Baza je ažurirana 02.06.2025. 

zaključno sa NN 76/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Broj: Ppž-3654/2021

                              

 

REPUBLIKA HRVATSKA

 

Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske

 

Zagreb

 

 

 

U    I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sutkinja Gordane Korotaj kao predsjednice vijeća te Goranke Ratković i Kristine Gašparac Orlić kao članica vijeća, uz sudjelovanje više sudske savjetnice Emine Bašić kao zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okr. A.J., zbog prekršaja iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (Narodne novine“ broj 70/17. i 126/19.), odlučujući o žalbi okr. A.J., podnesenoj protiv presude Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini od 12. ožujka 2021., broj: 9 Pp - 190/2021-22, u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2021.,

 

 

p r e s u d i o    j e

 

 

I.              Odbija se žalba okr. A.J. kao neosnovana te se potvrđuje prvostupanjska presuda.

 

II.              Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3 c.) u vezi sa čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona (Narodne novine“ broj 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17. i 118/18.), okr. A.J. oslobađa se dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka.

             

Obrazloženje

 

 

1.              Pobijanom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Virovitici, Stalne službe u Slatini od 12. ožujka 2021., broj: 9 Pp - 190/2021-22, proglašen je krivim okr. A.J. da je, na način činjenično opisan u izreci pobijane presude, počinio prekršaj iz čl. 22. st. 2. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, za koji su mu izrečene zaštitne mjere i to na temelju čl. 15. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana u trajanju od 6 mjeseci i na temelju čl. 16. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, zaštitna mjera zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji – oca M.J. (OIB: xx) iz Č., xx 0 u trajanju od 3 mjeseca, u koju se uračunava vrijeme u kome je na snazi bila mjera opreza određena Naredbom Policijske postaje Orahovica (8 dana) tako da preostaje za izvršiti zaštitna mjera u trajanju od 2 mjeseca i 22 dana i to na svim mjestima na udaljenost manju od 3 (tri) mjeseca (ispravno: metra), dok je u odnosu na troškove prekršajnog postupka okrivljenik u cijelosti oslobođen obveze na naknadu istih. 

 

2.              Protiv te presude, okr. A.J. osobno je podnio žalbu ne naznačujući žalbene osnove dok iz sadržaja žalbe proizlazi da se žali zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja, s prijedlogom da se žalba prihvati. 

 

3.              Žalba nije osnovana.

 

4.              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, na temelju čl. 202. st. 1. Prekršajnog zakona, ispitivao je pobijanu presudu iz osnova i razloga iz kojih se ona pobija žalbom, a po službenoj dužnosti ispitao je jesu li počinjene bitne povrede odredaba prekršajnog postupka iz čl. 195. st. 1. t. 6., 7., 9. i 10. Prekršajnog zakona, jesu li presudom na štetu okrivljenika povrijeđene odredbe prekršajnog materijalnog prava i je li u postupku nastupila zastara prekršajnog progona. Pritom nije utvrđeno da postoje razlozi zbog kojih okrivljenica pobija prvostupanjsku presudu, a niti su utvrđene povrede na koje ovaj sud, sukladno gore navedenoj zakonskoj odredbi, pazi po službenoj dužnosti.

 

5.              Okrivljenik u žalbi zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja u bitnom ističe da je odluka prvostupanjskog suda utemeljena na lažnim iskazima njegovog oca M.J. i majke A.J..

 

5.1.              Međutim, suprotno žalbenim tvrdnjama, prvostupanjski sud je temeljitom analizom i ocjenom provedenih dokaza i na njima utvrđenih činjenica, potpuno i pravilno utvrdio činjenično stanje i izveo valjane zaključke, koje u cijelosti prihvaća i ovaj sud. Osnovano je, pritom, prvostupanjski sud iskaze svih ispitanih svjedoka ocijenio vjerodostojnima, budući da su međusobno potpuno suglasni, bez ikakvih proturječnosti i ne ostavljaju nikakvu dvojbu u pogledu odlučnih činjenica.

 

5.2.              Razloge prvostupanjskog suda koji su pravilno izneseni na str. 4. obrazloženja pobijane presude u cijelosti prihvaća i ovaj sud te se radi nepotrebnog ponavljanja žalitelj upućuje na iste.

 

5.3.              Potrebno je istaknuti da iz same obrane okrivljenika, a i žalbenih navoda okrivljenika vidljiva očigledno neprijateljstvo i netrpeljivost prema ocu pri čemu potpuno neargumentirano ponavlja uvredljivim i neprimjerenim izrazima da je otac psihički bolesnik, a što je i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, pravilno prvostupanjski sud ocijenio neuvjerljivim i ničim argumentiranim.

 

5.4. Nadalje, iz žalbenih navod okrivljenika proizlazi potpuno nekritičan stav prema vlastitom postupanju, a osim neargumentiranog iznošenja tvrdnji da ga otac lažno prijavljuje  vidljiva je i potpuno pogrešna percepcija od strane okrivljenika iskaza svjedoka – oštećenika M.J. obzirom da jednom dijelu svojim žalbenim navodima ističe „…M.J. laže laže laže, pa onda ponovno još laže, pa još laže…da bi taj psihički bolesnik negdje pred kraj ročišta izjavio da predlaže sucu da on njega (znači opićenjak M.J. predlaže sucu S.V. da okrivi njega) okrivi za ovo maltretiranje nada mnom…gdje onda znači priznaje da je napravio lažnu prijavu…“, a što je potpuno pogrešno i netočno. Naime, svjedok – oštećeni M.J. bio je dosljedan u svom iskazu u kojem je opisao nasilničko ponašanje okrivljenika kao što mu se i stavlja na teret, a osim tog vidljiva je roditeljska brižnost i zabrinutost za sina, a zbog njegovog neprimjernog ponašanja.

 

5.5.               Slijedom navedenog, žalba okrivljenika zbog pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja je neosnovana.

 

6.              Nadalje, iz sadržaja žalbe proizlazi da se okr. A.J. nije žalio zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji, no Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske, kao drugostupanjski sud, ispitao je pobijanu prvostupanjsku presudu i po toj osnovi, budući da, sukladno odredbi čl. 202. st. 5. Prekršajnog zakona, žalba podnesena u korist okrivljenika zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja ili zbog povrede materijalnog prekršajnog prava, u sebi sadrži i žalbu zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji.

 

6.1.              Ispitujući odluku o izrečenim zaštitnim mjerama, i po ocjeni ovog drugostupanjskog suda, prvostupanjski sud osnovano i u skladu sa zakonom okrivljeniku izrekao zaštitnu mjeru zabrane približavanja i uznemiravanja žrtve nasilja oca M.J. i zaštitnu mjeru psihosocijalnog tretmana, a imajući u vidu posebno ponašanje okrivljenika koje se očituje potpuno nekritičnom stavu prema vlastitom ponašanju te iskazivanju očiglednog neprijateljstva prema ocu, a bez opravdanog razloga. Primjena ovih zaštitnih mjera u konkretnom slučaju nužna je zbog otklanjanja okolnosti koje poticajno djeluju na počinjenje prekršaja koji je predmet ovog postupka i dodatno će preventivno djelovati na buduće ponašanje okrivljenika. Duljina trajanja izrečenih mjera, a imajući na umu sve okolnosti počinjenog prekršaja i ličnosti okrivljenika, primjerene su težini počinjenog prekršaja i opasnosti ponavljanja istog.

 

6.2.              Potrebno je istaknuti da je prvostupanjski sud očitom greškom u pisanju prilikom izricanja zaštitne mjere zabrane približavanja, uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja u obitelji – oca M.J. te određivanja udaljenosti na kojoj se okrivljenik ne smije približavati žrtvi nasilja u obitelji, na svim mjestima, naveo na udaljenost manju od 3 (tri) mjeseca, jer je potpuno jasno da se određuje zabrana približavanja na svim mjestima na udaljenost manju od 3 (tri) metra.

 

7.              Na temelju čl. 138. st. 2. t. 3 c.) u vezi s čl. 139. st. 6. Prekršajnog zakona okrivljenik je oslobođen dužnosti da naknadi paušalni iznos troškova žalbenog postupka kako plaćanjem dodatnih troškova žalbenog postupka, a obzirom na imovno stanje, ne bi bilo dovedeno u pitanje njegovo uzdržavanje kao i uzdržavanje osoba koje je dužan uzdržavati.

 

8.              Slijedom svega navedenog, na temelju čl. 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

 
U Zagrebu 14. travnja 2021.

 

Zapisničarka:

 

Predsjednica vijeća:

 

 

 

Emina Bašić, v.r.

 

Gordana Korotaj, v.r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Virovitici u 4 ovjerena prijepisa za spis, okrivljenika, oštećenika i tužitelja.

 

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu