Baza je ažurirana 17.07.2025. 

zaključno sa NN 78/25

EU 2024/2679

Pristupanje sadržaju

1

Poslovni broj: 20 Kž-17/2021-4

 

Republika Hrvatska

Županijski sud u Varaždinu

Varaždin, Braće Radić 2

Poslovni broj: 20 Kž-17/2021-4

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Varaždinu, u vijeću sastavljenom od sudaca Igora Pavlica, predsjednika vijeća te Ljiljane Kolenko i Tomislava Brđanovića, članova vijeća, uz sudjelovanje zapisničarke Ane-Marije Runjić, u kaznenom predmetu protiv okrivljenog S. B., zbog kaznenog djela iz čl. 147. Kaznenog zakona ("Narodne novine" broj: 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18 i 126/19 - dalje: KZ/11) i dr. odlučujući o žalbi okrivljenika protiv rješenja Općinskog suda u Čakovcu broj 32 K-161/2019-56 od 14. prosinca 2020., u sjednici vijeća održanoj 14. travnja 2021.

 

 

r i j e š i o   j e

 

Prihvaća se žalba okrivljenog S. B. te se ukida pobijano rješenje suda prvog stupnja.

 

 

Obrazloženje

 

1.              Općinski sud u Čakovcu donio je rješenje broj 32 K-161/2019-56 od 14. prosinca 2020. kojim je na temelju čl. 11. st. 4. u svezi s st. 3. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine" broj 152/08, 76/09, 80/11, 91/12 – odluka Ustavnog suda, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14 i 70/17, 126/19, dalje: ZKP/08) okrivljenom S. B. zabranio daljnje postavljenje pitanja privatnoj tužiteljici kao svjedokinji, zbog očigledne zlouporabe prava obrane.

 

2.              Protiv tog rješenja pravovremeno se žali okrivljeni S. B. putem braniteljice L. P., odvjetnice u Z. zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i povrede kaznenog zakona, s prijedlogom da Županijski sud u Varaždinu njegovu žalbu prihvati i pobijano rješenje preinači, a podredno da pobijano rješenje ukine i predmet vrati na ponovni postupak i odluku.

 

3.              Žalba je osnovana.

 

4.              Okrivljenik u žalbi ističe da nije zloupotrebljavao pravo obrane i tvrdi da ga se pobijanim rješenjem onemogućava u njegovom pravu na postavljanje pitanja privatnoj tužiteljici, odnosno svjedokinji, time da su sva pitanja u potpunosti vezana uz kazneni postupak koji se spram njega vodi i da nisu osobne naravi, niti su usmjerena na vrijeđanje časti i ugleda privatne tužiteljice, kao što to ista tvrdi. Stoga da je nejasno zbog čega mu je isto zabranjeno. Smatra da je pobijanim rješenjem pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje i da je na tako pogrešno utvrđeno činjenično stanje pogrešno primijenjena odredba ZKP/08.

 

5.              Valja reći da je pravo na postavljanje pitanja temeljno pravo okrivljenika i isto mu se ne može generalno zabraniti, budući je zagarantirano Ustavom Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj: 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 55/01, 76/10, 85/10, 5/14) i (Europskom) Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Međunarodni ugovori" broj: 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10). Okrivljenik može svjedoku postavljati pitanja koja želi, a predsjednik vijeća će zabraniti pitanje ili odgovor na već postavljeno pitanje ako je ono nedopušteno, ili se pitanje ne odnosi na predmet postupka (čl. 420. st. 3. ZKP/08).

 

6.              U konkretnom slučaju došlo je do pogrešne primjene čl. 11. ZKP/08.

 

6.1.              Naime, u čl. 11. st. 3. ZKP/08 propisano je da su sud i druga državna tijela dužni onemogućiti svaku zlouporabu prava koja pripadaju sudionicima u postupku, dok je u st. 4. istog članka propisano da će sud stranci, branitelju, oštećeniku, opunomoćeniku ili zakonskom zastupniku koji u kaznenom postupku svojom radnjom očigledno zloupotrebljava pravo iz ovog Zakona (ZKP/08), rješenjem uskratiti pravo na tu radnju, time da žalba ne odgađa izvršenje rješenja. Dakle, radi se o zlouporabi ZKP/08.

 

7.              Pravo okrivljenika da ispituje svjedoke propisano je ne samo ZKP/08, već i Ustavom Republike Hrvatske i Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda.

 

7.1.              U čl. 29., alineja 6. Ustava Republike Hrvatske (III. Zaštita ljudskih prava i temeljnih sloboda, 2. Osobne i političke slobode i prava) navedeno je: "U slučaju sumnje ili optužbe zbog kažnjivog djela osumnjičenik, okrivljenik ili optuženik ima pravo da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da zahtjeva da se osigura nazočnost i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe."

 

7.2.              U čl. 6. toč. 1. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Pravo na pošteno suđenje) u st. 3.d) propisano je: "Svatko optužen za kazneno djelo ima najmanje slijedeća prava: da ispituje ili dade ispitati svjedoke optužbe i da se osigura prisustvo i ispitivanje svjedoka obrane pod istim uvjetima kao i svjedoka optužbe."

 

8.              Stoga je u konkretnom slučaju prvostupanjski sud neosnovano zabranio okrivljeniku daljnje postavljane pitanja privatnoj tužiteljici kao svjedokinji te je ovaj drugostupanjski sud prihvatio žalbu okrivljenika i ukinuo pobijano rješenje, donijevši rješenje kao u izreci (čl. 494. st. 3. toč. 3. ZKP/08).

 

U Varaždinu 14. travnja 2021.

 

Predsjednik vijeća

Igor Pavlic v.r.

Za pristup ovom sadržaju morate biti prijavljeni te imati aktivnu pretplatu