Republika Hrvatska
Županijski sud u
Zadru

Zadar, Borelli 9

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Zadru, u vijeću sastavljenom od sudaca i to Sanje Prosenice,
predsjednice vijeća, Blanke Pervan, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Mirjane
Macure, članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice A. R. iz K. G.,
…, OIB: …, zastupane po punomoćniku D.
Č., odvjetniku iz K. K., …, protiv tuženice
M. Z. iz L. A., …, S. A.
D., OIB: … zastupane po punomoćniku M. K., odvjetniku iz
Z., …, radi utvrđenja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude
Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Po-126/13 od 4. veljače 2020., u sjednici
vijeća održanoj 15. travnja 2021.,

p r e s u d i o j e

Odbija se žalba tužiteljice A. R. kao neosnovana i potvrđuje presuda
Općinskog suda u Splitu, poslovni broj Po-126/13 od 4. veljače 2020.

Obrazloženje

1. Uvodno označenom presudom suda prvog stupnja suđeno je:

„I. Odbija se u cijelosti kao neosnovan tužbeni zahtjev koji glasi:

„Utvrđuje se da je ništetan i bez ikakvog pravnog učinka Ugovor o zajmu koji
je potvrđen po Javnom bilježniku S. H. iz Z. pod brojem OV-1264/12,
zaključen između tužitelja i tuženika, pa se tužitelj ovlašćuje da temeljem ove
presude zatraži i postigne upis brisanja založnog prava na nekretnini označenoj kao
čest. zgr. … k.o. K. G. upisanog u predmetu … Općinskog suda
u Splitu, Stalne službe u Kaštel Lukšiću od dana 12.03.2012. na temelju Ugovora o
zajmu br. … solemniziranog pred javnim bilježnikom S. H., Z.,
OV-1264/12 od 02.03.2012.g. radi osiguranja tražbine u iznosu od 9.634,84 EUR
(slovima: devet tisuća šesto trideset četiri eura i osamdeset četiri centa) s godišnjim
kamatama od 6,98 % plativo u kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na
dan plaćanja, rokom otplate 02.08.2019.g. te s eventualnim ovršnim troškovima u
korist tuženika.

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 2

Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana naknadi tužitelju parnični trošak
uvećan za zatezne kamate koje teku od presuđenja do isplate po stopi od 12 %
godišnje, a u slučaju promjene stope zatezne kamate po stopi koja se određuje
uvećanjem eskontne stope HNB koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta koje je
prethodilo tekućem polugodištu za 5 postotnih poena.“.

II. Dužna je tužiteljica u roku 15 dana naknaditi tuženoj parnični trošak u
iznosu od 6.093,75 kn.“

2. Protiv citirane presude žalbu je izjavila tužiteljica zbog bitnih povreda
odredaba parničnog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja,
pogrešne primjene materijalnog prava i odluke o parničnom trošku. Tvrdi da je
pobijana presuda opterećena bitnom povredom iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 11.
Zakona o parničnom postupku, jer ne sadrži jasne i određene razloge o odlučnim
činjenicama te ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. Postoji proturječnost
između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o
iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Prvostupanjski je sud
propustio utvrditi odlučnu činjenicu da tužiteljica ne poznaje tuženicu, nikada nisu
razgovarale, ona nije pristupila sudu niti je dala svoj stranački iskaz. Vidljivo je da je
pregovarala isključivo sa "zaposlenicom Ivanom" koja je radila u uredu u Z. te je
prilikom ovjere ugovora bila kod javnog bilježnika i rečeno joj je da se s tuženicom ne
može komunicirati, jer je Amerikanka, pa se postavlja opravdano pitanje je li
predmetni ugovor uopće sklopljen, jer je vidljivo da se ugovorne strane nisu suglasile
o bitnim sastojcima ugovora, što i nisu mogle zbog jezične barijere i upitnog identiteta
tuženice. Spisu prileži dopis U. sa suzbijanje korupcije i organiziranog
kriminaliteta u predmetu K-US-139/12 od 24. siječnja 2019. iz kojeg proizlazi da su
se okrivljenici koristili imenima M. Z. i dr. kao fiktivnim zajmodavcima koji su
zaključivali lihvarske ugovore. Tuženica u konkretnom postupku žrtva je krađe
identiteta i nema saznanja o sklapanju predmetnog ugovora s tužiteljicom. U
postupku je utvrđeno da je tuženica strana fizička osoba koja ne govori hrvatski jezik;
da tužiteljica govori samo hrvatski jezik; da parnične stranke tijekom sklapanja
ugovora nisu komunicirale te da joj je u javnobilježničkom uredu rečeno da tuženica
ne razumije hrvatski jezik, pa smatra da ugovor o zajmu i nije sklopljen.
Prvostupanjski je sud pogrešno utvrdio činjenično stanje, jer navodi da tužiteljica nije
dokazala svoju tešku materijalnu situaciju i stanje nužde, jer je njezina mirovina
iznosila 1.800,00 kuna, živjela je sa sinom, ratnim veteranom oboljelim od PTSP
alkoholičarom bez primanja kojeg je uzdržavala. U tom je razdoblju pokušala ishoditi
kredit od banke, ali nije uspjela, pa je posegnula za kreditom koji se nudio u "Plavom
oglasniku". Svjedoci J. R. i D. R. potvrdili su da je bila u teškoj
materijalnoj situaciji. Dokazi izvedeni u postupku ukazuju na uhodane zelenaške
poslove koji prelaze međunarodne granice, pa smatra da je u postupku dokazala sve
pretpostavke na temelju kojih bi se predmetni ugovor imao smatrati zelenaškim.
Ugovor je zaključen iskorištavanjem njezinog teškog materijalnog stanja, koje je
tuženici bilo poznato jer je založila vlastitu kuću, odnosno nekretninu u kojoj stanuje,
a vrijednost koje je mnogostruko veća od vrijednosti zajma; da se javila na oglas
objavljen u "Plavom oglasniku" i da postoji nerazmjer između onoga što joj je dano na
temelju ugovora o zajmu, sve pod uvjetom da je od tuženice primila novčani iznos, a
nije, pri čemu ističe da je starije životne dobi, niske naobrazbe i lakomislena, što je

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 3

prvostupanjski sud i uočio prilikom njezinog stranačkog saslušanja. Prvostupanjski je
sud svoju ocjenu dokaza izveo na način suprotan odredbi čl. 8. Zakona o parničnom
postupku i dokaze nije prosudio po slobodnom uvjerenju i na temelju savjesne i
brižljive ocjene, već selektivno, na njezinu štetu. Sud ne cijeni činjenicu da tuženica
nije pristupila i dala svoj stranački iskaz. Predlaže pobijanu presudu preinačiti i
usvojiti tužbeni zahtjev, odnosno istu presudu ukinuti i predmet vratiti sudu prvog
stupnja na ponovno suđenje.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu ovaj drugostupanjski sud nalazi da
prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl.

354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 48/11 –
pročišćeni tekst, 25/13 i 89/14 - dalje: ZPP) koji se ovdje primjenjuje temeljem
odredbe čl. 117. st. 1. Zakona o izmjenama i dopunama ZPP ("Narodne novine", broj
70/19), a na koju ukazuje žalba, jer je u obrazloženju presude dao razloge o
odlučnim činjenicama koji su jasni i neproturječni, pa se ista može ispitati. Isto tako o
odlučnim činjenicama ne postoji proturječnost između onoga što se u razlozima
presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih
tih isprava ili zapisnika.

6. Nisu počinjene ni druge bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl.

354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP, na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po
službenoj dužnosti, po čl. 365. st. 2. ZPP.

7. Nije počinjena ni bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.

1. u svezi čl. 8. ZPP, na koju ukazuje jer je prvostupanjski sud u postupku izvedene
dokaze prosudio po slobodnom uvjerenju koje je, i po ocjeni ovog drugostupanjskog
suda, opravdao uvjerljivim i logičnim razlozima, za koje se može provjeriti imaju li
pravnu i činjeničnu osnovu.

8. Predmet spora je zahtjev tužiteljice radi utvrđenja ništetnosti Ugovora o
zajmu broj … od 2. ožujka 2012. kojeg je tužiteljica, kao zajmoprimac
zaključila s M. Z., kao zajmodavcem i koji je Ugovor kao privatna isprava
potvrđen od Javnog bilježnika S. H. iz Z. pod brojem OV-1264/12 od 2.
ožujka 2012. i zahtjev radi brisanja založnog prava na nekretnini označenoj kao čest.
zgr. …. k.o. K. G. na teret ½ dijela vlasništva tužiteljice, radi osiguranja
tražbine od 9.634,84 EUR-a. Tužiteljica tužbeni zahtjev temelji na tvrdnji da je
zaključeni pravni posao, ništetan jer je riječ o zelenaškom pravnom poslu, odnosno
da je Ugovor o zajmu zaključila u stanju nužde, odnosno teškog materijalnog stanja
te postupajući lakomisleno.

9. Prvostupanjski je sud u postupku utvrdio slijedeće činjenice:

- da je tuženica kao zajmodavac s tužiteljicom kao zajmoprimcem zaključila Ugovor o zajmu broj … od 2. ožujka 2012. kojim je Ugovorom zajmodavac

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 4

M. Z. tužiteljici A. R. kao zajmoprimcu dala iznos od 9.634,84 EUR-a
radi "financiranja ulaganja u poslovne svrhe zajmoprimca", odnosno kunski iznos od

73.000,00 kuna prema srednjem tečaju H. narodne banke (dalje: HNB) za
EUR te je radi osiguranje vraćanja zajma tužiteljica založila ½ dijela čest. zgr. 230/2,
dvora od 73 m2 i kuće od 80 m2 upisanih u zk. ul. … k.o. K. G. (list
spisa 8),

- da tužiteljica kao zajmoprimac nije niti jednim dijelom ispunila svoju ugovornu obvezu,

- da je tužiteljica osobno potpisala Isplatnicu broj …, da joj je 2. ožujka

2012. isplaćen novčani iznos od 73.000,00 kuna po Ugovoru o zajmu broj …(list spisa 32),

- da je u zemljišnoj knjizi Općinskog suda u Splitu, Zemljišnoknjižnog odjela
Kaštel Lukšić, zk. ul. … k.o. K. G., na temelju Ugovora o zajmu od 2.
ožujka 2012. na teret dijela vlasnosti tužiteljice od ½ dijela čest. zgr. … upisano
pravo zaloga u iznosu od 9.634,84 EUR-a, s godišnjim kamatama od 6,98% u
kunskoj protuvrijednosti po srednjem tečaju HNB na dan plaćanja, rokom otplate 2.
kolovoza 2019. i ovršnim troškovima, u korist tuženice M. Z. (list spisa 12),

- da je tužiteljica 2. ožujka 2012. Izjavom o vrijednosti nekretnine potvrdila da
realna vrijednost ½ dijela čest. zgr. … (dvora i kuće), upisanih u zk. ul… k.o.
K. G. iznosi 202.500,00 kuna, te da je suglasna da se ista Izjava "može
koristiti kao moje očitovanje za sporazumno određenje vrijednosti nekretnine
sukladno odredbama Ovršnog zakona", koja je Izjava ovjerena pred Javnim
bilježnikom S. H. broj: OV-1262/12 od 2. ožujka 2012. (list spisa 33),

- da je tužiteljica svojom Izjavom korisnika zajma od 2. ožujka 2012. koju je
osobno potpisala navela da "…u ulozi korisnika zajma: nije u nuždi, niti u teškoj
financijskoj situaciji, nema teških imovinskih neprilika…" te da nije smanjene
sposobnosti rasuđivanja te je potpuno sposobna svaki mjesec podmiriti ratu po
Ugovoru, kao i to da se odriče zahtjeva za poništenjem Ugovora sa zajmodavcem
(list spisa 40) i

- da se pred U. za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta pod
brojem K-US-139/12 vodi istraga protiv niza fizičkih osoba radi kaznenog djela
lihvarskih ugovora iz čl. 233. st. 2. Kaznenog zakona ("Narodne novine", broj: 110/97,
27/98, 50/00, 129/00, 51/01, 111/03, 190/03, 105/04, 84/05, 71/06, 110/07, 152/08,
57/11 i 143/12) te da su se okrivljenici u tom postupku između ostalih koristili i
imenom tuženice - M. Z., ali da tijekom istrage nije utvrđeno da bi se u
postupanju tih osoba ostvarila potrebna bitna obilježja navedenih kaznenih djela. Isto
tako je utvrđeno da je pokrenut kazneni postupak pred Županijskim sudom u
Zagrebu u odnosu na taksativno navedene fizičke osobe, ali da među oštećenicima
"nije obuhvaćena A. R." (list spisa 81).

10. Prvostupanjski je sud pobijanom presudom odbio postavljeni tužbeni
zahtjev kao neosnovan, jer je zaključio da u konkretnome nisu ispunjene zakonske

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 5

pretpostavke za primjenu odredbi o ništetnosti spornog ugovora. Smatra da je
nelogično i neživotno da bi tužiteljica potpisala Ugovor o zajmu i primitak iznosa od

73.000,00 kuna, a da nije primila nikakav novčani iznos, jer je primitak novca
potvrdila potpisanom Isplatnicom (list spisa 32). Sud prvog stupnja ističe da je sama
tužiteljica u svom stranačkom iskazu navela da je bila svjesna da ukoliko ne otplati
zajam, može ostati bez kuće. Smatra da su se ugovorne stranke sporazumjele o
bitnim sastojcima ugovora, visini novčanog iznosa zajma i vremenu njegova trajanja
jer je ugovor o zajmu konsenzualni ugovor, nastaje samim sporazumom ugovornih
strana o bitnim sastojcima ugovora. Nadalje, zaključuje da je tužiteljičin navod da bi
vratila predmetni zajam da je imala kome, nelogičan i neuvjerljiv jer je svoju obvezu iz
Ugovora o zajmu mogla ispuniti i polaganjem dugovane stvari (novca za vjerovnika)
kod suda ili javnog bilježnika.

11. Pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je
zaključio da predmetni Ugovor o zajmu od 2. ožujka 2012. kojim je tužiteljica založila
½ dijela čest. zgr. … k.o. K. G. nije ništetan, jer nije dokazala da se radi
o zelenaškom ugovoru.

12. Odredbom čl. 499. st. 1. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine",
broj 35/05, 41/08, 78/15 i 29/18 – dalje: ZOO) propisano je da se ugovorom o zajmu
obvezuje zajmodavac predati zajmoprimcu određeni iznos novca ili određenu količinu
drugih zamjenjivih stvari, a zajmoprimac se obvezuje vratiti mu poslije stanovitog
vremena isti iznos novca odnosno istu količinu stvari iste vrste i kakvoće.

13. Prema odredbi čl. 329. st. 1. ZOO ništetan je ugovor kojim netko, koristeći
se stanjem nužde ili teškim materijalnim stanjem drugog, njegovim nedovoljnim
iskustvom, lakomislenošću ili zavisnošću, ugovori za sebe ili za nekog trećega korist
koja je u očitom nesrazmjeru s onim što je on drugom dao ili učinio, ili se obvezao
dati ili učiniti.

14. Pravni učinak zelenaškog ugovora ogleda se u činjenici da je takav ugovor
ništav pravni posao, dakle, da pravno ne postoji. Na zelenaški se ugovor na
odgovarajući način primjenjuju odredbe ZOO-a o posljedicama ništavosti.

15. Da bi se ugovor smatrao zelenaškim moraju se, u vrijeme njegova
sklapanja, ostvariti slijedeći elementi: objektivni elementi na strani oštećenika (stanje
nužde ili teške materijalne prilike) kao i subjektivni na strani oštećenika (nedovoljno
iskustvo ili njegova lakomislenost odnosno zavisnost od zelenaša). Isto tako se
trebaju ispuniti i objektivni elementi na strani zelenaša, da je za sebe ili trećeg
ugovorio korist koja je u očitom nerazmjeru s onim što je oštećeniku dao, te da je
znao ili morao znati za stanje nužde i teške materijalne prilike oštećenika.

16. Kraj činjenice da je sama tužiteljica u svom stranačkom iskazu navela da
je bila svjesna da ukoliko ne otplati kredit "… da joj mogu uzeti kuću …", da joj je to
bilo jasno, te da kako sama navodi, "problem leži u tom što ona nije imala gdje ni
kome plaćati taj kredit" (list spisa 106), da i ne tvrdi da je između vrijednosti
ugovorom preuzetih obveza postojao očiti nerazmjer u vrijeme sklapanja ugovora, da
je ona prema utvrđenju suda prvog stupnja primila novac, jer je primitak i potvrdila

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 6

svojim potpisom na Isplatnici broj … od 2. ožujka 2012. (list spisa 32), pa je
sud prvog stupnja i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda osnovano zaključio da
predmetni Ugovor o zajmu nema elemenata zelenaškog ugovora i slijedom nije
ništetan.

17. Navodi tužiteljice da bi predmetni Ugovor o zajmu bio prividan pravni
posao predstavlja tek uopćenu činjeničnu tvrdnju, koju uostalom tužiteljica tek po prvi
puta iznosi u žalbi, pa takva njezina činjenična tvrdnja i nije uzeta u razmatranje, jer
je suprotna odredbi čl. 352. st. 1. ZPP.

18. Prividan (fiktivan) jest onaj ugovor koji je nastao suglasnošću volja
ugovornih strana da se stvori samo privid o sklapanju ugovora, o čemu u
konkretnome nema dokaza.

19. Isto su tako neosnovani žalbeni navodi tužiteljice da parnične stranke
zapravo nikada i nisu zaključile ugovor o zajmu jer se nisu suglasile o njegovim
bitnim sastojcima, budući da nikada nisu komunicirale i imale kontakta, jer je,
suprotno tim žalbenim navodima sporni Ugovor o zajmu potpisan od ugovornih
strana i potvrđen od strane javnog bilježnika pod brojem Ov-1264/2012 od 2. ožujka

2012. pa ima snagu ovršnog javnobilježničkog akta te je upravo tužiteljica pred
Javnim bilježnikom S. H. iz Z. izjavila da "prihvaća pravne posljedice
koje iz toga proizlaze i da to odgovara njezinoj pravoj volji" (list spisa 11).

20. Za nastanak ugovora o zajmu dovoljno je da se stranke suglase o
nastanku obveze jedne strane da drugoj preda određeni iznos novca ili drugih
zamjenjivih stvari i obveze druge strane da prvoj vrati isti iznos novca, odnosno istu
količinu stvari. Za nastanak ugovora o zajmu ugovorne strane se ne moraju suglasiti
ni o vremenu vraćanja, jer ugovor može biti zaključen bilo na određeno ili na
neodređeno vrijeme, niti o kamati, jer ZOO sadržava pretpostavku u svezi s obvezom
plaćanja kamata u slučaju kad ona nije ugovorena.

21. Predmetnim je Ugovorom o zajmu ugovorena predaja točno određenog
iznosa novca i obveza tužiteljice da ga vrati u točno određenom vremenu, uz
ugovorenu kamatnu stopu od 6,98% godišnje, pa predmetni Ugovor ima sve bitne
sastojke.

22. Za kazati je i to da tvrdnja tužiteljice o postojanju zelenaškog ugovora isključuje postojanje prividnog ugovora, jer jedno isključuje drugo.

23. Upravo je na tužiteljici kao oštećeniku bio teret dokaza da je Ugovor
sklopljen pod okolnostima navedenim u čl. 329. st. 1. ZOO i da su se pri sklapanju
Ugovora ostvarili svi navedeni elementi na njezinoj strani i strani tuženice (zelenaš),
što u konkretnome, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, tužiteljica nije učinila.

24. Slijedom toga, i po ocjeni ovog suda drugog stupnja, prvostupanjski je sud
pravilnom primjenom materijalnog prava iz čl. 329. st. 1. ZOO zaključio da je
predmetni Ugovor o zajmu valjan, da ne postoje razlozi za njegovu ništetnost i odbio

Poslovni broj: 19 Gž-604/2020-2 7

tužbeni zahtjev kao neosnovan te pravilnom primjenom odredbe čl. 154. st. 1. u svezi
čl. 155. ZPP obvezao tužiteljicu da tuženici naknadi prouzročeni parnični trošak.

25. Slijedom iznesenog, trebalo je, po čl. 368. st. 1. ZPP, odbiti žalbu
tužiteljice i potvrditi pobijanu presudu suda prvog stupnja.

U Zadru 15. travnja 2021.

Predsjednica vijeća

Sanja Prosenica, v.r.

Broj zapisa: eb2fa-2fb28

Kontrolni broj: 01761-8ecc9-31178

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=SANJA PROSENICA, L=ZADAR, O=ŽUPANIJSKI SUD, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja
prikazati izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.