1

Poslovni broj: UsI-1497/20-9

 

 

 

                        

REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U ZAGREBU

Avenija Dubrovnik 6 i 8

 

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Upravni sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Lidiji Prica, uz sudjelovanje Marije Horvat, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice A. J. iz Z., protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Republike Hrvatske (ranije: Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske), Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Z., radi prava na uvećanu jednokratnu naknadu,14. travnja 2021.,

 

p r e s u d i o  j e

 

              Odbija se tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Republike Hrvatske, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-551-06/19-08/446, URBROJ: 519-08/8-20-3 od 19. svibnja 2020. i rješenja Centra Z., P. D., KLASA: UP/I-551-06/19-02/149, URBROJ: 534-116-09/08-98-04 od 2. lipnja 2019.

 

Obrazloženje

 

Osporenim rješenjem tuženika, KLASA: UP/II-551-06/19-05/446, URBROJ: 519-08/8-20-3 od 19. svibnja 2020., odbijena je žalba tužiteljice protiv rješenja Centra Z., P. D., KLASA: UP/I-551-06/19-02/149, URBROJ: 534-116-09/08-98-04 od 2. lipnja 2019., kojim je odbijen zahtjev za priznavanje prava na uvećanu jednokratnu naknadu.

Tužiteljica u tužbi ističe da pobija osporeno rješenje iz razloga što je netočno i nepotpunu utvrđeno činjenično stanje iz čega je izveden pogrešan zaključak te je pogrešna odluka tuženika. Predlaže sudu da poništi osporeno i prvostupanjsko rješenje.

Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod razloga navedenih u obrazloženju osporenog rješenja i predlaže sudu da odbije tužbeni zahtjev.

Tužbeni zahtjev nije osnovan.

Tijekom postupka sud je izvršio uvid u sudski spis i spis tuženika dostavljen uz odgovor na tužbu.

Sud je raspravu 6. travnja 2021. proveo u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji izostanak nije opravdao, na temelju članka 39. stavka 2. u vezi članka 37. stavka 3. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine broj 20/10, 143/12, 152/14, 94/16 i 29/17, dalje ZUS).

Na raspravi tužiteljica ističe da je izvršila uvid u spis te da iz aplikacije Centra ne proizlazi da njena mirovina iznosi 2.600,00 kuna. Obrazlaže da se radi o obiteljskoj mirovini koju zajedno koriste tužiteljica i kćer, ali se cijeli iznos isplaćuje na račun tužiteljice (dio mirovine na zaštićeni račun i dio mirovine na blokirani račun). Dodaje kako njezina tvrtka nema nikakvih prihoda, već samo dugove. Obrazlaže da ona i kćer mirovinu od 2.600,00 kuna dijele na pola, pa tužiteljici pripada 1.300,00 kuna mirovine. Navodi da se kćer Š. J. odselila u podstanarstvo prije otprilike godine dana, jer su narušeni obiteljski odnosi zbog svih postupaka koji se vode pred sudom vezano za tvrtku i tužiteljicu. Stoga njena kćer ne želi od svojih novaca (obiteljske mirovine, stipendije i honorara) plaćati nepotrebne sudske troškove tužiteljice.

Iz spisa predmeta je razvidno da je tužiteljica 23. siječnja 2019. podnijela zahtjev za priznavanje prava na jednokratnu naknadu, u kojem je kao razlog navela podmirenje nezakonito dosuđenih troškova postupka: Povrv-1059/15, Ps-279/14, P-735/15. Kao člana kućanstva je navela kćer Š. J., koja je studentica.

Tužiteljica je 31. siječnja 2019. dala izjavu na zapisnik, iz koje proizlazi da živi s kćerkom koja je redovni student i prima stipendiju, prima obiteljsku mirovinu u iznosu 2.642,62 kn i naknadu od G. Z. u iznosu od 300,00 kn. Zbog loših materijalnih prilika nije u mogućnosti redovito plaćati režije te sudske troškove za pokrenute ovrhe u ukupnom iznosu oko 3.000,00 kn. Očekuje da će te troškove podmiriti jednokratnom naknadom i dijelom od mirovine, jer na drugi način nije u mogućnosti. Troškovi režija iznose oko 1.500,00 kn. Na tekućem računu je u minusu oko 6.000,00 kn. Navodi da od svojih prihoda nije u mogućnosti redovito plaćati troškove režija i prehrane. Ne želi ostvariti pravo na prehranu u pučkoj kuhinji, već želi maksimalni iznos jednokratne naknade od 3.500,00 kn kojim će podmiriti režije, minus na računu i sama kupiti potrebnu hranu. Podneskom od 13. veljače 2019. tužiteljica mijenja svoj zahtjev i predlaže da joj se odobri uvećana jednokratna naknada u najvišem iznosu.

Iz izjave Š. J. od 3. travnja 2019. proizlazi da je redovna studentica treće godine Tehničkog veleučilišta u Z., ima dvije stipendije, jednu u iznosu od 1.750,00 kn i drugu u iznosu od 1.200,00 kn koju će primati samo 9 mjeseci te njene stipendije pokrivaju troškove njenog studiranja. Povremeno radi preko student servisa te na tekućem računu na dan 28. veljače 2019. ima 13.283,91 kn, a na žiro računu ima 14.227,31 kn. Navedena sredstva planira utrošiti na studij, jer očekuje da će sljedeće godine morati plaćati studij. Obiteljsku mirovinu prima majka te ne zna koliko iznosi. Poznato joj je da majka ima problema oko plaćanja režija te da ima dugovanja. Ona ne može pomagati majku, jer sredstva koja ima na računu čuva za studij, ako iduće godine ne dobije stipendiju. Nije ni do sada podmirivala račune za režije niti joj materijalno pomagala.

              Člankom 46. Zakona o socijalnoj skrbi (Narodne novine broj 157/13, 152/14, 99/15, 52/16, 16/17, 130/17) propisano je da se jednokratna naknada priznaje samcu ili kućanstvu koje zbog trenutačnih materijalnih teškoća nije u mogućnosti podmiriti osnovne životne potrebe nastale zbog rođenja ili školovanja djeteta, bolesti ili smrti člana obitelji, elementarne nepogode i slično (stavak 1.).

Jednokratna naknada iz stavka 1. ovoga članka može se priznati zbog nabave osnovnih predmeta u kućanstvu ili nabave nužne odjeće i obuće ako ne postoji mogućnost da se nabava nužnih predmeta u kućanstvu i odjeće i obuće osigura u suradnji s humanitarnim organizacijama (stavak 2.).

Prema članku 49. stavku 1. Zakona u osobito opravdanim slučajevima centar za socijalnu skrb može priznati uvećanu jednokratnu naknadu uz prethodnu suglasnost Ministarstva.

U smislu članka 4. Zakona kućanstvo je obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno žive i podmiruju troškove života bez obzira na srodstvo (točka 2.). Osnovne životne potrebe su: prehrana, smještaj, odjeća i druge stvari za osobne potrebe (točka 14.). Prihodom se smatraju sva novčana sredstva ostvarena po osnovi rada, mirovine, primitaka od imovine ili na neki drugi način (primjerice primitak od udjela u kapitalu, kamate od štednje i sl.) ostvarena u tuzemstvu i u inozemstvu sukladno propisima o oporezivanju dohotka, a umanjeni za iznos uplaćenog poreza i prireza (točka 18.). Imovinom se smatraju pokretnine, nekretnine, imovinska prava, iznos gotovine u domaćoj i stranoj valuti, štednja odnosno novčana sredstva na osobnim računima ili štednim knjižicama, vrijednosni papiri, dionice, poslovni udjeli, stambena štednja, životno osiguranje i ostala imovina u tuzemstvu i u inozemstvu (točka 19.).

Prema ocjeni suda tuženik i prvostupanjsko tijelo su pravilno utvrdili da kućanstvo tužiteljice, koje se u vrijeme podnošenja predmetnog zahtjeva sastojalo od tužiteljice i njene kćeri, ostvaruje redovite prihode obiteljske mirovine, dodatak Grada Zagreba na mirovinu, dvije stipendije, na računima kćerke tužiteljice su bila sredstva u ukupnom iznosu od 27.511,22 kn, dakle kućanstvo ima prihode i imovinu kojima može podmiriti osnovne životne potrebe, a sudski troškovi ne predstavljaju potrebu za koju se u smislu članka 46. Zakona priznaje jednokratna naknada.

Slijedom navedenoga, sud na temelju stanja spisa nema osnove za donošenje drugačije odluke u ovoj upravnoj stvari te ocjenjuje da osporenim rješenjem nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

Stoga je sud na temelju članka 57. stavka 1. ZUS-a odbio tužbeni zahtjev kao neosnovan.

 

U Zagrebu 14. travnja 2021.

 

Sutkinja

Lidija Prica, v.r.

 

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu (četiri primjerka), u roku od 15 dana od dana dostave ove presude.