REPUBLIKA HRVATSKA OPĆINSKI SUD U SPLITU

Ex vojarna Sv. Križ, Dračevac Pr-743/2017

U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A

Općinski sud u Splitu po sucu ovog suda Eneji Stejskal Kanazir kao sucu
pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice M. T., O.:
… zastupane po punomoćniku I. Š. odvjetniku u S., protiv tuženika
Z.U. L. D. O.: …,
zastupane po punomoćniku A. K. odvjetniku u S., radi utvrđenja i isplate, u
prisutnosti zamjenika punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika prilikom
zaključenja glavne rasprave, prilikom objave, a nakon objave, dana 12. travnja

2021.godine,

p r e s u d i o j e:

I/ Utvrđuje se da otkaz tuženika kao poslodavca tužiteljici po osnovi Odluke o
redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.
kolovoza 2017.godine nije dopušten, te da radni odnos tužiteljici po tom osnovu nije
prestao.

II/ Određuje se sudski raskid ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog
između tuženika i tužiteljice od 02.studenog 2011.godine sa danom 10.listopada

2017.godine.

III/ Nalaže se tuženiku u roku od 15 dana dana i pod prijetnjom ovrhe isplati
tužiteljici s osnove naknade štete zbog sudskog raskida ugovora o radu iznos od

60.260,35 Kuna zajedno sa zakonskim zateznim kamatama po stopi koja se određuje
za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na
razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za
referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, računajući
od 10.listopada 2017.godine pa sve do isplate.

IV/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice s osnove naknade štete zbog
sudskog raskida ugovora o radu, a za više zatraženi iznos od 1.500,00 Kuna kao
neosnovan.

2

Pr-743/2017

V/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati
tužiteljici po osnovi naknade neimovinske štete iznos od 30.000,00 Kuna zajedno sa
zakonskim zateznim kamatama koje na taj iznos teku od dana podnošenja tužbe pa do
isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope
na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim
trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem
polugodištu za 3 postotna poena.

VI/ Odbija se dio tužbenog zahtjeva tužiteljice iz osnova naknade neimovinske
štete, a za više zatraženi iznos od 20.000,00 Kuna kao neosnovan.

VII/ Nalaže se tuženiku da u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe isplati
tužiteljici na ime parničnih troškova ukupan iznos od 38.522,52 Kuna zajedno sa
zatraženom zakonskom zateznom kamatom koja na taj iznos teče od presuđenja pa do
isplate te koja se obračunava za svako polugodište u visini prosječne kamatne stope na
stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim
društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3
postotna poena.

Obrazloženje

1.Tužiteljica u tužbi od 29.09.2017.g. navodi da je zaposlenica kod tuženika
temeljem ugovora o radu na neodređeno vrijeme zaključenog 01.studenog 2011.godine,
a koji da je stupio na snagu 02.studenog 2011.godine. Nadalje se navodi da je dana

21.kolovoza 2017.godine tužiteljica zaprimila tuženikovu odluku o redovitom otkazu
ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.kolovoza

2017.godine kojim da je tužiteljici otkazan ugovor o radu iz točke 1. Tužbe, te da je
utvrđeno da tužiteljici prestaje radni odnos istekom otkaznog roka od mjesec dana
računajući od dana dostave odluke o otkazu pa da je tužiteljici prestao radni odnos sa
danom 21.rujna 2017.godine. Ističe se da je tužiteljica pravovremeno dana 05.rujna

2017.godine putem preporučene pošte uputila tuženiku zahtjev za zaštitu prava protiv
odluke iz točke 2. tužbe, a kojeg da je tuženik zaprimio 07.rujna 2017.godine. Ističe se
da je ista dana 21.09.2017.godine primila odluku UV tuženika kojom da je
odbačen zahtjev za zaštitu prava iz točke 3. tužbe kao nepravovremen jer da je
tužiteljica navodno 19.kolovoza 2017.godine zaprimila odluku o otkazu. Navodi se da je
tužiteljica odluku o otkazu zaprimila 21.kolovoza 2017.godine slijedom čega da je tužba
pravovremeno podnesena sukladno odredbi članka 133.stavka 1. i 2. Zakona o radu.
Tužiteljica osporava sva utvrđenja iz tuženikove odluke o otkazu ugovora o radu
tužiteljici ističući da su navedena utvrđenja tendenciozna i da ne odražavaju stvarno
stanje poslovanja ljekarničke jedinice L 2'' u S. već da se radi o izmišljenim
razlozima otkaza. Navodi se da je stvarni razlog za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici
tuženikovo nezakonito izbjegavanje financijskih i drugih obveza prema tužiteljici. Ističe
se da je tužiteljica od studenog 2016.godine izložena nezakonitom uznemiravanju i
pritiscima od strane tuženika posebice predsjednika UV tuženika te da
odluka o otkazu predstavlja konačnicu takvog uznemiravanja. Ističe se da tuženik
tužiteljici duguje ukupno 615.517,95 Kuna sa kamatama počevši od 2011.godine pa
nadalje, te da je tuženik tražio od tužiteljice da se odrekne potraživanja kamata na
navedeni iznos ili da njen budući rad kod tuženika neće biti moguć. Ističe se da je

3

Pr-743/2017

tuženik nakon navedenog realizirao svoju prijetnju te da je 05.01.2017.godine
nezakonito razrješio tužiteljicu sa dužnosti ravnateljice tuženika, te da je tužiteljica

03.02.2017.godine podnijela pred ovim sudom protiv tuženika tužbu radi poništenja
navedene odluke o razrješenju, a da je tužiteljica dana 15.rujna 2017.godine protiv
tuženika podnijela i tužbu Trgovačkom sudu u Splitu radi isplate navedenog iznosa od

615.517,95 Kuna. Istaknuto je da su osnivačica tuženika V. D. i njen suprug i
predsjednik UV V. D. godinama obečavali tužiteljici da će joj
omogućiti da postane suvlasnik ili partner ili ortak u Z.U. L D., ali da to obećanje nikad nije realizirano. Navodi se da je tužiteljica zbog
navedenih obećanja ulagala dodatne radne napore i tijekom i izvan radnog vremena sa
ciljem postizanja profitabilnosti tuženikove ljekarničke jedinice L 2, te da je to
rezultiralo otvaranjem i druge liječničke ambulante u blizini spomenute ljekarne. Ističe
se da je tužiteljica zbog spomenutog uznemiravanja na radnom mjestu koje da se
očitovalo kroz povredu njenog duševnog mira, frustracije i osjećaj povrijeđenosti, a što
da je direktno utjecalo na njeno zdravstveno stanje ista bila na bolovanju osam mjeseci
od 25.01.2017.godine do 09.rujna 2017.godine te da je utvrđena uzročno posljedična
veza između opisanih postupaka na poslu i oboljenja. pa da opisano postupanje
tuženika ima za posljedicu povredu prava osobnosti na duševno zdravlje tužiteljice.
Zaključno tužiteljica predlaže sudu da sud donese presudu kojom će ukinuti u cijelosti
(odnosno utvrditi nedopuštenom) odluku o redovitom otkazu ugovora o radu
uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11. kolovoza 2017.godine, te kojom će
utvrditi da je tužiteljica i nadalje zaposlena kod tuženika na neodređeno vrijeme na
radnom mjestu voditeljice ljekarničke jedinice L 2'' u S. i da joj radni odnos
nije prestao. Također tužiteljica traži da sud naloži tuženiku vraćanje tužiteljice na rad te
isplatu naknade bruto plaće u mjesečnom iznosu od 12.352,07 Kuna za razdoblje od
rujna 2017.godine pa unaprijed s dospjećem svakog 15-tog u mjesecu za prethodni
mjesec do povratka tužiteljice na rad zajedno sa pripadajućim kamatama. Ujedno
tužiteljica predlaže i da tuženik tužiteljici s osnove naknade neimovinske štete isplati
ukupan iznos od 50.000,00 Kuna.

2. Tužiteljica je konačno uredila tužbeni zahtjev podneskom od

04.10.2018.godine (list 84-87 spisa) na način da ista predlaže da se otkaz tuženika kao
poslodavca tužiteljici po osnovi odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanom
skrivljenim ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine utvrdi nedopuštenim te da
tužiteljici radni odnos kod tuženika nije prestao, te da se odredi sudski raskid ugovora o
radu zaključenog između tuženika i tužiteljice od 02.11.2011. sa danom

10.10.2017.godine. Također tužiteljica potražuje s osnove naknade štete zbog sudskog
raskida ugovora o radu iznos od 61.760,35 Kuna sa zakonskim zateznim kamatama te
na ime naknade neimovinske štete iznos od 50.000,00 Kuna sa pripadajućim
kamatama.

3. Tuženik u odgovoru na tužbu (list 40-41 spisa) navodi da osporava
pravovremenost tužiteljičinog zahtjeva za zaštitu prava jer da tužiteljica zahtjev za
zaštitu prava nije uputila u zakonskom roku. Ističe se da je tužiteljica primila odluku o
otkazu 19.kolovoza 2017.godine te da je o tome potpisala dostavnicu, te da je
dostavnica (povratnica) vraćena tuženiku 21.kolovoza 2017.godine pa da je njen
zahtjev izvan prekluzivnog roka. Tuženik ističe da su razlozi otkazivanja ugovora o radu
tužiteljici osnovani, te da su rezultat provedene izvanredne inventure i interne revizije

4

Pr-743/2017

poslovanja L.J. 2 u kojoj je tužiteljica bila voditelj. Istaknuto je da je
tužiteljica u svom radu postupala protivno Pravilniku o uvjetima i načinu postupanja sa
narkoticima i psihotropnim tvarima, postupku davanja suglasnosti za uvoz i izvoz
narkotika i psihotropnih tvari, te uvjetima i načinu prometa i vođenja očevidnika prometa
narkotika i psihotropnih tvari, te protivno propisima o računovodstvu, te se ističe da je
tužiteljica počinila tužitelju i materijalnu štetu, a što da će se dokazati financijsko –
materijalnim vještačenjem. U odnosu na dužničko-vjerovnički odnos kojeg ističe
tužiteljica navodi se da se među strankama pred ovim sudom vodi postupak pod brojem
P-5814/17 koji da nema veze sa predmetom ovog postupka. Tuženik u odgovoru na
tužbu negira postajanje prijetnji tuženika tužiteljici kao i bilo kakvo uznemiravanje
tužiteljice. Zaključno tuženik u odgovoru na tužbu ističe da je tužiteljica nedugo nakon
isteka otkaznog roka zaključila novi ugovor o radu sa drugim poslodavcem.

4. Tijekom postupka sud je izveo dokaze pregledom ugovora o radu na
neodređeno vrijeme od 02.11.2011.godine (list 7 spisa); odluke o redovitom otkazu
ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine (list
8-10, te list 194-196 spisa); dokumentacije o pošiljci (list 11-13 spisa); dokaza o slanju i
uručenju zahtjeva za zaštitu prava radnika tuženiku (list 17 spisa); dopisa punomoćnika
tuženika punomoćniku tužiteljice od 18.rujna 2017.godine (list 18 spisa); odbačaj
zahtjeva za zaštitu prava od 16.09.2017.godine (list 20 spisa); razgovora između
M. T. i V. D. snimljenog na CD-u i transkripta tog razgovora (list 22-
25 spisa); konto kartice (list 26 spisa); potvrde od 01.12.2016.godine (list 27, te 105
spisa); tužbe iz predmeta Pr-87/17 (list 28-31 spisa); tužbe u predmetu koji se vodi na
Trgovačkom sudu u Splitu (list 32-35 spisa); medicinske dokumentacije (list 36-39, te
74, te 96-97 spisa); e-maila upućenog od strane tužiteljice tuženiku dana

24.01.2017.godine (list 46 spisa); potvrde H.-a o poslodavcima kod kojih je
tužiteljica bila u radnom odnosu (list 52-54 spisa); obračunskih listića plaće tužiteljice za
razdoblje tri mjeseca prije njenog bolovanja te za vrijeme bolovanja do zaključno
prestanka radnog odnosa tužiteljice kod tuženika (list 57-68 spisa); ugovora o radu na
neodređeno vrijeme od 10.10.2017.godine (list 75 spisa); izvješća o skupnim ljekovima
ljekarne (list 98-99 spisa); odluke tuženika od 05.siječnja 2017.godine o razrješenju
tužiteljice sa dužnosti ravnatelja tuženika (list 100-101 spisa); e mailova (list 102-103, te
131 spisa); konto kartice (list 104 spisa); podataka o tuženiku (list 106-107 spisa);
potvrde H.-a, P. S. u S. od 16.10.2017.godine (list 108-109 spisa);
presude ovog suda Pr-87/2017 od 28.11.2018.godine (list 115-119 spisa); presude
Županijskog suda u Zagrebu broj 71 Gž R-419/19-2 od 09.travnja 2019.godine (list 141-
147 spisa); nalaza i mišljenja stalnog psihijatrijskog vještaka dr. Č. L. sa
psihološkom obradom tužiteljice (list 151-156 spisa); presude i rješenja ovog suda P-
5814/17 od 14.lipnja 2019.godine (list 164-166 spisa); usmene dopune nalaza i
mišljenja dr. Č. L. (list 173-174 spisa); kaznene prijave (list 179-186 spisa);
nalaza i mišljenja Ž. d.o.o. od 16.12.2020.godine s prilozima (list 197-248 spisa);
očitovanja Ž. d.o.o. na nalaz i mišljenje vještaka (list 261-264 spisa); očitovanje
Ž. d.o.o. (list 312-313 spisa). Također je izveden dokaz i saslušanjem tužiteljice (list
69-71 spisa); zz tuženika (list 71-72 spisa); svjedoka J. S. (list 78-79 spisa);
svjedokinje D. S. (list 79-80 spisa); svjedoka V. D. (list 80-81
spisa); svjedokinje G. M. (list 110 – 112 spisa); svjedoka I. M. (list
124-125 spisa); svjedokinje J. L. (list 125-126 spisa); svjedokinje B.

5

Pr-743/2017

B. (list 126-127 spisa); svjedokinje S. I. (list 136-138 spisa). Pregledan je i
zdravstveni karton tužiteljice. Sudu su dostavljeni i primjerci sudske prakse.
5. Tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično je osnovan.

6. U pogledu točke 1. tužbenog zahtjeva nije sporno da je tužiteljica s tuženikom
imala zaključen ugovor o radu na neodređeno vrijeme dana 01.11.2011.godine, a koji je
ugovor o radu stupio na snagu 02.11.2011.godine i to za radno mjesto voditeljice
L 2 u S., a koja činjenica i proizlazi iz pregledanog ugovora o radu na
neodređeno vrijeme od 01.11.2011.godine (list 7 spisa).

7. Također nije sporno da je tužiteljici navedeni ugovor o radu na neodređeno
vrijeme od 02.studenog 2011.godine otkazan odlukom tuženika o redovitom otkazu
ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine (list
8-10 spisa) zbog kršenja radnih obveza od strane tužiteljice na radnom mjestu
voditeljice L 2 u S. po točkama od a) do i) navedenih u obrazloženju otkaza
vezano za nevođenje knjiga u ljekarni, pitanja zaliha u ljekarni, pravilnog evidentiranja
robe, naručivanje skupih lijekova, neprovjeravanja valjanosti primljenih recepata i
doznaka, nevraćanje dokumentacije tuženiku.

8. Nije sporna ni činjenica da je tuženik prije otkazivanja ugovora o radu tužiteljici
odlukom od 05.siječnja 2017.godine tužiteljicu razrješio dužnosti ravnatelja zdravstvene
ustanove tuženika, a koja činjenica i proizlazi iz pregledane odluke Zdravstvene
ustanove ZU LD. od 05.siječnja 2017.godine (list 100-101 spisa). Ova je
odluka o razrješenju tužiteljice sa mjesta ravnateljice tuženika od 05. siječnja

2017.godine poništena presudom ovog suda broj Pr-87/2017 od 28.11.2018.godine, a
što i proizlazi iz pregledane presude ovog suda broj Pr-87/2017 od 28.11.2018.godine
(list 115-119 spisa). Također navedena presuda ovog suda Broj Pr-87/2017 od

28.11.2018.godine je potvrđena i postala pravomoćna temeljem presude Županijskog
suda u Zagrebu broj 71 Gž R-419/19-2 od 09.travnja 2019.godine (list 141-147 spisa).
9. Nije sporna ni činjenica da je tužiteljica nakon otkazivanja ugovora o radu od
strane tuženika zasnovala radni odnos kod novog poslodavca ZUL K.- P. za obavljanje poslova mr. farmacije i to počevši od

10.10.2017.godine, a koja činjenica je i razvidna iz pregledanog ugovora o radu na
neodređeno vrijeme od 10.10.2017.godine (list 75 spisa).

10. Ono što je sporno i što je trebalo utvrditi je činjenica da li je zahtjev za zaštitu
prava od 05.rujna 2017.godine pravovremeno podnesen te da li je tužiteljica
prekludirana u podnošenju tužbe u predmetnoj pravnoj stvari, te da li je tuženik dokazao
postojanje opravdanih razloga za redovito otkazivanje ugovora o radu tužiteljici zbog
skrivljenog ponašanja.

11. U odnosu na zahtjev za zaštitu prava tužiteljice od 05.09.2017.godine (list 14-
16 spisa) nedvojbeno proizlazi da je prema knjizi isporučenih pošiljaka (list 13 spisa), a
što odgovara i onome što je tužiteljica navela za zahtjevu za zaštitu prava ista zaprimila
odluku o otkazu ugovora o radu 21.08.2017.godine, te je sukladno odredbi članka 133.
stavka 1. Zakona o radu (''NN'' 94/13) u roku od 15 dana od primitka odluke o otkazu
podnijela zahtjev za zaštitu prava radnika budući ga je podnijela 05.rujna 2017.godine,
te je tuženik njezin zahtjev za zaštitu prava radnika zaprimio 07.rujna 2017.godine, a što
je razvidno iz pregledane povratnice – obavijesti o uručenju (list 17 spisa). Tuženik je
navedeni zahtjev za zaštitu prava tužiteljice unatoč tome neosnovano odbacio svojim
rješenjem od 16.09.2017.godine. Obzirom da navedenom radnjom tuženik nije udovoljio

6

Pr-743/2017

zahtjevu tužiteljice tužiteljica je u daljnjem roku od 15 dana zahtjevala zaštitu
povrijeđenog prava pred nadležnim sudom budući je tužbu podnijela 29.09.2017.godine
sukladno odredbi članka 133.stavka 2. Zakona o radu. U navedenom smislu tužiteljica
je podnijela tužbu u ovoj pravnoj stvari u zakonskom roku te ista nije prekludirana u
podnošenju tužbe u predmetnoj pravnoj stvari.

12. Iz iskaza saslušane tužiteljice (list 69-71 spisa) proizlazi da nije nikad
pozvana kod poslodavca na razgovor vezano za predmetni otkaz, a kad je dobila pisani
poziv vezano za predmetni otkaz ista ističe da je bila na bolovanju. Tužiteljica je u svom
iskazu istakla da se cijela situacija s otkazom dogodila na način da je samom otkazu
prethodilo to da je suprug V. D. V. D., koji je predsjednik upravnog
odbora ljekarne, dolazio u ljekarnu svakodnevno i da je njoj osobno prijetio otkazom ako
bude tražila sredstva koja je uložila u predmetnu ljekarnu, a navodi da je u ljekarnu
uložila velika sredstva, i to iznos od 615.000,00 kn. Nadalje, u pogledu točke I otkaza,
ističe da ništa što se u toj točki navodi nije točno. Navodi da je inventura bila najmanje
dva dana ranije, odnosno da je bila 07. siječnja 2017. godine, i da se radilo o tome da
osobe koje su došle provoditi inventuru u ljekarni nisu nikada radile u ovoj ljekarni, a
došle su iz R. izvršiti inventuru pa je nastao problem što nisu mogle znati gdje
se nalaze pojedini artikli pa je ona izdvojila gumicom artikle čiji je rok trajnosti bio kraći
te ih je pridružila ostaloj grupi kako bi zbroj tih komada artikala bio isti, a da je izdvajala
artikle ako je njihov rok bio za mjesec dana ili za dva mjeseca te da su se artikli s
kraćim rokovima vodili u računalnoj bazi podataka. Navodi da je ulaz MSD bio 5.000,00
kn, a izlaz MSD negdje oko 5.000,00 kn te da HZZO lijekove koje plaća ima zakonsku
obavezu plaćati ranije u roku od 180 dana, a u sadašnje vrijeme u roku od 120 dana, a
da je dobavljač lijekova MSD stavio kao obavezu rok plaćanja od 60 dana. U odnosu na
to je li ona ove proizvode proizvođača MSD davala neovlašteno na posudbu drugim
konkurentskim ljekarnama na razdoblje dulje od mjesec dana, navodi da se radilo o
rijetkim lijekovima pa ako su ti lijekovi bili traženi u drugoj ljekarni, ona ih je ex tempore
poslala u drugu ljekarnu, a provela kroz računalne podatke u svojoj ljekarni, da pacijent
ne dolazi tražiti gdje se nalazi druga ljekarna. Ista navodi, što se tiče ovih lijekova, da se
ne radi o skupim lijekovima, već da se radi o rijetkim lijekovima jer je samo jedan
dobavljač distribuirao ovaj lijek pa se taj lijek nije nalazio u svim ljekarnama. U tom
smislu, navodi da je ona, da poveća promet ljekarne u kojoj je radila i da na taj način
radi u korist svoga poslodavca, kad bi drugoj ljekarni zatrebao takav lijek, da ga je ona
osobno nosila iz ljekarne svoga poslodavca, a da bi bio zaveden kroz računalne
podatke svoje ljekarne, a da je lijek nosila kupcu lijeka-pacijentu te da u tom smislu
poslodavac nije bio oštećen. Što se tiče točke III navedene u otkazu pod slovom C,
navodi da nije točno ono što se ističe za 2016. godinu jer da je riječ o posebno
fakturiranim lijekovima za koje HZZO vrši plaćanje u roku od 30 dana te, što se tiče
skupih lijekova, da se radi o takvoj vrsti lijekova koji se nose na ruke liječniku u svrhu
liječenja težih pacijenata te da se u tom smislu zbog plaćanja u roku od 30 dana događa
obrt sredstava na mjesečnoj osnovi pa navodi da je sve to rađeno u svrhu povećanja
prihoda same ljekarne. Što se tiče ovih skupih lijekova koji se posebno fakturiraju,
navodi da se oni zbog svoje specifičnosti odvajaju s obzirom na to da se plaćaju od
strane HZZO-a u roku od 30 dana. Tužiteljica napominje da je inače potrebno istaći da
je njezin poslodavac, tuženik u postupku, s veledrogerijama dogovorio bonitet od 0,5%,
a da je ona u dogovoru s veledrogerijama dogovorila bonitet od 1%, a da inače na

7

Pr-743/2017

posebno fakturirane lijekove veledrogerije ne daju ljekarnama nikakav bonitet na te
lijekove jer su skupi te da je ona u obrtu tih sredstava sebi našla prostor dok se od
strane HZZO-a ne izvrši plaćanje u spomenutom roku od 180 dana, a da to odgovara
vremenskom razdoblju od šest mjeseci. Ističe da u tom smislu smatra da nije stvarala
preveliku zalihu robe s obzirom na ostvareni promet. Ističe da je netočno i da ona nije
ažurirala knjigu narkotika i da je nije vodila na propisani način. Navodi da pacijenti ne
dolaze po narkotike u ljekarne, već da narkotici idu na ruke liječnika, i to na način da je
ona narkotike nosila u šest ordinacija, i to za mjesečnu zalihu koja je ordinacijama
trebala, a da su joj u tim ordinacijama pisali recepte koje je ona pravdala kroz kompjuter
i koje je svaki mjesec unosila u knjigu narkotika gdje bi svaka stranica bila potpisana od
nje i pečatirana te da bi to bilo odlagano u kuvertu po mjesecima i godinama i odloženo
u poseban ormarić pod ključem. Ista navodi da je čak i ovo nošenje narkotika u
navedene ordinacije predstavljalo svojevrsni način povećanja prometa tuženiku iz
razloga što bi joj te ordinacije po donesenoj zalihi narkotika izdavale recepte koji su se
plaćali pa ako je bilo 300 recepata, i to je dovelo do povećanja prometa tuženiku.
Navodi da su recepti za narkotike specifični, da se sastoje od originala i kopije, da su na
njima MBO podaci pacijenta te da je u sve navedeno trebalo uložiti truda. Ista ističe da
za zadnja četiri pacijenta u ordinaciji na B., kad se povećao broj pacijenata koji
dolaze po svoje zalihe u ordinacije, nisu bila upisana imena i prezimena, ali da je bio
upisan MBO prema kojem bi se mogli izlistati svi drugi podaci. Ista napominje da nije
unijela imena i prezimena samo za navedena četiri pacijenta jer se sve ovo počelo
događati, a da je od početka bila mogućnost da se iz ljekarne u R. uđe u
podatke ljekarne tuženika te nekad kad bi upisivala podatke u kompjuter vezano za
pacijenta, da bi je sustav izbacivao iz tih podataka i da joj je bio onemogućen unos jer bi
oni to zaključili iz ljekarne u R.. Tužiteljica ističe da nije točno da je ona aljkavo
vršila unos robe po računima dobavljača. Ista ističe da je u ljekarnu svakodnevno
dolazila roba dobavljača i da su se provodile kroz računalni sustav fakture na način da
su se iste unosile, ali da se njoj potkrala jedna greška, omaška na fakturi iz 2013.
godine. Međutim, navodi da u samom sustavu postoji mogućnost ispravka vezano za
unos fakture koja se zove "vezni dokument" koji se veže na fakturu i da je ona ovu
omašku iz 2013. godine ispravila. Navodi da je V. D. vjerojatno pregledavao
fakture od 2011. godine pa unaprijed i da je vjerojatno došao do ove fakture iz 2013.
koja mu se u kompjuteru pojavila crveno označena kao da nije unesena, a da on nema
informatička znanja pa da ne zna da je svaka ta faktura povezana i da ima svoj vezni
dokument i da postoji mogućnost ispravka pogrešno unesene fakture u sustavu. Ista
ističe da je navedenu fakturu iz 2013. godine ispravila u roku od dva dana 2013. godine
kad je i primijetila da je pogrešno unesena. Ista navodi da je tuženik imao
knjigovodstveni servis koji je uredno vodio sve vezano za fakture tuženika i da je na
koncu svake godine uvijek unos faktura odgovarao iznosu. Ista ističe da su u navedenoj
ljekarni kod tuženika bile vršene svake godine inventure s obzirom na to da je to
zakonska obaveza i ako su i bili utvrđivani manjkovi, da su oni bili u granicama
dopuštenih iznosa, i to cca 200-500 kn godišnje, a da je po zakonu tolerancija do 1%
godišnje. U pogledu toga je li propuštala provjeravati valjanost primljenih recepata i
doznaka, kao i valjanost osnovnog i dopunskog zdravstvenog osiguranja i polica
zdravstvenog osiguranja osoba na koju glase određeni recepti i doznake pa da bi HZZO
eventualno odbio izvršiti poslodavcu refundaciju po ovim receptima i doznakama, ista

8

Pr-743/2017

navodi da nikad nije bilo namjernih propusta s njezine strane u tom pogledu, a ako su
se događale određene greške, da je HZZO vraćao njoj greške na ispravak pa bi ih ona
odmah i ispravila, ali da je isto tako ona ispravljala i greške koje su se događale
suprotnoj strani, ali inače navodi ako i postoje nekakve omaške, da kompjuterski sustav
to prepozna i da se na taj način sprječava moguća šteta. Ista navodi npr. grešku HZZO-
a kad je pogrešno kompjuterski uveo lijek koji je trebao biti posebno fakturiran, na što ih
je ista upozorila i kad su grešku ispravili, da je sve bilo u redu. Što se tiče navoda iz
točke H otkaza, ista navodi da je ona, što se tiče problema oko navedene dobiti u
siječnju 2017. godine, radila tri tjedna i da je nedostajao taj četvrti tjedan njezinoga
rada, a da je u zadnjem tjednu uvijek povećan promet u ljekarni pa da se upravo to i
pokazalo kao manje ostvarena dobit u tom trenutku, a što se tiče dobiti u veljači 2017.
godine gdje poslodavac tvrdi da je imao manji promet, a da je ostvario veću zaradu, da
se radi o tome da je kolegica iz ljekarne u R. radila određene akcije i ostvarivala
veće bonitete tako što su izdavani lijekovi u R., a realizacija se odvijala u
ljekarni tuženika u S., sve da bi se povećala na taj način dobit u S. pa da se ovo
njoj s namjerom htjelo staviti na teret. U odnosu na to je li ona propustila po izričitom
pisanom pozivu rukovodeće osobe ustanove vratiti registarsku dokumentaciju ustanove,
tužiteljica navodi da je ona ovu dokumentaciju vratila, ali da su okolnosti bile takve da je
prilikom ulaska u posao s ovom ljekarnom, s obzirom na to da je to bio zajednički
projekt nje i tuženika, trebalo naći prostor, kupiti prostor i da je sva dokumentacija
vezano za kupnju, nalaz prostora i statut ljekarne uistinu bila u ljekarni u S., ali kad
je ona vidjela da na svakodnevnoj razini prima prijetnje od strane ovlaštene osobe
ljekarne gdje joj je izričito kazano da se neće vratiti njezina sredstva uložena u ljekarnu,
da je ona u svrhu da zaštiti svoje ulaganje u ljekarnu i svoj status uzela tu
dokumentaciju, pohranila je u odvjetničkom uredu svog odvjetnika, ali da je poslala 27.
siječnja 2017. mail poslodavcu da je navedena dokumentacija u odvjetničkom uredu,
pripremljena za potpis i predaju poslodavcu, te ista daje na uvid sudu mail iz kojega to
proizlazi. U pogledu zahtjeva tužiteljice za naknadu štete zbog povrede prava
osobnosti, pojašnjava da je do pogoršanja njezinog zdravstvenog stanja došlo iz
razloga što je ona u poslovanje tuženika kao ljekarne unijela sav svoj trud i da je uložila
velika novčana sredstva te da se posebno trudila vezano za osnivanje ambulante na
mjestu gdje se nalazi i sama ljekarna jer je tu trebala biti ambulanta, stomatološka
ambulanta i ljekarna, ali da se cijela situacija prilično razvukla te da je njezin angažman
bio i što je dovela jednu liječnicu iz O. koja je imala dosta pacijenata i koja je željela
da se na Ž. osnuje ambulanta za njezine pacijente i da je čak skupljala potpise za
to. Međutim, navodi da je nakon svega ovoga dobila spomenute prijetnje od strane
poslodavca da joj se neće vratiti uložena sredstva uz ljekarnu jer joj je istaknuto da to
što je dobila posao bi joj trebalo predstavljati nagradu za uloženo, a da ona nije uložila
mali iznos jer je uložila 615.000,00 kn, a da je to sukcesivno ulagala za kupnju samog
prostora i prije osnivanja same ljekarne. kako joj se zbog toga prijetilo i otkazom, navodi
da je najprije kod Trgovačkog suda u Splitu, što je poslije prešlo na Općinski sud,
pokrenula i postupak radi povrata uloženih sredstava. Navodi da je sve ovo kod nje
rezultiralo pojavom psihičkih smetnji, nesanice i da joj je stanje postalo neizdrživo u
studenom 2016. te su joj prepisani lijekovi pa joj je u siječnju 2017. godine prepisan
antidepresiv B., ali da je nakon uzimanja toga lijeka imala osip zbog čega je
morala prekinuti uzimanje što joj je pogoršalo stanje pa joj je prepisan drugi lijek. Navodi

9

Pr-743/2017

da već godinu dana u kontinuitetu uzima sredstva za spavanje i antidepresive. U
odnosu na to koliko je koristila bolovanje, navodi da je ona praktički u ovoj ljekarni radila
u kontinuitetu, da je koristila svega 5 dana godišnjeg odmora u 2014. i 25 dana u 2015.
godini, a da je bolovanje otvorila i koristila tek počevši od 22. siječnja 2017. godine i da
je na bolovanju bila u kontinuitetu do 09. rujna 2017. godine. Ističe da ona i dalje
kontinuirano uzima lijekove, antidepresive i lijekove protiv nesanice i posjećuje psihijatra
povodom svega navedenog. Iz iskaza tužiteljice je ujedno razvidno da ista nikad nije
dobila pisano upozorenje tuženika kao poslodavca u kojem bi bile navedne pojedinačno
sve točke koje su slovima navedene u odluci o redovitom otkazu ugovora o radu
uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika i to od slova A do slova I, te da joj nije bila
dana mogućnost da se očituje na navode poslodavca iz otkaza ugovora o radu.

13. Iz iskaza saslušane zz tuženika V. D. (list 71-72 spisa) proizlazi da je u
studenome 2016. godine bio održan sastanak na kojemu je trebalo analizirati situaciju u
ljekarni za koju smatra da je bila loša te da je tužiteljica na tom sastanku navedene
prigode izjavila da se ona više ne želi truditi, da ne zna kad će se ambulanta otvoriti i da
stoga želi da joj se vrate njezina uložena sredstva u ljekarnu te da je nikakvi gubici
ljekarne ne zanimaju i da je nakon toga otišla sa sastanka. Navodi da tužiteljici nije
poslano pisano upozorenje pred otkazivanje ugovora o radu, ali da je bila pisano
pozvana iznijeti obranu vezano za navedeno otkazivanje ugovora o radu, a da ne zna je
li ista i pristupila kod poslodavca i iznijela obranu. Ističe da je situacija bila takva da je
zbog svega spomenutog bilo narušeno povjerenje u tužiteljicu i s obzirom na to da je
bila više nemoguća suradnja s istom pa je slijedom toga došlo do otkazivanja ugovora o
radu odlukom poslodavca od 11. kolovoza 2017. Navodi da su i prije ovog otkazivanja
povremeno s tužiteljicom odnosi bili zategnuti jer da se ista nije obazirala na greške na
koje joj je ona ukazivala. Navodi da je prije otkazivanja provedena jedna inventura 20.
siječnja 2017. po inventurnoj komisiji na kojoj je bila prisutna i kolegica iz ljekarne u
R. te da je sačinjen inventurni zapisnik i da su tim zapisnikom nađena određena
odstupanja i da je sve zabilježeno u istom. Zz tuženika posebno napominje da knjiga
rokova nije bila ažurirana i da su stoga stari lijekovi bili na policama ljekarne, kojima je
istekao rok trajanja, a i vezano za lijekove za koje tužiteljica tvrdi da ih je izdvojila, da su
i oni trebali biti popisani i evidentirani da se zna kojim lijekovima ističe rok. Navodi da
nije protiv tužiteljice od strane tuženika podnošena tužba vezano za postojanje
inventurnog manjka. Također, ukazuje na to da su na artiklima bile zalijepljene
naljepnice u lošem stanju koje je trebalo zamijeniti za one lijekove kojima nije istekao
rok, a druge maknuti. Navodi da ona smatra osnovanima sve točke u odluci o redovitom
otkazu ugovora o radu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika koje se navode od
točke A do I otkaza. U odnosu na proizvođača MSD, navodi da se radilo o narudžbi za
više od tri mjeseca koju njima HZZO plaća za šest mjeseci, a da nije bilo potrebno imati
toliku zalihu lijekova jer se roba može naručivati svaki dan. Napominje da je posebice
problem bio što je tužiteljica iznosila protuzakonito lijekove iz ljekarne tuženika u druge
ljekarne bez njezine dozvole i znanja i davala ih je na posudbu te da je ista dan prije
inventure vraćala ove lijekove u ljekarnu, a da je po završetku inventure ove lijekove
ponovno odnijela u drugu ljekarnu. Ista navodi da se posudba u ljekarni vrši samo kad
petkom eventualno pacijent izađe iz bolnice pa mu ne radi obiteljski liječnik. Vezano za

2016. godinu, ističe da je protivno volji poslodavca od strane tužiteljice vršena narudžba
skupih lijekova u vrijednosti od 400.000,00 kn, na koje da je zarada bila 1.500,00 kn, jer

10

Pr-743/2017

da ovo nije u interesu poslodavca, da je time poslodavcu narušena likvidnost jer da je
poslodavcu u interesu imati što manje zaliha lijekova kako bi ih mogao što brže plaćati.
Također, navodi da je tužiteljica neosnovano naručivala veću količinu nekog proizvoda
koji se u cijeloj godini proda u značajno manjem broju, otprilike upola manjem broju od
naručenog i da se opet dogodi povećanje zalihe lijekova zbog čega dođe do istjecanja
roka trajanja. Ističe da je ljekarni tuženika HZZO svaka tri mjeseca snižavao cijene
lijekova pa je bilo potrebno da što manje ima zalihe lijekova da se ne bi dogodili gubici
zbog snižavanja cijene lijekova prilikom prodaje istih pa da se narudžbe nisu vršile
prema izlazu artikala, što je dovelo do stvaranja zaliha. U odnosu na knjigu narkotika,
navodi kad je tužiteljica otišla na bolovanje, da je voditeljica ljekarne utvrdila da je knjiga
narkotika neuredno vođena jer nisu bila upisana imena određenih pacijenata i da nije
točno da se radilo o četiri pacijenta, već je bilo mnogo više neupisanih imena
pacijenata. Inače, navodi da ona nije mogla iz ljekarne u R. ni na koji način
sprječavati unošenje podataka u računalni sustav ljekarne u S. i čak kad je izabrana
za v.d. ravnatelja, da je tražila od informatičara da joj omogući da može internetski
ulaziti u računalni sustav ljekarne u S. i da joj je to tada omogućeno. Navodi da je
točno što je tužiteljica rekla da postoje dva primjerka recepta za narkotike, original i
kopija, i da je kopiju trebalo ulagati u knjigu narkotika, a da je to bilo neuredno vođeno.
U odnosu na unos robe po računima dobavljača, navodi da je bilo pogrešnih unosa, a
da su se uz to pogrešno unosili porezi i marže na robu dobavljača, što se može
dokumentirati. U odnosu na recepte i doznake i provjeru valjanosti osnovnog i
dopunskog zdravstvenog osiguranja i polica zdravstvenog osiguranja osoba na koje
glase ti recepti i doznake, ista navodi da se kod ortopedskih pomagala fakturiraju i šalju
također na HZZO koji bi to trebao platiti. Međutim, dogodilo se da je na mali promet u
ljekarni vraćen velik broj tih faktura natrag, što tuženik ima dokumentirano, a da se
pored toga nije kontroliralo ni ima li konkretna osoba osiguranje, a da se unatoč tome
može preuzeti lijek, ali da se tada od HZZO-a odbija refundirati takav lijek pa su se
pojedine fakture i nekoliko puta vraćale jer nisu bile ispravljane. U odnosu na navedeno,
zz tuženika ističe kad je vršena revizija od strane tuženika za 2016. godinu, da je HZZO
njima dostavio po njihovom traženju izlist svega onoga što je plaćeno i da su vršili
usporedbu s onim što je izdano, a da je ispalo da nije plaćeno otprilike 12.460,00 kn.
Navodi da postoji mogućnost kad osoba ne zna ili neće ispraviti fakturu, da baci tu
fakturu, premda ne tvrdi da je tužiteljica tako radila, a da se tada i dalje kroz podatke
prikazuje da je stanje u redu, ali da takva faktura nije refundirana. Zz tuženika navodi,
vezano za siječanj i veljaču 2017. godine, da je npr. u veljači 2017. izlaz bio 88.000,00
kn, a da je zarada bila 17.405,00 kn, a u siječnju 2017. izlaz bio 122.645,00 kn, a
ostvarena dobit od 16.051,00 kn te navodi da je zaduženje u tim godinama bilo
značajno veće od zarade. Ista navodi da ovo nema nikakve veze sa spomenutim
bonitetom na artikle jer da se boniteti dobivaju kod narudžbi artikala, a ne na izlaz
prodaje i na izlaz recepata, već da se radi samo o marži i usluzi. U odnosu na zadnju
točku odluke o otkazu u obrazloženju koje se navodi da je, unatoč pisanom pozivu
rukovodeće osobe ustanove, tužiteljica propustila vratiti dokumentaciju ustanove, ista
navodi da je poslano od strane poslodavca preporučena pošiljka za povrat navedene
dokumentacije ustanovi i ona smatra da tužiteljica nije smjela bez privole poslodavca
iznijeti dokumentaciju koja se nalazila u ustanovi ljekarne te da nije osnovano što je ista
isticala da je tu dokumentaciju pohranila u odvjetničkom uredu jer je nije smjela ni

11

Pr-743/2017

iznositi iz ustanove ljekarne, a kad ju je već iznijela, da ju je trebala vratiti ustanovi, što
nije uradila. U odnosu na činjenicu da li je ona na sve nabrojane povrede radne obveze
iz otkaza ugovora o radu koji je dan tužiteljici upozoravala istu da se radi o povredi
radnih obveza i da zbog toga postoji mogućnost davanja otkaza i je li u tom smislu dala
istoj pisano upozorenje, ista je navela da tužiteljici vezano za navedeno nije dala
pisano upozorenje, ali da je ista usmeno upozoravana. U odnosu na činjenicu da li je zz
tuženika davala tužiteljici mogućnost obrane i očitovanja osima za vrijeme bolovanja
ista navodi da nije imala nikakva kontakta sa tužiteljicom. Također zz tuženika ističe da
je tužiteljica bila na bolovanju u vrijeme davanja otkaza i u vrijeme kad je istu pozvala
na očitovanje. ZZ tuženika da je da je bilo gubitaka ustanove u poslovanju, ali da ne zna
točno vremenski kad se smatra da to nema veze s poslovanjem ljekarne u S.. ZZ
tuženika je istakla da postoje dvije ljekarničke jedinice L 1 i L 2, ali da se
radi o jednoj pravnoj osobi pod nazivom Zdravstvena ustanova L. D.. .
14. Iz iskaza saslušanog svjedoka J. S. proizlazi da je u vrijeme kad je
tužiteljici otkazan ugovor o radu bio na brodu i da u odnosu na to može reći da samo
zna da je tužiteljica u svojoj struci bila vrlo cijenjena i da je u svoj rad ulagala veliki trud,
a da je od iste čuo da je optužena za nerad i nesposobnost od strane poslodavca.
Navodi da je tužiteljica čak i poboljšala poslovanje poslodavca, a da je i on osobno
prisustvovao jednom sastanku u kojem je poslovni partner tužiteljicu optužio za nerad i
nesposobnost mada je to bila notorna laž i da je to bilo u siječnju 2017. godine. Svjedok
navodi u vrijeme kad je tužiteljica obavljala poslovanje, da je promet ljekarne rastao i da
početno na ovoj lokaciji gdje je bila ljekarna nije bilo ni liječničke ordinacije ni
ambulante, a da je bilo planirano otvaranje zdravstvene ordinacije i stomatološke
ordinacije, ali da je županija bila odgovorna za to što je ovo otvaranje zdravstvene i
stomatološke ordinacije trajalo godinama. Ističe da je tužiteljica osobno jedno vrijeme
raznosila lijekove u udaljene ambulante, a da je pridobila i druge ambulante da počnu
raditi s tuženikom, što je bio njezin značajan doprinos poslovanju tuženika. Ističe da
nikad nitko nije imao primjedbi na rad tužiteljice, a da su problemi započeli kad je u
novinama izašlo da će biti otvorena ambulanta na Ž.. Svjedok navodi da je g.
D. tada promijenio ponašanje prema tužiteljici te da ju je počeo "psihički maltretirati"
i bez potrebe na istu vikati i da je izgovorio laži o njezinom neradu i nesposobnosti na
sastanku u siječnju 2017. godine. U odnosu na same razloge koji se navode u odluci o
otkazu ugovora o radu tužiteljici, navodi da sve što se navodi, što je sadržano u odluci o
otkazu i za što je upitan, on nije upoznat da bi tužiteljica postupala na bilo kakve načine
koji bi bili protivni ikakvim propisima, a što se tiče zaliha lijekova kojima je istekao rok
trajanja i eventualnih narudžbi skupih lijekova, kao i posudbe lijekova drugim
ljekarnama, s time nije upoznat, ali ističe da o tome sigurno postoji relevantna
dokumentacija iz koje se mogu utvrditi činjenice o prometu ljekarne i stanje lijekova u
istoj. Svjedok je istakao da je promet u ljekarni u kojoj je radila tužiteljica i to ljekarničkoj
jedinici 2 stalno rastao.

15. Iz iskaza saslušane svjedokinje D. S. (list 79-80 spisa) proizlazi
da je ona ranije radila u ljekarničkoj jedinici 1 kod tuženika te da u vrijeme kad je
tužiteljica bila na bolovanju od strane poslodavca poslana u ljekarničku jedinicu 2 na
zamjenu tužiteljice, a da je nakon što je tužiteljica dobila otkaz kod tuženika ona postala
voditelj ljekarničke jedinice 2 kod tuženika. Potvrđuje da je prije nje voditelj ljekarničke
jedinice 2 bila tužiteljica. Ističe da je odmah po dolasku na zamjenu tužiteljice primijetila

12

Pr-743/2017

neke greške u poslovanju o čemu je obavijestila svoju šeficu. Ističe da je postojalo
nekoliko dokumenata povrata HZZO-a iz kojih je bio razvidno da je HZZO odbio fakture
ljekarne, a da se greška nije otklonila unutar roka od 15 dana pa da u tom smislu
zatečeni recepti ne vrijede i ne mogu se naplatiti od HZZO-a što je gubitak za ljekarnu
te da se radilo o takva tri povrata od HZZO-a. Nadalje, navodi da je primijetila da u knjizi
narkotika jedan recept nije bio označen kao narkotik, a da u knjizi nisu bila ni upisana
imena za više pacijenata. Također, ističe da je nekoliko dana prije nego što je ona došla
raditi u ljekarničku jedinicu 2 na zamjenu tužiteljice koncem siječnja 2017. godine bila
provedena inventura, koju je ona osobno provodila, i da je toj inventuri bila prisutna i
tužiteljica koja se slagala s utvrđenim. Navodi da je u toj inventuri utvrđeno da je dosta
lijekova u ljekarničkoj jedinici dva bilo na polici kao da su namijenjeni za prodaju, a da
su trebali biti za rashod. Ističe da je u inventuri primijetila da je nekoliko lijekova
nedostajalo, a nešto je bilo i u višku. Navodi da je uočila ni da knjiga rokova nije bila
ažurirana za cijelu prethodnu godinu. Ista navodi da je krenula i naručivati materijal za
ljekarnu i da im je magistra V. rekla koliko se što bonira i da je bilo preporučeno da se
naručuje materijal od veledrogerija jer su povoljnije, ali da je ona prilikom naručivanja
primijetila da su ranije bile vršene i narudžbe koje nisu bile narudžbe od veledrogerija
po povoljnijem bonitetu. U odnosu na posudbe lijekova, svjedokinja navodi kad je
obavljana spomenuta inventura nešto malo prije siječnja 2017. godine, da su lijekovi od
dobavljača MSD bili prikazani i bili su na stanju popisa te su se fizički nalazili u
ljekarničkoj jedinici 2, ali kad je ona došla mijenjati tužiteljicu, da je zatekla podatak o
velikoj količini posudbe ovih lijekova drugim ljekarnama i da je to bilo evidentirano kao
posudba kroz dokumentaciju. U odnosu na to o kakvim se lijekovima radi vezano za
posudbu, ista navodi da su to lijekovi samo jednog proizvođača i dobavljača i da
distribuciju vri samo veledrogerija F. farmacija i da se ti lijekovi moraju platiti u roku
od 60 dana. U odnosu na to je li upoznata s prihodima ljekarne, ista navodi da je morala
biti upoznata kad je postala voditelj ljekarne, a da je i ranije bila upoznata jer se koncem
mjeseca dobiva uvid u bilance o ostvarenom prometu ljekarne pa je u siječnju 2017.
godine prihod ljekarne bio 16.000,00 kn, a da su ulazni računi ljekarne iznosili

122.000,00 kn, a da je kasnije, kad je ona bila na zamjeni, da su smanjeni ulazni računi
na 88.000,00 kn, a da je prihod bio 17.000,00 kn.

16. Iz iskaza saslušanog svjedoka V. D. proizlazi da je on
predsjednik upravnog vijeća tuženika do danas, i to od osnivanja tuženika kao
ustanove. Navodi da je tužiteljica bila ravnateljica tuženika i da negdje pred istek njezina
mandata kao ravnateljice, da su se sastali da bi se izvršila analiza u situaciju same
ustanove, ali da tužiteljica nije imala nikakvu želju za analizama o stanju ustanove, već
mu je rekla da želi da se sve proda i da se namiri iz navedenog. Navodi da je on osobno
došao i ponudio tužiteljici da riješi s njom pozajmice, ali da je tužiteljica to odbila. Navodi
da je vlasnica ustanove odlučila da se ide u restrukturiranje tuženika te da je bila
sjednica upravnog vijeća ustanove na kojoj je tužiteljica smijenjena s dužnosti
ravnateljice ustanove te je vlasnica ustanove postala v.d. ravnateljice. Navodi da je v.d.
ravnateljice tuženika utvrđivala kakvo je poslovanje same ustanove pa je te prigode
utvrđena zapuštenost, nedovoljna briga za poslovanje u samoj ustanovi kao i šteta koje
je iz toga proizašla i da je v.d. ravnateljice ustanove o tome podnijela detaljno izvješće
iz kojega je proizašlo da ustanova više ne može poslovati s ranijom voditeljicom u
ljekarničkoj jedinici ove ustanove, tužiteljicom. Navodi da je nakon ovoga imenovana

13

Pr-743/2017

nova voditeljica i da je pronađena i nova radnica. Svjedok ističe da je u otkrivanju
problema oko poslovanja ustanove utvrđeno da se vraćao veliki broj nenaplaćenih
faktura od HZZO-a, i to u mnogo većem obimu nego je bio obim prometa same
ljekarničke jedinice 2. Isti ističe da je procedura takva da se šalju fakture na naplatu
HZZO-u i da ako postoje nedostatci, HZZO vraća fakture s popratnim dokumentom, ali
da je bila stvar u tome da popratnih dokumenata uz fakture nije bilo u ljekarni niti su
davani na knjiženje te se u navedenom smislu ako je moguće popraviti grešku vezano
za fakturu, to se popravi i tada ide kao nova faktura, ali ako se greška ne popravi, mora
se stornirati da bi se usluga i roba vratile na stanje, a koje se ne mogu naplatiti, a da su
neke fakture više puta stornirane te se u tom smislu radi o izgubljenoj robi, a vraćene
fakture nisu naplative, već idu u novu fakturu. U tom smislu isti ističe da nenaplative su
fakture koje su izdane npr. na osnovi osiguranja koje nije valjano. Također, svjedok
navodi da je on bio kod HZZO-a vezano za probleme s navedenim fakturama i da su
mu isti dali popis faktura koje će biti plaćene jer HZZO arhivira svu dokumentaciju
vezanu za fakture, a navodi da su i kod tuženika uspoređivani podaci vezani za fakture
jer postoji knjiga faktura jer se svaka faktura evidentira, a ista se vodi i računski.
Nadalje, navodi da je tužiteljica odnijela dokumentaciju iz ljekarničke jedinice 2 i da je
došlo do narušenja odnosa između tužiteljice i poslodavca. Također, navodi da kod
računa koji su vraćeni od strane HZZO-a to treba biti stornirano i proknjiženo, a ako to
nije napravljeno, da nitko ne može znati što se dogodilo s navedenom fakturom, a da je
upravo to bilo zatečeno stanje. Isti navodi da je tužiteljica dobila nekoliko dana prije
odlaska na bolovanje e-mail u kojemu je stajalo da treba provjeriti svu situaciju vezano
za fakture, što je vraćeno, što je eventualno naplaćeno, što treba naplatiti, kako bi se
moglo intervenirati ako je nešto još uvijek moguće urediti i naplatiti, ali da je ista
odgovorila na mail na način da je istakla da je 40 tisuća faktura vraćeno, a od toga 20
tisuća naplaćeno, a da o takvom nečem ne postoji odgovarajuća dokumentacija. Navodi
da je nakon ovoga slijedio mail ravnateljice da tužiteljica pripremi dokumentaciju da bi
se moglo sve provjeriti, ali umjesto toga da mu je tužiteljica poslala mail u kojem je
navela da on ne treba dolaziti, već da je sve uredno pohranjeno od dokumentacije kod
javnog bilježnika, a nakon toga da je dobio telefonski poziv punomoćnika tužiteljice da
se navedena dokumentacija nalazi kod njega, nakon čega je on nazvao ravnateljicu da
se dokumentacija ne nalazi kod javnog bilježnika, već u odvjetničkom uredu, na što ga
je ravnateljica upozorila nalazi li se onda sva dokumentacija kod odvjetnika ili je dijelom
ostala u javnobilježničkom uredu te da je nakon toga dobio mail od odvjetnika tužiteljice
u kojem stoji da je cjelokupna dokumentacija kod njega i da može doći da mu istu
preda, na što mu je on odgovorio da mu je pošalje poštom. Isti navodi da je na
navedeno odvjetnik tužiteljice istakao da je dokumentacija takve prirode da je ne može
poslati poštom, već da je dođe preuzeti, na što se on osobno oglušio jer on nije ni bio taj
koji ju je odnio iz ljekarne, a da je tada ravnateljica uputila dopis tužiteljici da vrati
navedenu dokumentaciju koju je neovlašteno odnijela iz ljekarne. Navodi da navedena
dokumentacija još uvijek nije vraćena. Isti navodi da se radi o tome da nije vraćena
dokumentacija registracijska i dokumentacija vezana za poslovanje ljekarne kao i o
vraćenim fakturama. Svjedok ističe da bi tužiteljica zadržala radno mjesto u ljekarni da
je uložila pozajmicu u novčanoj vrijednosti od 270.000,00 kn. Također isti ističe da
poslodavac nije bio zadovoljan radom tužiteljice u ljekarničkoj jedinici 1 u R. te
da nije bio zadovoljan s radom tužiteljice ni kad je postala voditeljica u ljekarni 2, a da

14

Pr-743/2017

su je imenovali ravnateljicom ustanove jer nisu imali drugu opciju. Također iz iskaza
ovog svjedoka proizlazi da upravno vijeće čiji je on bio predsjednik nije imalo niti jednu
sjednicu od osnutka, te da je u ingerenciji ravnatelje donošenje programa ustanove. U
odnosu na bilancu poslovanja tuženika kao ustanove svjedok je istaknuo da je ustanova

2014.godine i 2015. poslovala u gubitku, a da 2016.godine bilježi minimalni dobitak. U
odnosu na spomenute vraćene fakture svjedok je istakao da su se odnosile na cijelu

2016.godinu. U odnosu na razdoblje od 2011.godine do 2016.godine svjedok navodi da
nije imao izvješća o utvrđenoj nepravilnosti u radu tužiteljice. Također svjedok navodi da
je tužiteljica imenovana ravnateljicom kod tuženika 22.svibnja 2013.godine, te da za to
razdoblje nije imao nikakva izvješća vezano za primjedbe na rad tužiteljice. U odnosu
na način utvrđivanja nepravilnosti u radu tužiteljice isti je istakao da je dio nepravilnosti
bio utvrđen izvanrednom inventurom u kojoj su sudjelovali mag. V., tehničarka
J. L. i tehničarka S. I.. Navodi da je inventura vršena 21. siječnja 2017.
godine te da je osim nabrojanih osoba tu bila prisutna i tužiteljica. Svjedok ističe da
tužiteljica nije isticala primjedbe na zatečeno stanje, a da su se neke situacije i
popravljale koje su bile zatečene.

17. Iz iskaza svjedokinje G. M. proizlazi da sve ono što se ističe u
odluci o redovnom otkazu uvjetovanom skrivljenim ponašanjem radnika od 21. kolovoza

2017., što se stavlja na teret njezinoj sestri, tužiteljici u ovom postupku, nije točno, već
da su podloga svega sasvim drugi razlozi nevezani za odluku o otkazu. Navodi da je od
strane obitelji D., V. i V., kao vlasnika ljekarni, njezinoj sestri ponuđeno
partnerstvo te da je i ona osobno bila upoznata s navedenim jer je bila pozvana na
sastanak vezano za navedeno te da su joj upravo D. i rekli da su njezinoj sestri
ponudili partnerstvo. S obzirom na to da je ona po struci građevinski inženjer i da je
mogla pomoći, navodi da su D. tražili od nje da pronađe odgovarajući poslovni
prostor za ljekarnu i da im sredi taj prostor da bi se ljekarna mogla otvoriti. Navodi da je
na to pristala bez obzira na to što je površno poznavala D., i to zbog svoje sestre,
pa je tako i pronašla odgovarajući prostor u okviru naselja Ž. u kojem je bila
planirana i izgradnja ambulante. Navodi kako se nije mogao pronaći jedan adekvatan
prostor za potrebe buduće ljekarne i ambulante, da su uzeta dva poslovna prostora i da
su D. znali za sve navedeno. Navodi da je njezina sestra, tužiteljica, kod
potpisivanja ugovora vezano za navedene poslovne prostore dala kao osiguranje svotu
od cca 10.000,00 eura, a da je u vrijeme kad je to njezina sestra potpisala zdravstvena
ustanova već bila formirana. Ističe da je i ona osobno, kao i njezina sestra, imala veliki
angažman za pronalaženje navedenih prostora i njihovo uređenje, a da je njoj njezina
šefica dala popust na roh bau prostore pa su prostore tako dobili značajno povoljnije za
ljekarnu, i to u iznosu od 69 tisuća kuna manje nego što bi inače koštali. Također,
navodi da je navedeni prostor za ljekarnu bio do kraja isprojektiran, da je projektant
prostora potpisao projekt, da se zbog nje dosta toga izradilo besplatno jer su joj izašli u
susret njezini kolege, a da su i radnici na uređenju radili s popustom. Napominje da s
obzirom na to da se radi o atraktivnoj lokaciji, da je njezinim radom ovaj prostor za
ljekarnu oplemenjen do iznosa od cca 90.000,00 eura. Ističe da su se svi, njena sestra i
ona posebice, trudili za pronalaženje prostora ljekarne, a da je dr. B. imala namjeru
preseliti u ovaj prostor i da je osobno prikupljala u apoteci potpise za ambulantu na
Ž.. U odnosu na to kad su započeli problemi njezine sestre kod tuženika u
ljekarničkoj jedinici 2, navodi da su počeli kad je objavljen članak u javnim medijima da

15

Pr-743/2017

se na Ž. otvaraju dvije ambulante. Ističe da je njezina sestra dotad organizirala čak
6 ambulanti, da je osobno nosila narkotike u ambulante, lijekove na kućne adrese prije i
nakon radnog vremena te da se u svemu trudila da ljekarna napreduje jer je dobit u
ljekarni rasla mjesečno. Navodi da je bitno naglasiti da prije objavljivanja članka u
novinama da se otvaraju dva poslovna prostora na Ž. vlasnici tuženika nisu se
pojavljivali u ljekarni gdje je radila tužiteljica te da se u tom smislu nitko 4 godine nije tu
pojavljivao, već da su prvi put D. došli u ljekarnu kad je bio pregled kod useljenja.
Svjedokinja navodi da je nakon ovoga V. D. počeo redovito dolaziti i da je
govorio tužiteljici da nije zadovoljan njezinim radom i da ljekarna ne radi kako treba, a
da nije bilo jasno zašto to govori jer se ljekarni stalno povećavao promet. Svjedokinja
ističe da je osnovni problem po njezinom shvaćanju to što D. nikada nisu sastavili ni
ponudili ugovor o poslovnoj suradnji vezano za navedeni poslovni prostor u kojem su se
kasnije odvijali poslovi ljekarne pa je to njoj osobno bilo sumnjivo jer je u slučaju
nastupanja bilo čega njezina sestra bez problema mogla biti eliminirana iz poslovanja
ljekarne. Svjedokinja navodi da je dokaz o dobrom poslovanju činjenica da su plaće
djelatnicima za cijelo vrijeme poslovanja ljekarne bile redovito isplaćivane i krediti
vraćani te da nije bilo riječi ni o kakvim gubicima. Ističe da nitko nije dolazio u kontrolu
rada ljekarne prije pojavljivanja članka u novinama o otvaranju ljekarne te da su
inventure bile redovne, da ona ne zna njihove rezultate, ali smatra da je bilo ikakvih
gubitaka i manjkova, kao i nelogičnosti koje se pripisuju tužiteljici i navode kao razlozi
otkazivanja njenog ugovora, da bi je valjda netko pisano upozorio, do čega nije došlo.
Ističe da je ljekarna uredno poslovala, da su se dobavljači uredno plaćali. Naposljetku,
ističe da je ona radila do ožujka 2017. godine te da je bila zaposlena u tvrtki E..
Svjedokinja ističe, vezano za rad svoje sestre u navedenoj ljekarni, da je njezina sestra
često mijenjala odsutne djelatnike i radila po 12 h dnevno, da je u razdoblju od pet
godina bila na godišnjem odmoru svega 30 dana. Također, ističe da je njezina sestra
pozajmila tvrtki tuženika 615.000,00 kn u nekoliko navrata, što joj nije vraćeno. Ističe da
je nakon nekoliko dolazaka V. D., u prosincu 2016. godine V. D.,
kada je i ona bila prisutna tom razgovoru, rekao da će raskinuti poslovni odnos s
njezinom sestrom i da će joj dati otkaz ugovora o radu te da ga je ona tada osobno
pitala što će biti s novcem koji je njezina sestra uložila u poslovanje ljekarne, a da je on
odgovorio da je novac koji je tužiteljica dala vraćen kroz njezine plaće. Ističe da je nju
osobno to razljutilo pa ga je pitala daju li njemu radnici osobno zajmove iz kojih im se
onda isplaćuju plaće, nakon čega je isti bio dosta neugodan. Naposljetku, ističe da je
sve ovo bio razlog što su navedeni nabrojeni razlozi za otkaz ugovora o radu njezinoj
sestri, a da su pravi razlozi za to počivali u svemu što je ona istakla na današnjem
ročištu. Ističe da se i ranije, a posebice nakon svega ovoga njezinoj sestri pogoršalo
zdravstveno stanje, da je počela patiti od nesanice, da je upadala u depresiju, da je
znala i povraćati pa ju je ona jedne prigode kad ju je zatekla u takvom stanju natjerala
da ode liječniku. Svjedokinja ističe da je moguće da je u jednom od takvih zdravstvenih
stanja njezine sestre i moglo doći do nekakvih grešaka kao posljedice takvog stanja.
Svjedokinja ističe da je njezina sestra kao posljedica svega navedenog bila na
bolovanju jer ju je liječnica poslala na bolovanje, a da prije ovoga nije odlazila na
bolovanje te da ju je liječnica uputila i psihijatru, o čemu postoji uredna dokumentacija.
U odnosu na to je li joj poznato je li njezina sestra kod sebe zadržala išta od poslovne
dokumentacije ljekarne nakon otkazivanja ugovora o radu, navodi da njezina sestra nije

16

Pr-743/2017

zadržala ništa od poslovne dokumentacije ljekarne, već isključivo dokumentaciju kao što
su projektni poslovnih prostora ljekarne, arhitektonski projekti, dakle tehničku
dokumentaciju ljekarne u smislu poslovnog prostora te da je ista obavijestila vlasnike
ljekarne da se dokumentacija nalazi kod njezina odvjetnika i da je mogu predići u
svakom trenutku. Također, svjedokinja navodi da s obzirom na to da se pojavio višak
poslovnog prostora za potrebe predmetne ljekarne, navodi da je ona preprojektirala
jedan prostor i da je stvoren dodatni prostor za ljekarnu koji ljekarna iznajmljuje i da je to
bilo godinu dana od otvaranja ljekarne. Ista napominje kad je njezina sestra dobila otkaz
ugovora o radu kod tuženika, da je odmah dobila ponudu od druge ljekarne za iste
poslove te da se zaposlila u toj ljekarni, i to L. K., a da je to bilo dan nakon
što je dobila otkaz kod tuženika, a da do toga ne bi došlo da je točno ono što se ističe u
otkazivanju ugovora o radu od strane tuženika. Svjedokinja ističe na već spomenute
prigode kad je dolazio V. D. u ljekarnu i kad je ona bila prisutna te kad je
rekao njezinoj sestri da će s njom raskinuti poslovni odnos i dati joj otkaz, ističe da je
ona tad njega pitala tretira li on tužiteljicu kao suvlasnika ljekarne ili kao zaposlenika.
Svjedokinja navodi da je i ona bila u funkciji UO od početka jer da je
svojim radom doprinjela radu ljekarne, te ista ističe da se upravno vijeće nikad nije
sastalo. Nadalje iz iskaza svjedokinje proizlazi da V. D. nije davao nikakva
dodatna objašnjenja vezano za to što je istakao da ljekarna ne radi kako treba niti je o
tome davao pisana ni usmena očitovanja. Ista ističe da nije bilo sastanka u Upravnom
odboru, osim jednog jedinog, i da je tema toga jednog jedinog sastanka bio loš rad
ustanove, ustanova pred stečajem i pitanja vezana za razrješenje tužiteljice kao
ravnateljice ustanove, te na tom sastanku oni nisu dobili nikakve materijale vezano za
navedeno, a da je njezina sestra osobno tražila da joj se da mogućnost očitovanja na
njezino razrješenje po svim navodima razrješenja s funkcije ravnatelja ustanove, ali da
je ista samo, bez ikakvog očitovanja, smijenjena s mjesta ravnateljice ustanove.
Svjedokinja je ujedno istakla da ni V. D. nije upozoravala ni na kakve propuste u
radu tužiteljice u ljekarničkoj jedinici 2. Iz iskaza svjedokinje ujedno proizlazi da se
zdravstveno stanje tužiteljice pogoršalo kad je V. D. počeo stavljati primjedbe
tužiteljici prilikom dolaska u ljekartnu i to od kraja studenog 2016 do otvaranja bolovanja
tužiteljice. Svjedokinja navodi da su se u navedenoj ljekarni redovito provodile inventure
i da su plaće bile redovno isplaćivane.

18. Iz iskaza saslušanog svjedoka I. M. proizlazi da što se tiče same
odluke o otkazivanju ugovora o radu tužiteljici a koja je predmet ovog postupka da isti
nema o tome nikakva saznanja. Navodi da je sticanjem životnih okolnosti došao u
kontakt s tužiteljicom i to na naćčin što je on prije 2 god. bio županijski vijećnik u SD
županiji te da je uvidu potrebu da se na području P. i Ž. I. treba otvoriti
odgovarajuće ambulanta budući da je 5.500 ljubi bilo bez adekvatne zdrav. zaštite na
ovom području. Naime, isti navodi da je on još prije 3,5 god. lobirao u vijeću među
vijećnicima da se otvori ta ambulanta te je imao potporu odbora za zdrav. i soc. skrb ali
da nije imao potporu ravnatelja DZ dr. D. P. budući da je dr.
P. tvrdio da dom zdravlja nema sredstva za otvaranje ambulante. Tek pri kraju
njegova mandata dr. P. je pristao da se na Ž. I. napravi ambulanta te da su se
ova sredstva pronašla u roku od nekoliko mjeseci. Navodi da je cijela ta priča s tim bila
završena. Isti navodi da nema posebnih saznaja o radu tužiteljice kod tuženika već da
je on uvijek dolazio u ljekarnu gdje je tužiteljica radila, uzimao lijekove, tu je radila još

17

Pr-743/2017

jedna mlađa kolegica S.. Ističe da on nije da ne želi da se shvati iz njegova iskaza
da bi on jedini bio zaslužan što se na Ž. I. izgradila ambulanta budući su za to
mnogi bili zaslužni a među njima je bila i sama tužiteljica koja da je dosta snažno
lobirala preko M. P. za otvaranje ove ambulante te tražila je da se M.
P. založi kod ravnatelja doma zdravlja za otvaranje ove ambulante pa je M.
P. slala dopisu ravnatelju P., gradu i županiji za otvaranje te ambulante.

19. Iz iskaza saslušane svjedokinje J. L. proizlazi da je ona zaposlena u
ljekarni kod tuženika u R. i da radi na mjestu farmaceutskog tehničara. Ista
navodi da je u S. u siječnju 2017. bila provedena inventura i to u ljekarničkoj jedinici
br. 2 gdje je radila tužiteljica. Ista navodi da su njoj i okolnosti navedene inventure
poznate iz razloga što je bila jedna od članova inventurne komisije, a koja se komisija
sastojala od 3 člana te da je glavna osoba u toj komisiji bila D. S., a također
da je član komisije bila i S. I.. U odnosu na činjenicu što je utvrđeno intventurom
navodi da je pronađeno dosta lijekova na policama ljekarne, a kojima da je istekao rok
trajanja ili dr. proizvoda koji su bili pred istek a na kojima nije bilo istaknuto da je istakao
rok trajanja te nije bilo nigdje zabilježeno, a da se to prije slalo u R. u ljekarni da
riješi problem takav. Ista navodi da su nađeni su i neki proizvodi na polici primjerice
kreme koje su imale ispravan rok trajnosti, ali da su naljepnice na njima bile prastare i
trebale su biti zamijenjene. Navodi da je sve bilo zabilježeno te da je na inventuri bila
prisutna tužiteljica te ovakvi proizvodi s istekom roka trajanja da su bili izdvojeni sa
strane. U odnosu na činjenicu tko je dao nalog za inventuru ista navodi da je nalog dala
magistar D. i to usmeno ali da su postojale inventurne liste te da su u toj inventuri
utvrđeni manjkovi, viškovi, sastavljen je zapisnik i da su se svi članovi inventurne
komisije potpisali te da ona osobno se ne sjeća koliki je višak ili manjak utvrđen a da je
zabilježeno u zapisniku. Ista navodi da je inventurni zapisnik potpisala tužiteljica a da
misli da nije stavljala primjedbe, te da se ne sjeća se da su tražena objašnjenja od
tužiteljice za zatečeno stanje na inventuri. Nadalje u odnosu na činjenicu na koji se
način vršila navedena inventura ista navodi da se prema inventurnim listima vršilo
brojanje artikala i uspoređivanje s artiklima u ljekarni i ukoliko je bilo kakvih razlika da bi
se vršila provjera kroz kompjuter, ako se utvrdi da je sve u redu da se to nije bilo
razloga bilježiti a ako je višak ili manjak ili dr. problem to se bilježilo u zapisnik o
inventuri. Ista navodi da je primjerak tog zapisnika inventurnog poslan u ljekarnu u
R., a da nije posebno slan magistri D. osobno na ruke a da je jedan
primjerak ovog zapisnika ostao u ljekarničkoj jedinici br. 2 u S. gdje je radila
tužiteljica. Ista ističe da se inventurne liste nalaze u S. na mjestu gdje se obavlja
inventura te unutar tih listi su sadržavale zalihu robe trenutno stanje na taj dan inventure
te da se onda u odnosu na te liste upisuje stanje odnosno da se broji stanje na tim
listama i uspoređuje s listama. Navedenog dana kad je obavljena inventura ista navodi
da inventurna komisija nije vršila uvid u nikakve knjige u ljekarni kao ni u dokumentaciju
u ljekarni već da su joj na raspolaganju bile inventurne liste i samo stanje robe kakvo je
bilo u ljekarni. Inače što se tiče spomenutog stanja zalihe robe na inevnturnoj listi da u
komisiji to stanje vodi onaj tko upisuje robu svakodnevno kako dolazi roba i kako se
roba proknjiži i da je to zatečeno stanje prilikom inventure. Svjedokinja je istakla da je
primjetila da u je u ljekarni u S. bilo dosta isteka trajanja proizvoda i to dječjih
proizvoda i to nekih 10-tak proizvoda u pojedinačnoj vrijednosti od 10-15 Kuna.

18

Pr-743/2017

20. Iz iskaza saslušane svjedokinje B. B. proizlazi da ona o otkazu
tužiteljice od 11. 8. 2017 nema nikakvih saznanja, obzirom da je upoznala tužiteljicu, da
zna njen način rada te da joj je bilo neshvatljivo da osoba koja se toliko zalaže na poslu
dobije otkaz. Ista navodi da je tužiteljica bila predana u poslu, da se zalagala za
otvaranje ambulante na Ž. i da se ona osobno za to zalagala budući da je 550
obitelji doselilo na Ž. kad je E. izgradila stanove a da je infrastruktura bila jako
loša pa da je bilo u cilju otvoriti ambulante na ovom području. Navodi da je i njen osobni
interes bio da se otvori ambulanata budući je ona spec. obit. med. od 2005. a da ona od

1989. radi u O. a da živi u S. te da ima 30 god. radnog staža pa da je pokušala
otvoriti ordinaciju u S. upravo vezano za spomenutu ambulantu za čije se otvaranje i
tužiteljica zalagala budući da je ona htjela riješiti problem putovanja na relaciji
S._O. budući je htjela biti ugovorni liječnik, dobiti koncesiju za rad u ambulant u
S.. Čula je od kolege da se ambulanta otvorila 2017. a da ona osobno nije uspjela
postići da radi u toj ambulanti.

21. Iz iskaza saslušane svjedokinje S. I. proizlazi da je ona jedno vrijeme
radila sa tužiteljicom u ljekarničkoj jedinici D. 2 S., te da ona vezano za ovaj rad
tužiteljice ima samo pozitivna iskustva. Ista navodi da je naknadno poslovanje ljekarne
se promijenilo budući da je dolazilo više ljudi otkada se uz ljekarnu nalazi i liječnička
ambulanta, a prije toga razdoblja da je uglavnom sav posao u navedenu ljekarničku
jedinicu donosila sama tužiteljica budući da nije jedan period postojala otvorena
ambulanta u blizini ljekarničke jedinice. Ista navodi da bi trebala provjeriti jer da se ne
može sa sigurnošću precizno odrediti u kojem je periodu radila sa tužiteljicom, ali da
misli da je to negdje počevši od 2014. g. ali potvrđuje činjenicu da joj je tužiteljica bila
nadređena u periodu kad je s istom radila. Također ista navodi da je u navedenoj
ljekarničkoj jedinici je bila provedena inventura otprilike u razdoblju 2016/2017, te da su
se u toj inventuri evidentirali kratki rokovi, a da se ujedno i prikazala realno stanje
poslovanja ljekarne te da je ona osobno bila prisutna toj inventuri kao i tužiteljica i
potpisala dokumentaciju sa navedene inventure budući da su postajale popisne liste
prema kojima se inventura vršila. Ista navodi da ona nema nikakvih saznanja vezano za
to iz kojih je razloga tužiteljica dobila odluku o redovitom otkazu ugovora o radu od 11.
kolovoza 2017. g. U odnosu na činjenicu da li su uredno vođene knjige u navedenoj
ljekarničkoj jedinici ista potvrđuje da su knjige prema njenom mišljenju uglavnom uredno
vođene te navodi da je knjiga kratkih rokova postojala i u digitalnom obliku i u pisanom
obliku. Nadalje navodi da nije upoznata sa time da li je tužiteljica naručivala veću zalihu
lijekova u navedenoj ljekarni, te da zna da ista nije vršila posudbe lijekova drugim
ljekarnama, već da je eventualno pozajmljivala lijekove na načine da ih je odnosila na
kućnu osobnu adresu pacijenata kojima je to bilo potrebno. Također ista ističe da nije
primijetila nikakve propuste vezano za pitanja provjere valjanosti primljenih recepata i
doznaka od strane tužiteljice kao ni provjeru valjanosti osnovnog i dopunskog
zdravstvenog osiguranja i P. zdravstvenog osiguranja osoba kao i da nema nikakvih
saznanja vezano za činjenicu kako je HZZO postupao u tom pogledu i da li je odbijao
vršiti refundaciju tuženiku po navedenim receptima i doznaka. Iz iskaza ove svjedokinje
proizlazi da provedena inventura nije po ničemu odstupala od uobičajene, a da su
utvrđeni manjkovi i viškovi kod inventure uobičajeni jer je svrha inventure da se
iznivelira poslovno stanje. Ista je ujedno navela da se lijekovi kojima se bližio istek roka
trajanja nisu izdvajali na posebno mjesto, već da su se isti označavali gumicom i da su

19

Pr-743/2017

bili u prodaji, a ukoliko je lijekovima istekao rok trajnosti da su isti bili povučeni iz
prodaje, te rashodovani i da ovakvi lijekovi se nisu nalazili na policama ljekarne u
vrijeme kada je ona radila sa tužiteljicom. Također je svjedokinja istakla da su ona i
tužiteljica zajedno vodili knjigu rokova u ljekarni. Svjedokinja je istakla da su kod
inventure utvrđeni rashodi, te da po njenom mišljenju laičkom nisu odstupali od
uobičajenih, a da su se najvećim dijelom u tim rashodima nalazile dječji preparati i
dude, a da je financijska vrijednost tih rashodovanih duda cca 300,00 kuna. Također je
ista istakla da prije nego je tužiteljica otišla na bolovanje da su ona i tužiteljica jedine
radile u navedenoj ljekarničkoj jedinici i to u smjenama i da tužiteljicu nije nitko
zamjenjivao.

22. Iz nalaza i mišljenja tvrtke Ž. d.o.o. (list 197-248 spisa) proizlazi da je u
odnosu na točku 1 podtočku a) otkaza vještakinja utvrdila da je na dan

20.01.2017.godine rashodovano ukupno 16 artikala čija valjanost istječe za nekoliko
mjeseci i to 16 artikala nabavne vrijednosti 224,87 Kuna i koji se uglavnom odnose na
dječje dude, a koji propust da nije moguće smatrati povredom radne obveze, te da
ukupno 18 artikala nije specificirano u karticama rokova, te da to predstavlja relativno
mali broj u odnosu na 368 artikala kojima je istekao rok valjanosti i koji da su uredno
evidentirani na spomenutim karticama pa da se navedeno odstupanje može smatrati
zanemarivim i da ne predstavlja financijsku štetu za tuženika. U odnosu na točku 1.
podtočku b) vještakinja navodi da na temelju provedene usporedbe ukupne količine
nabave i prodaje artikala proizvođača lijekova MSD u razdoblju od 2015.godine do

2019.godine količina i vrijednost zatečenih zaliha predmetnih artikala niža na posljednji
dan 2015.i 2016.godine odnosno u razdoblju dok je tužiteljica radila, a u odnosu na
posljednji dan 2017, 2018. i 2019.godine slijedom čega da nije moguće tvrditi da je
tužiteljica naručivala veliku zalihu navedenih lijekova posebno jer da je ukupna nabavna
vrijednost tih lijekova u skladu sa ostvarenom zaradom od prodaje istih. Vještakinja
navodi da značajan porast vrijednost nabave artikala proizvođača lijekova MSD tijekom
2016 godine u visini od 81,45% u odnosu na 2015.godine u da je sukladan sa porastom
prodaje istih lijekova i to za 85,52 % u odnosu na prethodnu godinu pa da se iz toga
može zaključiti da je tužiteljica uložila dodatan napor u smislu povećanja prodaje i
ostvarivanju uspješnijeg poslovanja ljekarničke jedinice tuženika. Ističe se da su iz
izlista posudbi razvidne posudbe 32 artikla L. G. u razdoblju od

14.12.2016.godine do 23.01.2017.godine ukupne prodajne vrijednosti 1.870,73 Kuna, te
da su te posudbe uredno evidentirane u računalnoj aplikaciji ljekarničke jedinice i da ih
se ne može smatrati favoriziranjem ugleda drugih ljekarni ni nanošenjem štete
poslodavcu već da upućuju na dodatno uložen trud tužiteljice u cilju povećanja prometa
i pružanja kvalitetne usluge i liječničke skrbi svakom korisniku. U odnosu na točku

1.podtočku 5. otkaza vještakinja navodi da je u razdoblju od 01.siječnja do 31.prosinca

2016.godine nabavljeno ukupno 230 komada skupih lijekova ukupne nabavne
vrijednosti 430.838,07 Kuna, a koja vrijednost da je uvećana za pripadajući iznos marže
od 10% odnosno 15% te da predstavlja ukupnu prodajnu vrijednost istih u iznosu od

476.132,69 Kuna. Istaknuto je da razlika prethodno navedenih iznosa od 45.294,62
Kuna ukalkulirane marže u prodajnoj vrsti lijekova predstavlja realiziranu zaradu
poslodavca, te da zbog činjenice da se skupi lijekovi ne drže na zalihama već da se
naručuju isključivo prema potrebama korisnika da nije moguće tvrditi da je tijekom

2016.godine ostvarena dobit od 1.500,00 Kuna od prodaje skupih lijekova niti da je

20

Pr-743/2017

narušena likvidnost poslodavca, a posebno jer nije priložen ni jedan dokument iz kojeg
bi taj podatak bio razvidan. U odnosu na točku 1. Podtočku d) otkaza vještakinja navodi
da uvažavajući činjenicu da se na temelju internih prijenosnica razdužuje ljekarnička
jedinica koja šalje robu, a istodobno zadužuje druga ljekarnička jedinica da ne nastaje
financija promjena koja bi se negativno odrazila na cjelokupno poslovanje ustanove.
Vještakinja navodi da je tijekom 2016.godine u više navrata vršen prijenos različitih
artikala te ujedno i artikla proizvođača lijekova MSD iz ljekarničke jedinice u R. u
ljekarničku jedinicu 2 u S. te da se radilo o uobičajenoj praksi. Vještakinja navodi da
preslike djelomičnih računalnih pregleda sa podacima o tijeku nabave i izlazu pojedinih
artikala ne predstavljaju vjerodostojnu knjigovodstvenu dokumentaciju na temelju koje bi
se mogle utvrditi financijske vrijednosti zatečenih zaliha niti utvrditi promet od 8% u
odnosu na prethodni mjesec. Navodi se da je priložena dokumentacija djelomična i
nevjerodostojna te da se iz nje ne može steći jasna spoznaja o isteku roka valjanosti,
stanju zaliha, promjenama cijena pa da na osnovu iste nije moguće utvrditi pretrpljenu
štetu poslodavca ni eventualnu povredu radne obveze tužiteljice. U odnosu na točku 1.
podtočku e) otkaza vještakinja navodi da su podaci o imenu i prezimenu osobe koja je
preuzela opojnu drogu te liječniku koji je izdao recept uredno evidentirani u navedenim
danima kao i količina, te broj recepta temeljem kojeg je ista izdana pa da je nedostajuće
podatke jednostavno utvrditi te da nije moguće tvrditi da tužiteljica nije vodila
spomenutu evidenciju u skladu sa člankom 15. Pravila dobre liječničke prakse, a
posebno što da je navedena nepravilnost uočena u tijeku promatranog mjeseca pa da
je za pretpostaviti da bi nedostajući podaci bili ažurirani do kraja tekućem mjeseca. U
odnosu na točku 1. podtočku f) otkaza proizlazi da je vještakinja analizirala ukupno 819
priloženih računa i pripadajućih kalkulacija te da je utvrđeno da je u razdoblju od 01.
siječnja do 31.12.2016.godine uneseno ukupno 34.267 artikala nabavne vrijednosti

1.478.051,09 Kuna, a koja vrijednost da je umanjena za odobreni maloprodajni rabat od

16.460,33 Kuna, te uvećana za ukupan iznos marže od 375.802,48 Kuna i pripadajućim
iznosima poreza na dodanu vrijednost te da predstavlja ukupnu maloprodajnu vrijednost
robe u ljekarničkoj jedinici 2 u vrijednosti od 1.984.068,31 Kuna, te da je ukupno
utvrđeno odstupanje od 23,86 Kuna u cijelosti zanemarivo te da se odnosi na
zaokruživanje lipa prilikom unosa pojedinačno nabavljenih artikala u maloprodaji u
odnosu na nabavljene veleprodajne količine artikala, a da su pojedinačno utvrđena
odstupanja u smislu pogrešno zadužene stope poreza utvrđena u ukupnom iznosu od
548,99 Kuna. Vještakinja navodi da obzirom da su tijekom provođenja postupka
kontrole utvrđene i naknadno izvršene korekcije pojedinih zaduženja da se pogrešna
zaduženja poreza na dodanu vrijednost mogu smatrati nenamjernim pogreškama koje
da su uobičajena pojava u praksi prilikom vođenja materijalnog knjigovodstva
maloprodaje te da ne predstavljaju financijsku štetu za poslodavca te da se ne mogu
smatrati povredom radne obveze. U odnosu na točku 1. podtočku g. otkaza vještakinja
navodi da je na temelju priloženog izvješća HZZO-a o likvidiranim osobnim računima
ortopedskih pomagala utvrđeno da je od ljekarničke jedinice u S. u razdoblju od

12.siječnja 2016.godine do 10.siječnja 2017.godine zaprimljeno i naplaćeno ukupno 118
računa u ukupnom iznosu od 87.643,35 Kuna. Ističe se da je uvidom u izvješće HZZO-a
o skupnim računima ljekarničke jedinice 2 u S. od 02.ožujka 2017.godine utvrđeno
da je u razdoblju od 12.siječnja 2016.godine do 10.siječnja 2017.godine godine
zaprimljeno ukupno 406 skupnih računa na osnovu 13.920 recepata za lijekove u

21

Pr-743/2017

ukupnom iznosu od 1.211.609,78 Kuna od kojeg iznosa da je refundirano ukupno

1.207.806,37 Kuna dok da je za 16 računa odbijeno refundirati sredstva u iznosu od

3.803,41 Kuna, a koji računi da su prezentirani na listu 26 nalaza i mišljenja. Navodi se
da budući je na osnovu priložene dokumentacije utvrđen iznos od 3.803,41 Kuna koji
može predstavljati iznos financijske štete da bi u svrhu utvrđivanja razlike preostalog
iznosa prema navodu poslodavca bilo neophodno tražiti od HZZO-a precizne podatke o
razlozima odbitka spomenutih računa. U odnosu na točku 1. podtočku h) otkaza
vještakinja navodi da na temelju izvršenog uvida u priložena izvješća po dokumentima
za mjesece siječanj i veljaču 2017.godine su utvrđene stvarne ukupne vrijednosti
ostvarenog prometa koji da je u siječnju ostvaren u visini od 167.594,21 Kuna, a u
veljači da je vrijednost ostvarenog ukupnog prometa utvrđena u iznosu od 127.430,98
Kuna pa da je usporedbom tih iznosa razvidno da je veljači ostvaren manji promet i to
za iznos od 40.163,23 Kune, a što da predstavlja pad prometa u veljači za 23,96 %.
Ističe se da je u navodu poslodavca izvršena usporedba nabavnih vrijednosti prodanih
artikala, a koje vrijednosti da nije moguće uspoređivati u smislu utvrđivanja visine
ostvarenog prometa. Ističe se da ukoliko se izvrši usporedba manje vrijednosti
nabavljenih artikala u veljači od 78.004,84 Kuna u odnosu na ukupnu vrijednost nabave
u siječnju od 111.087,06 Kuna da je tada potrebno naglasiti da udio nabavne vrijednosti
u ukupnom prometu u mjesecu siječnju iznosi 66,28% dok da je isti pokazatelj u
mjesecu veljači 61,21% pa da su stoga tvrdnje poslodavca o nemaru i izostanku
angažmana tužiteljice prilikom obavljanja poslova u cijelosti netočne i neutemeljene.
Vještakinja zaključno ističe da iz sadržaja svih navoda po pojedinim točkama odluke o
otkazu ugovora o radu je razvidno da su isti isključivo rezultat razmatranja financijskih
aspekata poslovanja i tijeka ostvarivanja dobiti, odnosno gubitka u razdoblju u kojem je
tužiteljica obavljala posao ravnateljice ljekarničke jedinice 2 u S., a što da ne smije
biti kriterij za utvrđivanje povrede radne obveze od strane ljekarnika budući se liječničke
ustanove ne osnivaju prvenstveno radi stjecanja dobiti već da je temeljna obveza
ljekarnika u praksi osiguranje pružanja kvalitetne usluge i ljekarničke skrbi svakom
korisniku. Navedenom nalazu i mišljenju prileže i tablice koje su sastavni dio vještva kao
i sva priležeća dokumentacija.

23. Tuženik u podnesku od 19.01.2021.godine (list 259-254 spisa) prigovara
nalazu i mišljenju tvrtke Ž. d.o.o. te ističe da se vještakinja neosnovano za svaku od
točaka otkaza ugovora o radu tužiteljici upušta u pravne ocjene činjenica iz otkaza
ugovora o radu te u tom smislu smatra vještvo neosnovanim i predlaže sudu da u
cijelosti ignorira nalaz i mišljenje tvrtke Ž. d.o.o. U odnosu na točke koje se tiču
knjigovodstva i financija tuženik smatra da vještakinja iznosi pogreške brojke ističući da
u pogledu točke g) otkaza, a vezano za provjeru valjanosti primljenih recepata i
doznaka te propusta da se to ispravi i ponovo uputi HZZO na refundaciju da vještakinja
pogrešno utvrđuje da je tuženiku nastala šteta 3.803,41 Kuna iako da je tuženik u spis
priložio izvode iz poslovnih knjiga prema kojem da je ta šteta prema onome što je
navedeno u odluci o otkazu 12.463,85 Kuna. Vještakinja V. P. (tvrtka Ž.
d.o.o.) se očitovala o navedenom prigovoru tuženika podneskom od 03.03.2021.godine
na način da je istakla da je na listu 25. i 26. nalaza i mišljenja vještaka od

16.12.2020.godine vezano za točku 1. Podtočku g) otkaza detaljno specificirana
dokumentacija koja da je priložena od strane tuženika i na osnove koje dokumentacije
da je tuženik naveo da je pretrpio financijsku štetu u iznosu od 12.463,85 Kuna.

22

Pr-743/2017

Vještakinja je istakla da je prema popisu priložene dokumentacije razvidno da tuženik
nije priložio izvode iz svojih poslovnih knjiga. U navedenom smislu vještakinja navodi da
je na temelju podataka iz priloženog izvješća HZZO-a o skupnim računima ljekarničke
jedinice 2 u S. od 02.ožujka 2017.godine utvrđeno da je u razdoblju od 12.siječnja

2016.godine do 10.siječnja 2017.godine zaprimljeno ukupno 406 skupnih računa na
osnovu 13.920 recepata za lijekove u ukupnom iznosu od 1.211.609,78 Kuna od kojeg
iznosa da je refundirano ukupno 1.207.806,37 Kuna dok da je za 16 računa odbijeno
refundirati sredstva u iznosu od 3.803,41 Kuna. Ističe se da je specifikacija odbijenih
računa od strane HZZO-a prezentirana na listu 26 nalaza i mišljenja vještaka od

16.12.2020.godine sa pojedinačno specificiranim iznosima umanjenja, a na osnovu
kojih da je utvrđena financijska šteta u ukupnom iznosu od 3.803,41 Kuna, te da je na
listu 33 nalaza i mišljenja vještaka navedena napomena slijedom koje da je u svrhu
utvrđivanja razlike preostalog iznosa neopohodno zatražiti od HZZO-a precizne podatke
o razlozima odbitka spomenutih računa.

24. Ovaj sud u cijelosti prihvaća nalaz i mišljenje vještakinje tvrtke Ž. d.o.o.
(vještakinje V. P.) kao logičan, razumljiv i vjerodostojan budući je vještakinja
uzela u obzir za vještačenje svu releavantnu dokumentaciju u predmetnom spisu, te
dokumentaciju koju je sama pribavila od pravnog sljednika tuženika, te je ujedno uz
dozvolu nadležnih osoba u ljekarničkoj jedinici 2 izvršila i djelaomičan uvid u računalno
pohranjene podatke o poslovanju ljekarne, te na temelju svega navedenog je izrađen
nalaz i mišljenje. Vještakinja se u cijelosti očitovala i vezano za primjedbe tuženika na
njezin nalaz i mišljenje iz podneska tuženika od 19.01.2021.godine. Protivno mišljenju
tuženika vještakinja se sukladno raspoloživoj dokumentaciji očitovala na svaku točku iz
obrazloženja odluke o redovitom otkazu ugovora o radu uvjetovanog skrivljenim
ponašanjem radnika od 11.08.2017.godine pa sud treba uzeti u obzir kao relevatno sve
ono što je utvrđeno nalazom i mišljenjem tvrtke Ž. d.o.o., a vezano za izvršavanje
radnih obveza tužene u ljekarničkoj jedinici 2 kod tuženika slijedom čega se navedeni
prigovor tuženika smatra u cijelosti raspravljenim.

25. Temeljem odredbe članka 115. stavka 1. točke 3. Zakona o radu (''NN''
93/14- dalje ZR-a) je propisano da poslodavac može otkazati ugovor o radu uz
propisani ili ugovoreni otkazni rok (redoviti otkaz) ako za to ima opravdani razlog ako
radnik krši obveze iz radnog odnosa (otkaz uvjetovan skrivljenim ponašanjem radnika).
Nadalje, temeljem odredbe članka 119.stavka 1. ZR-a prije redovitog otkazivanja
uvjetovanog ponašanjem radnika poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na
obvezu iz radnog odnosa te mu ukazati na mogućnost otkaza u slučaju nastavka
povrede te obveze osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od
poslodavca da to učini. Temeljem odredbe članka 119.stavka 2. ZR-a prije redovitog ili
izvanrednog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem radnika, poslodavac je dužan
omogućiti radniku da iznese svoju obranu, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije
opravdano očekivati od poslodavca da to učini.

26. U navedenom smislu potrebno je istaći da skrivljeno ponašanje radnika je
jedan od razloga za redovito otkazivanje ugovora o radu, ali skrivljeno ponašanje
radnika ne podrazumjeva nužno teško kršenje obveze iz radnog odnosa. U navedenom
smislu je i propisano da je poslodavac dužan prije redovitog otkazivanja ugovora o radu
uvjetovanog ponašanjem radnika istog pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i
mogućnost otkazivanja za slučaj nastavka kršenja tih obveza. Iz iskaza zz tuženika V.

23

Pr-743/2017

D. je razvidno da tužiteljica nije prije redovitog otkazivanja ugovora o radu pisano
upozorena na obveze iz radnog odnosa niti na mogućnost otkazivanja za slučaj
nastavka kršenja obveza, a također predmetnom spisu ne prileže niti jedan dokaz iz
kojeg bi se sa sigurnošću mogao izvesti zaključak da je tužiteljica od strane tuženika
pozvana da iznese svoju obranu vezano za predmetni otkaz, slijedom čega je prema
mišljenju ovog suda tuženik kao poslodavac prilikom davanja redovnog otkaza tužiteljici
zbog skrivljenog ponašanja postupio protivno odredbi članka 119.stavka 1. i 2. ZR-a.
Pored navedenog temeljem odredbe članka 135.stavka 3. ZR-a u slučaju spora zbog
otkaza ugovora o radu teret dokazivanja postojanja opravdanog razloga za otkaz
ugovora o radu je na poslodavcu obzirom da je u predmetnom slučaju ugovor o radu
tužiteljici otkazao poslodavac. Tuženik je u tom smislu kao poslodavac trebao dokazati
najviši stupanj krivnje tužiteljice dakle da je ista sa namjerom prema istaknutim točkama
od a) do i) u odluci o otkazu od 11.08.2017.godine kršila navedene radne obveze.
Naime, za otkaz zbog skrivljenog ponašanja dovoljno je da radnik, u konkretnom slučaju
tužiteljica krši radne obveze, a pri tome je potpuno neodlučno je li poslodavcu zbog
povrede obveze iz radnog odnosa do kojeg je došlo skrivljenim ponašanjem radnika
nastala šteta ili ne. Ovakav je stav zauzla i sudska praksa u odluci VSRH Rev
284/2020-2 od 06.05.2020.

27. Iz svih pregledanih i provedenih dokaza u ovom postupku nedvojbeno
proizlazi kao utvrđena činjenica da tuženik nije ovom sudu pružio adekvatne dokaze iz
kojih bi proizlazili opravdani razlozi za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici zbog
skrivljenog ponašanja budući ničim nije dokazao da je tužiteljica radeći u ljekarničkoj
jedinici br. 2. kod tuženika na mjestu voditelja ljekarne s namjerom ili krajnjom
nepažnjom kršila obveze iz radnog odnosa a prema točkama a) do i) sadržanim u
obrazloženju tuženikove odluke o otkazu. Naime iz nalaza i mišljenja tvrtke Ž. d.o.o.
nedvojbeno proizlazi kao utvrđena činjenica iz nalaza i mišljenja vještakinje V.
P., a nakon detaljnog pregleda obimne dokumentacije od strane vještakinje da iz
sadržaja svih navoda po pojedinim točkama odluke o otkazu ugovora o radu je razvidno
da su isti isključivo rezultat razmatranja financijskih aspekata poslovanja i tijeka
ostvarivanja dobiti, odnosno gubitka u razdoblju u kojem je tužiteljica obavljala posao
ravnateljice ljekarničke jedinice 2 u S., a što da ne smije biti kriterij za utvrđivanje
povrede radne obveze od strane ljekarnika jer da se ljekarničke ustanove ne osnivaju
prvenstveno radi stjecanja dobiti već da je obveza ljekarnika u praksi osiguranje
pružanje kvalitetne usluge i ljekarničke skrbi svakom korisniku. Također vještakinja nije
po niti jednoj točki od a) do i) iz obrazloženja odluke o otkazu ugovora o radu tužiteljici
od 11.08.2017.godine našla niti jedno kršenje radne obveze od strane tužiteljice, a što
je razvidno iz detaljno elaboriranog sadržaja nalaza i mišljenja vještakinje u ovom
predmetu. U navedenom smislu nisu vjedostojni ni logični iskazi z.z. tuženika V.
D., svjedoka V. D. i svjedokinje D. S. u dijelu u kojem isti
ističu da je tužiteljica kršila radne obveze prema točkama citiranim u odluci o otkazu, a
vezano za vođenje knjiga, ažuriranje knjige kratkih rokova, stvaranja većih zaliha
ljekova u lijekarni, naručivanje skupih lijekova, iznošenje lijekova iz ljekarne,
neažuriranje knjige narkotika, aljkavog unošenja podataka o robi te propuštanje provjere
valjanosti primljenih recepata i slično budući iz detaljnog nalaza i mišljenja tvrtke Ž.
izrađenog po vještakinji V. P. jasno i nedvojbeno proizlazi da ovakvih propusta
tužiteljice u radu na mjestu voditeljice ljekarne u ljekarničkoj jedinici br. 2. nije bilo niti

24

Pr-743/2017

bilo kakvog kršenja radnih obveza od strane tužiteljice. Na navedeno upučuju i iskazi
svjedoka J. S., svjedokinje S. I., te svjedokinje B. B. i
svjedokinje G. M.. U tom smislu iz iskaza svjedoka J. S. proizlazi da
je tužiteljica u svojoj struci bila vrlo cijenjena i da je u svoj rad ulagala veliki trud, te da je
ista čak i poboljšala poslovanje tuženika, te da u vrijeme kad je tužiteljica obavljala
poslovanje da je promet ljekarne rastao, te da je tužiteljica osobno jedno vrijeme
raznosila lijekove u udaljene ambulante, a da je pridobila i druge ambulante da počnu
raditi s tuženikom, što je bio njezin značajan doprinos poslovanju tuženika. Svjedokinja
S. I. koja je jedno vrijeme radila sa tužiteljicom u ljekarničkoj jedinici 2. je istakla da
su njeno iskustvo u radu sa tužiteljicom izrazito pozitivno, te u odnosu na činjenicu da li
su uredno vođene knjige u navedenoj ljekarničkoj jedinici je ista potvrdila da su knjige
uredno vođene te da je knjiga kratkih rokova postojala i u digitalnom obliku i u pisanom
obliku. Ista je isticala da nije primjetila nikakve propuste u radu tužiteljice. Također su se
o radu tužiteljice u ljekarničkoj jedinici broj 2. pozitivno izjasnili i svjedoci G.
M., B. B. i I. M.. U odnosu na činjenicu iz točke i) obrazloženja
odluke o otkazu da tužiteljica nije vratila tuženiku registarsku dokumentaciju ustanove i
poslovnu dokumentaciju ljekarničke jedinice 2 prema mišljenju ovog suda ni u pogledu
ove točke otkaza ne postoji dokaz o kršenju radne obveze tužiteljice budući iz samog
iskaza saslušanog svjedoka V. D. proizlazi da je isti bio upoznat od strane
punomoćnika tužiteljice da se sva navedena dokumentacija nalazi kod punomoćnika
tužiteljice, ali je istu odbio preuzeti. Pored svega navedenog potrebno je istaći i da je iz
sadržaja presude Županijskog suda u Zagrebu broj 71 Gž R-419/19-2 od 09.travnja

2019.godine (list 141-147 spisa), a kojom je odlukom potvrđena presuda ovog suda
broj Pr-87/2017 od 28.11.2018.godine kojom je poništena odluka tuženika donesena na
sjednici UV tuženika od 05.01.2017.godine kojom je tužiteljica bila
razrješena sa dužnosti ravnatelja tuženika razvidno da je tuženik tužiteljicu nezakonitom
odlukom razrješio sa mjesta ravnateljice tuženika prije nego je istoj dao predmetni otkaz
zbog skrivljenog ponašanja 11.08.2017.godine. Također je iz navedene
drugostupanjske odluke razvidno da je sud smatrao da ničim nije dokazano da je
tužiteljica nesavjesnim i nepravilnim radom prouzrokovala štetu tuženiku niti da je
nemarno obavljala svoje dužnosti.

28. Imajući u vidu sve navedeno ovaj sud je mišljenja da tuženik nije dokazao
opravdane razloge za otkazivanje ugovora o radu tužiteljici zbog skrivljenog ponašanja,
a slijedom čega je trebalo usvojiti točku 1. tužbenog zahtjeva tužiteljice u cijelosti te
utvrditi da je otkaz tuženika dan tužiteljici odlukom tuženika zbog skrivljenog ponašanja
od 11.kolovoza 2017.godine nedopušten i da radni odnos tužiteljici nije prestao po tom
osnovu, a kako je i odlučeno u točki I/ izreke ove presude.

29. Osnovan je i zahtjev tužiteljice za sudskim raskidom ugovora o radu na
neodređeno vrijeme kojeg su stranke zaključile 02.11.2011.godine i to sa danom

10.10.2017.godine, dok je djelomično osnovan zahtjev tužiteljice za isplatom naknade
štete s osnove sudskog raskida ugovora o radu. Naime, temeljem odredbe članka

125.stavka 1. ZR-a ako sud utvrdi da otkaz poslodavca nije dopušten, a radniku nije
prihvatljivo nastaviti radni odnos sud će na zahtjev radnika odrediti dan prestanka
radnog odnosa radnika i dosuditi mu naknadu štete u iznosu od najmanje tri, a najviše
osam propisanih ili ugovorenih mjesečnih plaća tog radnika ovisno o trajanju radnog
odnosa, starosti i obvezama uzdržavanja. Obzirom da je ovaj sud utvrdio da je otkaz

25

Pr-743/2017

zbog skrivljenog ponašanja radnika dan tužiteljici odlukom tuženika od 11.kolovoza

2017.godine nedopušten, a nije dvojbeno da je tužiteljica nakon otkazivanja ugovora o
radu sa danom 10.10.2017.godine započela rad kod novog poslodavca i to
ZU L. K. P., a koja je činjenica razvidna i iz potvrde
HZMO-a, PS u S. (list 52-54 spisa), kao i potvrde HZMO-a, PS u S. od 16.10.2017.godine (list 108-109 spisa) osnovan je zahtjev tužiteljice
za sudski raskid ugovora sa danom 10.10.2017.godine. Kod utvrđivanja visine naknade
štete s osnove sudskog raskida ugovora o radu ovaj sud je uzeo u obzir trajanje radnog
odnosa tužiteljice kod tuženika prema podacima iz potvrde HZMO-a, PS u
S. od 16.10.2017.godine od 5 godina, 11 mjeseci i 9 dana kao i starost tužiteljice
budući je ista rođena 09.10.1956.godine, dok je iz osobnih podataka iz nalaza i
mišljenja vještaka L. razvidno da ista nema obvezu uzdržavanja, a uzeta je u obzir
i visina ugovorene mjesečne plaće koju je tužiteljica imala kod tuženika prema ugovoru
o radu na neodređeno vrijeme zaključenog sa tuženikom dana 01.11.2011.godine, a
koja ugovorena bruto plaća iznosila 12.052,07 Kuna, a što je razvidno pregledanog
ugovora o radu na neodređeno vrijeme od 01.11.2011.godine. Obzirom da tužiteljica
tužbom potražuje 5 ugovorenih mjesečnih plaća, a koja činjenica je razvidna iz konačno
postavljenog tužbenog zahtjeva istu pripada na ime naknade štete s osnova sudskog
raskida ugovora o radu ukupan iznos od 60.260,35 Kuna, a koji se iznos dobije kad se
navedena ugovorena bruto plaća u iznosu od 12.052,07 Kuna pomnoži sa pet budući
tužiteljica potražuje pet ugovorenih mjesečnih plaća na ime naknade štete. Na navedeni
priznati iznos tužiteljici na ime glavnice potraživanja s osnove naknade štete zbog
sudskog raskida ugovora o radu u iznosu od 60.260,35 Kuna tužiteljici je priznata i
zakonska zatezna kamata koja dospjeva od dana sudskog raskida ugovora o radu

10.10.2017.godine te koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. Zakona
o obveznim odnosima (''NN'' 78/15). Tužiteljicu je trebalo odbiti za više zatraženi iznos
na ime naknade štete s osnova sudskog raskida ugovora o radu i to za više zatraženi
iznos od 1.500,00 Kuna. Radi navedenog odlučeno je kao u točkama II/, III/ i IV/ izreke
ove presude.

30. Djelomično je osnovan zahtjev tužiteljice za naknadu neimovinske štete zbog
povrede prava osobnosti na duševno zdravlje tužiteljice. Iz iskaza saslušane tužiteljice u
pogledu ovog dijela tužbenog zahtjeva proizlazi da je do pogoršanja njenog
zdravstvenog stanja došlo iz razloga što je ona u poslovanje tuženika kao ljekarne
unijela sav svoj trud i da je uložila velika novčana sredstva te da se posebno trudila
vezano za osnivanje ambulante na mjestu gdje se nalazi sama ljekarna. Ista ističe da je
nakon svega ovog dobila prijetnje poslodavca da joj se neće vratiti uložena sredstva u
ljekarnu jer da joj je istaknuto da to što je dobila posao bi joj trebalo predstavljati
nagradu za uloženo, a da je ona uložila u ljekarnu 615.000,00 Kuna što nije mali iznos.
Ista ističe da je pred Trgovačkim sudom u Splitu pokrenula i postupak radi povrata
uloženih sredstava. Ista ističe da je sve to utjecalo kod nje na način da je joj je izazvalo
psihičke smetnje, te nesanicu te da je stanje postalo neizdrživo u studenom

2016.godine te da su joj prepisani lijekovi u siječnju 2017.godine i to antidepresiv
B., a potom drugi lijek zbog toga što joj se od navedenog lijeka pojavio osip.
Tužiteljica je istakla da već godinu dana u kontinuitetu uzima sredstva za spavanje i
antidepresive, te da je koristila radi navedenog i bolovanje od 22.01.2017.godine, te da
je na bolovanju bila u kontinuitetu do 09.rujna 2017.godine, te da i dalje kontinuirano

26

Pr-743/2017

uzima lijekove, antidepresive i lijekove protiv nesanice i posjećuje psihijatra povodom svega navedenog.

31. U svrhu utvrđivanja zdravstvenog stanja tužiteljice te uzročno posljedične
veze između rada tužiteljice kod tuženika i njenog zdravstvenog stanja proveden je
dokaz sudsko medicinskim vještačenjem po vještaku psihijatru dr. Č. L.. Iz
pisanog nalaza i mišljenja vještaka dr. Č. L. (list 151-156 spisa) proizlazi da
je vještak pregledao spis i medicinsku dokumentaciju tužiteljice. Istaknuto je da je dana

21.svibnja 2019.godine tužiteljica napravila i psihologijsku obradu koja se prilaže
pisanom nalazu i mišljenju. U svom nalazu i mišljenju vještak dr. Č. L. vještak
navodi da je izvršio uvid u zdravstveni karton tužiteljice i medicinsku dokumentaciju te
da je osobno pregledao tužiteljicu. Vještak dr. Č. L. navodi da uvidom u
zdravstveni karton ne nalazi smetnji tužiteljice na psihičkom planu prije predmetnog
događaja te ističe da su sva opisana događanja koja je tužiteljica proživjela na radnom
mjestu mogla i dugotrajnost sukoba između tužiteljice i tuženika mogla izazvati psihičke
smetnje koje su opisane u medicinskoj dokumentaciji. Vještak navodi da su navedene
psihičke smetnje u izravnoj vezi sa opisanim događajima na radnom mjestu, ali da su
determinirane i nekim predispozicijama u predtraumatskoj osobnosti ispitanice. Ističe se
da su rekacije uvjetno kazano psihički zdravih osoba na određena traumatična iskustva
različita pa da će tako neke osobe biti u stanju prevladati ozbiljne i izražene traumatične
doživljaje bez posljedica na njihovo psihičko zdravlje, dok da će u suprotnom čak i blaže
traume u nekih osoba izazvati vrlo ozbiljne psihičke smetnje. Istaknuto je da svaka
osoba ima sebi svojstven prag tolerancije na frustracije, a što da ovisi o zrelosti njegove
ličnosti, o obrambenim mehanizmima, prethodnim traumatskim iskustvima i sl. Istaknuto
je da sva događanja koja su opisana u obimnoj medicinskoj dokumentaciji su kod
tužiteljice mogla izazvati psihički poremećaj te da se uvažavajući sve okolnosti može
kazati da je postojala psihička bol kod tužiteljice, te da se ista javlja paralelno sa
neslaganjima na radnom mjestu, te da osim opisanih doživljenih neugoda je psihička
bol podržavana i usmjerena na ishod spora pa da ga procjenjujemo u sklopu ukupne
psihičke boli. Istaknuto je da se psihijatrijskim liječenjem opisana duševna bol reducira.
Zaključno vještak ističe da sve navedeno dovelo do privremene povrede duševnog
integriteta za vrijeme psihijatrijskog liječenja, te da vještak procjenjuje da je to lakog
stupnja što da bi bilo izraženo u postocima između 5% do 10%. Vještak dr. L. ističe
da u ovu skupinu spadaju osobe koje da su se liječile kod psihijatra, a koje da su
posljedica predmetnog događaja, te da su ove tegobe relano utjecale na njihovo osobno
i socijalno funkcioniranje, ali da se taj utjecaj ipak manje ili više uspješno neutralizira
ulaganjem pojačanih napora i odgovarajućom terapijskom podrškom.

32. Prigovore na nalaz i mišljenje dr. Č. L. tuženik ističe u podnesku
od 12.07.2019.godine (list 159-162 spisa). Vještak se na navedene prigovore očitovao
usmeno na ročištu od 13.studenog 2019.godine. Iz usmenog iskaza vještaka dr.
Č. L. (list 174 spisa) proizlazi da je isti pročitao podnesak tuženika od 11.
srpnja 2019. godine te da na sva pitanja tuženika u podnesku je već sve napisano u
nalazu i mišljenju mog vještačenja od 30. svibnja 2019. godine i u zaključcima pa tako
da u nalazu i mišljenju piše između ostalog: "uvidom u zdravstveni karton ne nalaze se
smetnje tužiteljice na psihičkom planu prije predmetnog događaja. Vještak ističe da
sva opisana događanja i dugotrajnost sukoba između tužiteljice i tuženika mogu izazvati
psihičke smetnje koje su opisane u priloženoj medicinskoj dokumentaciji. Vještak ističe

27

Pr-743/2017

da su navedene psihičke smetnje su izravnoj vezi sa opisanim događanjima na radnom
mjestu ali da su ove smetnje idetermninrane i nekim predispozicijama u
predtrasumatskoj osobnosti ispitanice. Isti ističe da se te smetnje dovele do
privremene povrede duševnog integriteta za vrijeme psihijatrijskog liječenja a to da
procjenjujem da je blagoga stupnja što bi izraženo u postocima bilo između 5 i 10 posto.
Ističe da u tu skupinu spadaju osobe koje su se liječile kod psihijatra, a koje su da su
posljedica predmetnog događaja. Navodi da su te tegobe realno su utjecale na njihovo
socijalno funkcioniranje, ali da se taj utjecaj ipak manje ili više uspješno neutralizira
ulaganjem pojačanih napora i odgovarajućom terapijskom podrškom. " U odnosu na
činjenicu da li vještak nalazi postoji postojanje uzročno posljedične veze između
ponašanja poslodavca i zdravstvenog stanja tužiteljice iz priložene medicinske
dokumentacije koja prileže predmetnom spisu vještak odgovara da on nalazi uzročno
posljedičnu vezu između ponašanja poslodavca i zdravstvenog stanja tužiteljice
temeljem priložene medicinske dokumentacije. U odnosu na činjenicu može li vještak
konkretizirati koje bi to bilo ponašanje poslodavca, a koje bi bilo u uzročno posljedičnoj
vezi sa zdravstvenim stanjem tužiteljice vještak je istakao da svi specijalistički nalazi
upućuju na navedenu uzročno posljedičnu vezu, pa da će samo navesti nalaz od 26.
siječnja 2017. godine gdje se kao dijagnoza navodi akutna reakcija na stres i reaktivno
depresivna epizoda, te da na nalazu stoji akutno reaktivna zbivanja zasnovana na
konfliktnoj poslovnoj situaciji doveli su do stanja anskiozonosti te pada vitalnih
dinamizama.

33. Ovaj sud nalaz i mišljenje vještaka dr. Č. L. te njegovo očitovanje
na prigovore tuženika smatra u cijelosti vjerodostojnim i logičnim budući je zasnovano
na medicinskoj dokumentaciji koja prileže predmetnom spisu i zdravstvenom kartonu
tužiteljice kao i na razgovoru dr. L. sa tužiteljicom te psihologijskoj obradi
tužiteljice, a vještak je u cijelosti na ročištu od 13.11.2019.godine razjasnio sve
prigovore tuženika koje je tuženik istaknuo na njegov nalaz i mišljenje.

34. Imajući u vidu sve navedeno u iskazu tužiteljice u pogledu opisanih problema
koje je ista imala na radnom mjestu kod tuženika, te nalaza i mišljenja vještaka dr.
Č. L., psihijatra sa psihologijskom obradom iz kojeg jasno proizlazi
postojanje uzročno posljedične veze između psihičkih smetnji kod tužiteljice i događaja
koje je tužiteljica psihijatru opisala i koji su joj se dogodili na radnom mjestu kod
tuženika, te obzirom da je vještak dr. Č. L. potvrdio u svom nalazu i mišljenju
da svi specijalistički nalazi potvrđuju da su problemi i događanja na radnom mjestu u
direktnoj uzročno posljedičnoj vezi sa zdravstvenim stanjem tužiteljice, a koje se stanje
dijagnosticiralo u nalazu od 26.siječnja 2017.godine kao akutna reakcija na stres i
reaktivno depresivna epizoda te da u nalazu i stoji napomena akutno reaktivna zbivanja
zasnovana na konfliktnoj poslovnoj situaciji, te da je to kod tužiteljice dovelo do stanja
anksioznosti i pada vitalnih dinamizama ovaj sud je mišljenja da je tužiteljica navedenim
postupanjem tuženika doživjela povredu prava osobnosti na duševno zdravlje.

35. Temeljem odredbe članka 1100.stavka 1. Zakona o obveznim odnosima
(''NN'' 35/05., 41/08., 125/11., 78/15. i 29/18) proizlazi da u slučaju povrede prava
osobnosti sud će ako nađe da to težina povrede i okolnosti slučaja opravdavaju dosuditi
pravičnu novčanu naknadu nezavisno od naknade neimovinske štete, a i kad nje nema,
te sukladno odredbi članka 1100.stavka 2. istog Zakona proizlazi da pri odlučivanju o
visini pravične novčane naknade sud će voditi računa o jačini i trajanju povredom

28

Pr-743/2017

izazvanih fizičkih boli, duševnih boli i straha, cilju kojem služi ta naknada, ali i tome da
se njome ne pogoduje težnjama koje nisu spojive s njezinom naravi i društvenom
svrhom.

36. Imajući u vidu sve činjenice koje proizlaze iz nalaza i mišljenja vještaka dr.
Č. L., te činjenicu da vještak dr. Č. L. cijeni povredu duševnog
integriteta osobe kod tužiteljice kao privremenu povredu duševnog integriteta za
vrijeme psihijatrijskog liječenja te isto procjenjuje da je blagoga stupnja što bi izraženo
u postocima bilo između 5 i 10 posto ovaj sud je mišljenja da tužiteljicu s osnova
pravične novčane naknade na ime neimovinske štete zbog povrede prava osobnosti na
duševno zdravlje pripada ukupan iznos od 30.000,00 Kuna. Na navedeni priznati iznos
glavnice potraživanja na neimovinsku štetu u iznosu od 30.000,00 Kuna tužiteljicu
pripada i zakonska zatezna kamata počevši od dana podnošenja tužbe budući obveza
pravične novčane novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili
tužbe. Navedena zakonska zatezna kamata se obračunava sukladno odredbi članka

29.stavka 2. ZOO-a (''NN'' 78/15). U navedenom smislu trebalo je odbiti dio tužbenog
zahtjeva tužiteljice a za više zatraženi iznos na ime neimovinske štete, a u iznosu od

20.000 Kuna. Radi navedenog odlučeno je kao u točki V/ i VI/ izreke ove presude.
37. Radi navedenog ocjenom svih dokaza u ovom postupku sukladno odredbi
članka 8. ZPP-a te primjenom pravila o teretu dokazivanja djelomično je usvojen tužbeni
zahtjev tužiteljice i odlučeno kao u točki I/, II/, III; IV/ i V/ izreke ove presude.

38. Što se tiče troškova ovog parničnog postupka tužiteljica je djelomično uspjela
u ovom postupku pa joj je tuženik dužan naknaditi toškove sukladno odredbi članka

154.stavka 2. ZPP-a. Tužiteljica je uspjela 100% u pogledu pravnog osnova i 80,76% u
pogledu visine potraživanja, a kad se u omjer stavi ostvareni iznos od 90.260,35 Kuna u
odnosu na zatraženi iznos od 111.760,35 Kuna pa je slijedom toga uspjeh tužiteljice
90,38 % (180,76:2), a uspjeh tuženika 9,62%. Kad se od postotka uspjeha tužiteljice od
90,38% oduzme uspjeh tuženika od 9,62 % tad se dobije iznos od 80,76 %, a što
predstavlja uspjeh tužiteljice u ovoj parnici.

39. U navedenom smislu tužiteljicu kao opravdani sukladno odredbama Tarife o
nagradama i naknadi troška za rad odvjetnika pripadaju trošak sastava tužbe u iznosu
od 250 bodova; zastupanja na ročištu od 26.04.2018.godine u iznosu od 250 bodova;
zastupanja na ročištu od 14.06.2018.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na
ročištu od 11.09.2018.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

15.10.2018.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

12.12.2018.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

26.02.2019.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

08.05.2019.godine u iznosu od 125 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); zastupanja na
ročištu od 24.09.2019.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

13.11.2019.godine u iznosu od 250 bodova; zastupanja na ročištu od

22.01.2021.godine u iznosu od 125 bodova (Tbr. 9 točka 2. OT-a); trošak sastava
podneska od 04.10.2018.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od
19.07.2018.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od

18.02.2019.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od

20.09.2019.godine u iznosu od 250 bodova; trošak sastava podneska od

04.05.2018.godine u iznosu od u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od

07.05.2018.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od

29

Pr-743/2017

03.12.2018.godine u iznosu od 25 bodova; trošak sastava podneska od

14.11.2019.godine u iznosu od 25 bodova; a što ukupno iznosi 3600 bodova, a što s
obzirom na vrijednost boda od 10,00 kuna ukupno iznosi 36.000,00 Kuna, te što uz
dodatak od 25% PDV-a u iznosu od 9.000,00 Kuna ukupno iznosi 45.000,00 Kuna, te
što uz trošak vještačenja od 2.700,00 Kuna ukupno iznosi 47.700,00 Kuna, te kad se
navedeni iznos dovede u relaciju sa postotkom uspjeha tužiteljice u ovoj parnici od
80,76 % tad se dobije iznos od 38.522,52 Kuna, a koji iznos je tuženik dužan isplatiti
tužiteljici na ime troškova ovog parničnog postupka zajedno sa zatraženom zakonskom
zateznom kamatom koja se obračunava sukladno odredbi članka 29.stavka 2. ZOO-a,
te kako je i odlučeno u točki VII/ izreke ove presude.

U Splitu, 12.travnja 2021.godine

S u d a c :

Eneja Stejskal Kanazir v.r.

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku od 15 dana od
primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u tri primjerka pismeno putem ovog
suda za Županijski sud. Stranci koja je pristupila na ročište na kojem se presuda
objavljuje i stranci koja je uredno obaviještena o tom ročištu, a na isto nije pristupila,
smatra se da je dostava presude obavljena onog dana kad je održano ročište na kojem
se presuda objavljuje. Stranci koja nije uredno obaviještena o ročištu na kojem se
presuda objavljuje smatra se da je dostava presude obavljena danom zaprimanja
pisanog otpravka iste.

DN-a:

1/ tužiteljici - po punomoćniku
2/ tuženiku - po pun.