Baza je ažurirana 22.08.2025.
zaključno sa NN 85/25
EU 2024/2679
- 1 - Broj: Ppž-784/2021
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI PREKRŠAJNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B Broj: Ppž-784/2021
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sutkinja: Anđe Ćorluka, kao predsjednice vijeća, te Ivanke Mašić i Mirjane Margetić kao članica vijeća, uz sudjelovanje višeg sudskog savjetnika Stanislava Walaszeka kao zapisničara, u prekršajnom predmetu protiv okr. Ž.L. i dr., zbog prekršaja iz članka 22. st. 3. i 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji („Narodne novine“ broj: 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okr. Ž.L. i okr. J.L., podnijetoj po branitelju D.P. , odvjetniku iz K., protiv presude Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: 3 Pp J-336/2020-14 od 31. kolovoza 2020. , na sjednici vijeća održanoj dana 15. travnja 2021.
p r e s u d i o j e
Obrazloženje
1.Prvostupanjskom presudom okr. Ž.L. i okr. J.L. su proglašeni krivima i kažnjeni novčanim kaznama od 6.000,00 (šest) tisuća kuna, svaki okrivljenik. Okr. Ž.L. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, a okr. J.L. zbog prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, činjenično i pravno opisanih u izreci pobijane presude.
Temeljem čl. 40. Prekršajnog zakona okr. Ž.L.se uračunava vrijeme za koje je bio uhićen od 12. lipnja 2020. u 11,25 sati do 13, lipnja 2020. u 8,00 sati kada je doveden pred sud kao iznos od 600,00 kuna, tako da mu ostaje za platiti novčane kazne u iznosu od 5. 400,00 kuna.
Okrivljenicima je odobreno plaćanje izrečene novčane kazne u 5 (pet) mjesečnih obroka.
Temeljem odredbe čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji okrivljenicima se izriče zaštitna mjera zabrane međusobnog približavanja na udaljenost manju od 5 metara u zatvorenom i 10 metara na otvorenom prostoru gdje se istovremeno zateknu u trajanju od 6 (šest) mjeseci , kao i zabrana međusobnog uznemiravanja ili uhođenja žrtve na bilo koji način, a koje će provesti Policijska postaja Duga Resa po pravomoćnosti presude.
Istom presudom okr. Ž.L. je temeljem odredbe čl. 182. st. 1. t. 3. Prekršajnog zakona oslobođen optužbe za djelo prekršaja iz čl. 22. st. 5. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji.
Okrivljenici su dužni na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od 200,00 (dvjesto) kuna, svaki okrivljenik.
2. Protiv te odluke žalbu su podnijela oba okr. pravodobno i to okr. Željko Lipovšać osobno zbog bitne povrede postupka, pogrešno , pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji što proizlazi iz sadržaja žalbe, a okr. Juraj Lipovšćak po branitelju bitne povrede postupka, zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i odluke o prekršajnopravnoj sankciji, što proizlazi iz sadržaja žalbe.
Predlažu da se iz razloga navedenih u žalbi, žalba prihvati.
3. Žalbe nisu osnovane.
4. Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona („Narodne novine“, broj 107/07, 39/13, 157/13, 110/15, 70/17 i 118/18), ispitivao je pobijanu prvostupanjsku presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom i po službenoj dužnosti. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih žalitelji pobijaju prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenom zakonskom propisu, pazi po službenoj dužnosti.
U žalbi zbog bitne povrede odredaba prekršajnog postupka žalitelji ističu kako presuda ne sadrži razloge o odlučnim činjenicama.
5. Međutim, suprotno ovim paušalnim žalbenim navodima, u kojima se očigledno pozivaju na bitnu odredbu čl. 195. st. 1.t. 11. Prekršajnog zakona, po ocjeni ovog suda, prvostupanjski sud je, nakon vjernog iznošenja dokaznog materijala, naveo odlučne činjenice na temelju kojih je došao do zaključka o počinjenju prekršaja i prekršajnoj odgovornosti oba okrivljenika,kao i kojim se razlozima rukovodio kod donošenja odluke o kazni, pa kako,dakle pobijana presuda sadrži sve potrebne razloge o odlučnim činjenicama, a isti su jasni i nisu proturječni, to je ocjenjeno da žalbe žalitelja zbog bitne povrede postupka nije osnovana.
6. U žalbi zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja oba okr. navode i prigovaraju ocjeni dokaznog postupka od strane prvostupanjskog suda, odnosno kako je sud pogrešno interpretirao iskaz svjedokinje Đurđe Grčić.
7. Međutim, suprotno tim žalbenim navodima žalitelja prvostupanjski sud je vjerno interpretirao njezin iskaz i valjano ga cijenio. Naime, svjedokinja je u svom svjedočkom iskazu iskazala kako je okr. J.L.vrijeđao njezinog supruga, ali da se razgovor između okrivljenika odvijao povišenim tonovima pri čemu su se oba okrivljenika vrijeđala „kletvama“. Prvostupanjski sud je pravilno cijenio iskaz ove svjedokinje, ocjenjujući kako iz njezinog iskaza nedvojbeno proizlazi da je između okrivljenika došlo do sukoba, te da su se međusobno vrijeđali i pogrdnim riječima. Nadalje, prvostupanjski sud je valjano cijenio ostale dokaze koji su provedeni, napose je ispravno cijenio iskaze okrivljenika prilikom međusobnog suočenja, vršeći logičku ocjenu njihovih iskaza i psihološku analizu njihovog ponašanja tijekom suočenja. Dakle, prvostupanjski sud je dao potpunu i pravilnu ocjenu i analizu izvedenih dokaza,kako samih za sebe tako i u međusobnoj vezi. Razloge prvostupanjskog suda prihvaća u potpunosti i ovaj sud.
8. Razmotrivši odluku o prekršajnopravnoj sankciji ,ovaj Sud smatra da je prvostupanjski sud pravilno utvrdio sve okolnosti koje,u smislu općeg pravila o izboru vrste i mjere kazne iz čl. 36. Prekršajnog zakona,utječu da kazna bude lakša ili teža za počinitelje,te je istima za počinjeni prekršaj izrekao novčane kazne, primjerene težini počinjenog prekršaja,stupnju odgovornosti okr.,te svrsi kažnjavanja.Po ocjeni ovog Suda ovakve sankcije su primjerene i dostatne kako svim okolnostima počinjenog prekršaja,tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja.
Prvostupanjski sud je temeljem odredbe čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji žaliteljima pravilno i zakonito izrekao zaštitnu mjeru zabrane međusobnog približavanja kao i zabranu međusobnog uznemiravanja ili uhođenja žrtve na bilo koji način pravilno obrazlažući kako je ista zaštitna mjera neophodna da bi se preveniralo počinjenje novih prekršaja, koje razloge u potpunosti prihvaća i ovaj sud.
Odluka o paušalnom iznosu troškova žalbenog postupka temelji se na odredbi članka 138.st. 2.toč. 3.c Prekršajnog zakona. Kako je rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka („Narodne novine“broj 18/13)propisan opći okvir paušalne svote u rasponu od 100,00 do 5.000,00 kuna,to je visina paušalnih troškova postupka određena u iznosu od 200, 00 kuna,primjerena trajanju i složenosti prekršajnog postupka te imovnom stanju oba okrivljenika.
Iz navedenih razloga valjalo je presuditi kao u izreci.
U Zagrebu 15. travnja 2021.
Zapisničar: |
|
Predsjednica vijeća: |
|
|
|
Stanislav Walaszek, v.r. |
|
Anđa Ćorluka, v.r. |
Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Karlovcu u 6 otpravaka: za spis, okrivljenike, branitelja i tužitelja.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.