1              Poslovni broj: Gž Ob-198/2021-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj:Gž Ob-198/2021-2

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

i

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, u vijeću sastavljenom od sudaca ovog suda: Mihe Mratovića, predsjednika vijeća, dr. sc. Lidije Vojković, članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, i Nediljke Radić, članice vijeća, u građanskopravnoj stvari tužiteljice J. K. G., iz Poljske, OIB: …, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. & D. d.o.o. iz R., protiv tuženika B. T. G. , iz Poljske, OIB: …, zastupanog po punomoćniku K. L., odvjetniku u Š., radi utvrđenja bračne stečevine, te po protutužbi tuženika-protutužitelja B. T. G., iz Poljske, OIB: …, zastupanog po punomoćniku K. L., odvjetniku u Š., protiv tužiteljice-protutuženice J. K. G., iz Poljske, OIB: …, zastupane po punomoćnicima odvjetnicima iz Odvjetničkog društva V. & D. d.o.o. iz R., radi utvrđenja bračne stečevine, odlučujući o žalbi tuženika-protutužitelja protiv presude i rješenja Općinskog suda u Šibeniku broj P Ob-93/2017-41 od 7. siječnja 2021., na sjednici vijeća održanoj 15. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o j e :

 

Odbija se žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana i potvrđuje presuda Općinskog suda u Šibeniku broj P Ob-93/2017-41 od 7. siječnja 2021.

 

 

r i j e š i o j e :

 

Odbija se žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Šibeniku broj P Ob-93/2017-41 od 7. siječnja 2021.

 

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom suđeno je:

"1. Utvrđuje se da suvlasnički udio od 2926/30355 dijela nekretnine označene kao k.č. 19173/1, pašnjak površine 518 m2, upisane u z.k.ul. 5016 k.o. R.,

-suvlasnički udio od 1/2 dijela nekretnine označene kao k.č. 19173/11, pašnjak površine 1098 m2, upisane u z.k.ul. 5014 k.o. R.,

-suvlasnički udio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3034, maslinik površine 960 m2, i k.č. 3037/3 maslinik površine 427 m2, obje upisane u z.k.ul. 6201 k.o. P.,

-suvlasnički udio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3037/2, pašnjak površine 263 m2, upisane u z.k.ul. 6200 k.o. P.,

-suvlasnički udio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3035, pašnjak površine 994 m2, upisane u z.k.ul. 6166 k.o. P.,

-suvlasnički udio od 500/7015 dijela nekretnine označene kao k.č. 19165/1, pašnjak površine 300 m2, upisane u z.k.ul. 2913 k.o. R.,

predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice J. K. G., iz Poljske, OIB: …, i tuženika B. T. G. , iz Poljske, OIB: …, i to svakog za 1/2 dijela, te se slijedom navedenog ovlašćuje tužiteljica J. K. G., iz Poljske, OIB: …, zatražiti i postići uknjižbu prva vlasništva na svoje ime za 1/2 dijela navedenih nekretnina uz istodobni izbris s imena tuženika, što je tuženik dužan trpjeti.

2. Utvrđuje se da proslovni udjel u trgovačkom društvu S. P. d.o.o. za usluge i turizam, sa sjedištem u S. (G. V.), koje je upisano u Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, OIB: …, s matičnim brojem upisa MBS: … u ukupnom nominalnom iznosu od 20.000,00 kn, što odgovara ukupno uplaćenom temeljnom kapitalu društva, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika u jednakim dijelovima, slijedom čega se tužiteljica ovlašćuje u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, kao i Knjizi poslovnih udjela zatražiti i ishoditi prijenos poslovnog udjela nominalne vrijednosti od 10.000,00 kn sa imena tuženika na ime tužiteljice , što je tuženik dužan
trpjeti.

3. Nalaže se tuženiku nadoknaditi tužiteljici parnični trošak u iznosu od 70.046,38 kn, sa zakonskim zateznim kamatama, a koje teku od dana donošenja prvostupanjske presude pa do isplate, u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

2. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

"Odbacuje se tužba tuženika-protutužitelja B. T. G. od 7. lipnja 2018. zbog nenadležnosti ovog suda."

 

3. Protiv prvostupanjske presude i rješenja žalbu je podnio tuženik-protutužitelj pobijajući presudu i rješenje zbog svih žalbenih razloga predviđenih odredbom članka 353. stavka 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 148 - pročišćeni tekst i 25/13; dalje u tekstu: ZPP), s prijedlogom da se prvostupanjska presuda i rješenje preinači, podredno da se ukine i predmet vrati sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

 

4. Na žalbu je odgovoreno.

 

5. Žalba tuženika-protutužitelja nije osnovana.

 

6. Predmet spora po tužbi tužiteljice J. K. G. je zahtjev na utvrđenje da suvlasnički udjeli i to suvlasnički dio od 2926/30355 dijela nekretnine označene kao k.č. 19173/1, pašnjak površine 518 m2, upisane u z.k.ul. 5016 k.o. R., suvlasnički dio od 1/2 dijela nekretnine označene kao k.č. 19173/11, pašnjak površine 1098 m2, upisane u z.k.ul. 5014 k.o. R., suvlasnički dio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3034, maslinik površine 960 m2, i k.č. 3037/3 maslinik površine 427 m2, obje upisane u z.k.ul. 6201 k.o. P., suvlasnički dio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3037/2, pašnjak površine 263 m2, upisane u z.k.ul. 6200 k.o. P., suvlasnički dio od 1/4 dijela nekretnine označene kao k.č. 3035, pašnjak površine 994 m2, upisane u z.k.ul. 6166 k.o. P., te suvlasnički dio od 500/7015 dijela nekretnine označene kao k.č. 19165/1, pašnjak površine 300 m2, upisane u z.k.ul. 2913 k.o. R., kao i da je osnovano trgovačko društvo s tvrtkom naziva S. P. d.o.o. za usluge i turizam, sa sjedištem u S. ( G. V.), koje je upisano u Trgovačkom sudu u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, OIB: …, s matičnim brojem upisa MBS: …, u koji je unesen ulog od 20.000,00 kuna, što odgovara ukupno uplaćenom temeljnom kapitalu društva, predstavlja bračnu stečevinu tužiteljice i tuženika u jednakim dijelovima, slijedom kojeg utvrđenja da se tužiteljica ovlasti zatražiti i postići uknjižbu utvrđenog prava vlasništva na svoje ime za 1/2 dijela predmetnih nekretnina uz istodobno brisanje s imena tuženika, kao i ovlasti u sudskom registru Trgovačkog suda u Zadru, Stalna služba u Šibeniku, kao i Knjizi poslovnih udjela zatražiti i ishoditi prijenos poslovnog udjela nominalne vrijednosti od 10.000,00 kuna sa imena tuženika na njezino ime.

 

7. Tužiteljica-protutuženica i tuženik-protutužitelj su poljski državljani se prijavljenim prebivalištem u Republici Poljskoj, a predmet postupka je imovina koja se nalazi u Republici Hrvatskoj.

 

8. Prema odredbi članka 27. ZPP-a sud u Republici Hrvatskoj nadležan je za suđenje kad je njegova nadležnost u sporu s međunarodnim elementom izričito određena zakonom ili međunarodnim ugovorom.

 

9. Odredbom članka 1. stavka 1. i 2. Zakona o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u određenim odnosima ("Narodne novine", broj 53/91, 88/01; dalje u tekstu: ZRSZ), koji je bio na snazi u vrijeme podnošenja tužbe, propisano je da se ovim zakonom određuje mjerodavnog prava za statusne, porodične i imovinske odnosno i druge materijalno pravne odnose s međunarodnim elementom (stavak 1.), kao i da ovaj zakon sadrži i pravila o nadležnosti sudova i drugih organa Republike Hrvatske za raspravljanje odnosa iz stavaka 1. ovog članaka.

 

9.1. Člankom 47. ZRSZ-a je propisano da isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske postoji kada je to ovim ili drugim zakonom Republike Hrvatske izričito određeno, a čl. 56. ZRSZ-a da isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske postoji u sporovima o pravu raspolaganja nekretninom u društvenom vlasništvu u sporovima o pravu vlasništva i o drugim stvarnim pravima na nekretnini u vlasništvu građana i građanskih pravnih osoba, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini te u sporovima nastalima iz zakupnih ili najamnih odnosa u pogledu nekretnine, ili iz ugovora o upotrebi stana ili poslovnih prostorija, ako se nekretnina nalazi na teritoriju Republike Hrvatske.

 

9.2. Prema odredbi članka 59. ZRSZ-a u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova što se tiče imovine u Republici Hrvatskoj nadležnost suda Republike Hrvatske postoji i kad tuženik nema prebivalište u Republici Hrvatskoj, a tužitelj u vrijeme podnošenja tužbe ima prebivalište ili boravište u Republici Hrvatskoj, kao i da ako se veći dio imovine nalazi u Republici Hrvatskoj, a drugi dio u inozemstvu, sud Republike Hrvatske može odlučivati o imovini koja se nalazi u inozemstvu samo u sporu u kojem se odlučuje i o imovini u Republici Hrvatskoj, i to samo ako tuženik pristaje da sudi sud Republike Hrvatske.

 

9.3. Člankom 60. ZRSZ-a je određeno da se odredbama članaka 59. ovog zakona ne dira se u odredbe o isključivoj nadležnosti suda Republike Hrvatske u imovinskopravnim sporovima i da nadležnost suda Republike Hrvatske u sporovima o imovinskim odnosima bračnih drugova prema odredbama ovog zakona postoji bez obzira na to traje li brak ili je prestao, ili je utvrđeno da brak ne postoji.

 

10. Polazeći od navedenog, u konkretnom slučaju postoji nadležnost suda u Republici Hrvatskoj za suđenje u ovom sporu s međunarodnim elementom, a to je prvostupanjski sud sukladno odredbama članka 56. i 59. ZPP-a.

 

11. U odnosu na primjenu mjerodavnog prava s obzirom da su obje stranke poljski državljani, postupajući po odredbi članka 36. ZRSZ-a koji propisuje da je za osobne i zakonske imovinske odnose bračnih drugova mjerodavno pravo države čiji su oni državljani, prvostupanjski sud je pribavio utvrdio sadržaj stranoga mjerodavnog prava.

 

12. Prema odredbi članka 31. Obiteljskog zakona Republike Poljske (dalje u tekstu: OZ), određeno je da u trenutku sklapanja braka između bračnih drugova nastaje imovinsko zajedništvo (zakonsko zajedništvo) kojim je obuhvaćena imovina stečena za vrijeme trajanja braka od strane oba bračna druga ili od strane jednog od njih (zajednička imovina). Imovina koja nije obuhvaćena zakonskim zajedništvom smatra se vlastitom imovinom svakog bračnog druga. Paragrafom 2. ovog članka Zakona je taksativno navedeno da zajedničku imovinu čine nagrade za rad i drugi prihodi iz druge dohodovne aktivnosti svakog bračnog druga, prihodi od zajedničke imovine kao i vlastite imovine svakog bračnog druga, sredstva prikupljena na klasičnom računu ili računu mirovinskog fonda svakog bračnog druga, te iznosi doprinosa postojećih na dodatnom računu.

 

12.1. Člankom 35. i 43. OZ-a je propisano da za trajanja bračnog zajedništva bračni drug ne smije zahtijevati podjelu zajedničke imovine, niti smije raspolagati niti se obvezivati na raspolaganje udjelom, koji će mu u slučaju prestanka zajedništva pripasti u zajedničkoj imovini ili u konkretnim stvarima, tj. sastavnim dijelovima te imovine, kao i da oba bračna druga drže iste udjele u zajedničkoj imovini, a da samo iz relevantnih razloga, iznimno sud može odrediti drugi omjer udjela u zajedničkoj imovini uzimajući u obzir doprinos svakog od njih u stvaranju te imovine, s tim da se prilikom procjene doprinosa svakog bračnog druga u stvaranju zajedničke imovine u obzir uzima osobni rad u odgoju djece te zajedničkom domaćinstvu.

 

13. Na temelju izvedenih dokaza, a u okviru navede zakonskog određenja primjene poljskog OZ-a prvostupanjski sud je utvrdio da predmetna imovina predstavlja bračnu stečevinu stranaka, odnosno njihovu zajedničku imovinu stečenu za trajanja braka i da su njihovi udjeli u ovoj imovini nakon prestanka zajedništva isti. Predmetne nekretnine su u suvlasničkim udjelima stečene, kao i da je predmetno trgovačko društvo osnovano, za vrijeme trajanja bračnog zajedništva stranaka od 1988. do 2016., što je i tuženik-protutužitelj potvrdio u stranačkom iskazu i nije osporio navode tužiteljice.

 

14. Iz iskaza tužiteljice-protutuženice proizlazi da su nekretnine u R. kupljene 2013., a nekretnine u P. 2015. i da su kupljene sredstvima stečenih njihovima zajedničkim radom u njihovoj privatnoj firmi U. P. iz Poljske koja je osnovana još 1992. Prvo da je kupljen teren u R. gdje je započeta izgradnja objekta, a onda je dokupljena druga čestica na kojoj je uređen vrt, a treća je čestica prilazni put. Objekt je izgrađen, ima 6 apartmana i još jedan u podrumu I iznajmljuje se u komercijalne svrhe.

 

15. Nekretnine u k.o. P. su u naravi maslinik sada djelomično poravnate te su kupljene zajedničkim sredstava parničnih stranaka stečenih od firme iz Poljske. Trgovačko društvo S. p. je osnovano krajem 2013. iz razloga gradnje objekta na kupljenom terenu. Sve predmetne nekretnine I trgovačko društvo je njihova zajednička imovina jer su je zajedno stekli kupnjom u razdoblju od 2013. do 2016., a gradnja objekta je započeta u prosincu 2013.g. i još nije u cijelosti dovršen niti ima uporabnu dozvolu, s tim da su do prekida bračne zajednice bila su uređena dva apartmana.

 

16. Polazeći od navedenog utvrđeno je da imovina koja je predmet ovog postupka predstavlja bračnu stečevinu – dio zajedničke imovine stranka u smislu članku 31. OZ-a i da stranke imaju iste udjele u ovoj zajedničkoj imovini.

 

17. Tuženik-protutužitelj se nedvojbeno izjasnio da je predmet postupka stečen za vrijeme trajanja braka i bračne zajednice i da je njihov doprinos kao bračnih drugova u stjecanju imovine u Hrvatskoj za trajanja bračne zajednice podjednak. Iako je tvrdio da bi bilo elemenata njegove vlastite imovine, tuženik u tom pravcu sudu nije pružio ni jedna dokaz kojim bi dokazao postojanje njegove vlastite imovine u smislu odredbe članka 33. OZ-a.

 

18. Prema odredbi članka 50. OZ-a udjeli u zajedničkoj imovini nakon prestanka zajedništva su jednaki, osim ako je imovinskim ugovorom propisano drukčije, s tim da se ne isključuje primjena članaka 43. stavka 2. i 3. OZ-a.

 

18.1. Nije sporno da parnične stranke nisu sastavile imovinski bračni ugovor te su se oboje izjasnile da je njihov doprinos u stjecanju bio podjednak u smislu članka 43. stavka 2. i 3. OZ-a.

 

19. Radi toga je prvostupanjski sud pravilno prihvatio tužbeni zahtjev kao osnovan i tuženiku-protutužitelju, sukladno odredbi članka 154. stavka 1. ZPP-a, naložio da tužiteljici naknadi parnični trošak u ukupnom iznosu od 70.046,38 kuna sukladno Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika pravilno uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora i pojedine radnje koje je punomoćnik tužiteljice-protutuženice poduzeo u postupku.

 

20. Žalbeni razlozi i navodi tuženika-protutužitelja su neosnovani jer je prvostupanjski sud pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje, pravilno primijenio materijalno i postupovno pravo i za svoju odluku dao valjane razloge.

 

21. Radi toga je, temeljem odredbe članka 368. stavka 1. ZPP-a, odbijena žalba tuženika-protutužitelja kao neosnovana i potvrđena je prvostupanjska presuda jer ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

22. Prvostupanjski sud je pravilno rješenjem odbacio protutužbu tuženika-protutužitelja postupajući po članku 16. stavku 3. ZPP-a jer je utvrdio da nije nadležan za postupanje po protutužbi, s obzirom da se radi o obveznopravnom zahtjevu, za koju nije propisana isključiva nadležnost suda Republike Hrvatske jer se u konkretnom slučaju radi o sporu s međunarodnim elementom gdje su stranke poljski državljani te je za protutužbu nadležan sud u Republici Poljskoj.

 

23. Temeljem odredbe članka 380. točke 2. ZPP-a, žalba tuženika-protutužitelja je odbijena kao neosnovana i potvrđeno je prvostupanjsko rješenje o odbacivanju protutužbe zbog nenadležnosti suda.

 

Split, 15. travnja 2021.