužitelj nastavio ambulantno liječenje po psihijatru zbog istih psihičkih bolesti i stanja zbog kojih su ... vještaci HZMO-a ocijenili da kod tužitelja postoji profesionalna nesposobnost za rad uz kontraindikacije za poslove policajca, uzroka % bolest u svezi članka 2. stavka 2. ZOPHBDR-a i % bolest koja nije u svezi tih okolnosti, te kako psihijatrijska dokumentacija nakon ove ocjene pokazuje da se tužitelj oko dva puta godišnje javlja psihijatru na kontrole u ambulantnom tretmanu, da nije provedeno bolničko liječenje, niti liječenje u sustavu dnevne bolnice, da se primjenjuje ista psihofarmakoterapija, a što sve ne govori u prilog pogoršanja psihičkog stanja. Također, sudska vještakinja nedvojbeno i jasno utvrđuje kako niti druge bolesti nisu u stanju pogoršanja funkcije u odnosu na prethodno vještačenje, te kako liječenje tužitelja zbog lokalnog edema uvule ... te zbog hiperplazije prostate  i kolelitijaze ne utječe uopće na radnu sposobnost tužitelja. Sudska vještakinja nedvojbeno utvrđuje kako obzirom da ne postoji promjena stupnja oštećenja psihičkih funkcija a niti stupnja oštećenja funkcije  drugih organa ili organskih sustava,  sa motrišta specijaliste medicine rada, nisu  se stekli uvjeti za promjenu  ocjene radne sposobnosti a niti omjera uzroka invalidnosti kod tužitelja već  i dalje postoji profesionalna nesposobnost za rad  uz navedene kontraindikacije i omjer uzroka invalidnosti kao i ...

Imajući u vidu da se radi o primjeni stručno-medicinskog znanja iz područja medicine rada, to Sud nema osnove zaključiti da je nalaz i mišljenje sudske vještakinje, nepravilan te isti u cijelosti cijeni vjerodostojnim.

              Prigovor tužitelja da sudska vještakinja nije uzela u obzir opće zdravstveno stanje tužitelja, njegovu dob, te činjenicu da je tužiteljevo zdravstveno stanje nažalost isključivo rezultat sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske tijekom Domovinskog rata i strahota koje je proživio u tom trenutku, ovaj Sud nije uvažio osnovanim, budući iz sadržaja nalaza i mišljenja proizlazi kao je sudska vještakinja prilikom izrade nalaza i mišljenja u obzir uzela cjelokupnu dokumentaciju priloženu spisu predmeta kao i sve zdravstvene tegobe tužitelja, te ocijenila kako iste utječu na radnu sposobnost tužitelja, a kako je prethodno izloženo.

              Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se pozove sudska vještakinja na očitovanje da li tužitelj sa posljedicama koje trpi zbog sudjelovanja u Domovinskom ratu, uzimajući njegovu dob te stručnu spremu, može obavljati bilo kakav posao, iz razloga što se na navedene okolnosti sudska vještakinja očitovala u svom nalazu, a što je prethodno izloženo.

Također, Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja da se pozove sudska vještakinja na očitovanje u pogledu činjenice da li bi njen nalaz i mišljenje imao utjecaj pregled tužitelja od strane sudske vještakinje, iz razloga što se na navedene okolnosti sudska vještakinja očitovala u svom nalazu i jasno navela kako nije bilo potrebe da se osobno izvrši klinički pregled tužitelja, jer je priložena medicinska dokumentacija bila dostatna za njeno očitovanje.

              Slijedom navedenoga, prema stajalištu ovog Suda, osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja, a tužbeni prigovori nisu osnovani te nisu od utjecaja na donošenje drugačije odluke u ovom upravnom sporu.

              Stoga, valjalo je na temelju odredbe članka 57. stavka 1. ZUS-a odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i odlučiti kao u izreci presude. 

              Kako tužitelj nije uspio u sporu, trebalo je temeljem odredbe članka 79. stavka 4. ZUS-a, odbiti zahtjev za naknadom troškova spora kao neosnovan i  odlučiti kao pod točkom II izreke presude.

 

 

U Splitu, 16. travnja 2021.

 

                                                                                                                                S U T K I N J A

 

                                                                                                                Nela Mešin, v.r.

 

 

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (članak 66. ZUS-a).

 

 

             

 

             

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za točnost otpravka-ovlašteni službenik

Ivana Barać

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu