Baza je ažurirana 02.06.2025.
zaključno sa NN 76/25
EU 2024/2679
1
- - Poslovni broj: Gž-402/2021-2
REPUBLIKA HRVATSKA
Županijski sud u Puli - Pola
Kranjčevićeva 8, 52100 Pula - Pola Poslovni broj: Gž-402/2021-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Županijski sud u Puli-Pola, po sucu toga suda Bruni Frankoviću, kao sucu pojedincu, u ostavinskom postupku iza smrti ostavitelja K. M. Š., rođenog 14. rujna 1919., a umrlog 01. siječnja 1947., radi dopune rješenja o nasljeđivanju, odlučujući o žalbama nasljednika A. R., K. N., I. B., M. B., Ž. B. i Ž. I., svi zastupani po punomoćniku S. V., odvjetniku iz Z., protiv rješenja Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj: O-1820/2019-7 od 1. veljače 2021., 9. travnja 2021.
r i j e š i o j e
Odbija se kao neosnovana žalba nasljednika A. R., K. N., I. B., M. B., Ž. B. i Ž. I. te se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Makarskoj poslovni broj: O-1820/2019-7 od 1. veljače 2021.
Obrazloženje
1. Pobijanim rješenjem prvostupanjskog suda odbačen je prijedlog nasljednika iza smrti pok. K. M. Š. da se dopuni rješenje o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj: O-1150/2019 od 12. travnja 2019.
2. Protiv navedenog rješenja žalbu, pravovremeno, podnose nasljednici iza smrti ostavitelja: A. R., K. N., I. B., M. B., Ž. B. i Ž. I. (u daljnjem tekstu: nasljednici). Žalbu podnose „iz svih žalbenih razloga“. U žalbi, u bitnome, navode da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka jer u konkretnom slučaju nisu postojali zakonski uvjeti da se njihov prijedlog odbaci, budući prvostupanjski sud zaključuje da je njihov prijedlog neosnovan, pa je posljedično tome valjalo njihov prijedlog odbiti kao neosnovan, a ne odbaciti radi čega je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka na štetu nasljednika. Osim toga, prvostupanjski sud, u pobijanom rješenju, pogrešno označava nekretninu koja bi trebala biti predmetom dopune rješenja o nasljeđivanju jer se navodi k.č. br. 114 k.o. M.-M., iako je u sudskoj nagodbi jasno naznačena k.č. br. 1114 k.o. M.-M., kao izvan knjižno vlasništvo ostavitelja, pa u tom dijelu postoji proturječnost sa sudskom nagodbom poslovni broj: P-2909/2017, čime je počinjena bitna povreda iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. ZPP. Nadalje, u žalbi ukazuju na tijek ostavinskog postupka i sadržaj rješenja o nasljeđivanju iza smrti ostavitelja poslovni broj: O-1150/2019 od 12. travnja 2019. te činjenicu da prvostupanjski sud navedenim rješenjem nije u cijelosti odlučio o ostavini ostavitelja obzirom na navedenu sudsku nagodbu jer je sukladno navedenoj sudskoj nagodbi žaliteljima trebala biti raspoređena i k.č. br. 1114 upisana u z.k. ul. 528 k.o. M.-M. i k.č. 998/2 upisana u z.k. ul. 3997 k.o. M.-M., a koje su izvan knjižno vlasništvo ostavitelja. Ukazuju na odredbu čl. 4. i čl. 5. navedene sudske nagodbe. Smatraju da se u konkretnom slučaju ne radi o naknadno pronađenoj imovini, već o imovini ostavitelja kao njegovo izvan knjižno vlasništvo i kao takva je trebala biti raspoređena navedenim rješenjem o nasljeđivanju iza smrti ostavitelja.
Žalbeni je prijedlog da se pobijano rješenje preinači sukladno žalbenim navodima ili podredno da se ono ukine i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Žalba nasljednika nije osnovana.
4. Tijekom ovog ostavinskog postupka utvrđeno je:
- da je iza smrti ostavitelja doneseno rješenje o nasljeđivanju poslovni broj: O-1150/2019 od 12. travnja 12. travnja 2019.;
- da je navedenim rješenjem o nasljeđivanju utvrđena njegova ostavinska imovina i proglašeni su njegovi nasljednici;
- da su nasljednici iza smrti ostavitelja A. R., K. N., I. B., M. B., Ž. B. i Ž. I., ovdje žalitelji, prijedlogom od 13. svibnja 2019. predlagali da se navedeno rješenje o nasljeđivanju dopuni na način da se utvrdi da ostavinsku imovinu ostavitelja, kao njegovo izvan knjižno vlasništvo, čine i nekretnine k.č. br. 1114 upisana u z.k. ul. 528 i k.č. 998/2 upisana u z.k. ul. 3997 i obje upisane u k.o. M.-M. i da se glede te imovine oni proglase nasljednicima;
- da je prethodno između nasljednika iza smrti ostavitelja kod prvostupanjskog suda vođen parnični postupak pod poslovnim brojem: P-2909/2017, a radi utvrđenja ostavinske imovine ostavitelja i prava nasljeđivanja;
- da je u tom parničnom postupku, između stranaka u postupku, sklopljena sudska nagodba poslovni broj: P-2909/2019 od 14. svibnja 2018., kojom je, između ostalog, u članku 4. utvrđeno da su nasljednici A. R., K. N., I. B., M. B., Ž. B. i Ž. I. isključivi vlasnici navedenih nekretnina i da isti mogu temeljem te sudske nagodbe „...u zemljišnim knjigama i drugim javnim ispravama, a bez njihove daljnje suglasnosti, pitanja ili sudjelovanja, u zemljišnim knjigama zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenim nekretninama na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tužitelja pod 1/ do 7/ odnosno imena njihovih pravnih prednika J. Š. ud. I. i I. Š. pok. M. i K. M. Š. pok. I. odnosno kod suda pokrenuti postupak radi utvrđenja svoga prava vlasništva na tim nekretninama.“.
4.1. Obzirom na ovako utvrđeno činjenično stanje prvostupanjski sud je, pobijanim rješenjem, na temelju odredbe čl. 339. st. 3. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj: 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - pročišćeni tekst, 25/13, 28/13, 89/14 i 70/19 – dalje: ZPP), u vezi odredbe čl. 175. st. 2. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj: 48/03, 163/03, 127/13 i 33/15 - dalje: ZN) odbacio navedeni prijedlog nasljednika iza smrti pok. Krste Marina Šabića (ovdje žalitelja) da se dopuni rješenje o nasljeđivanju prvostupanjskog suda poslovni broj: O-1150/2019 od 12. travnja 2019., uz zaključak da predmetne nisu bile predmetom te nagodbe kao ostavinska imovina ostavitelja, odnosno njen dio.
5. Ispitujući pobijano rješenje u granicama žalbenih navoda žalitelja, a pazeći pri tome – dodatno po službenoj dužnosti, temeljem odredbe čl. 365. u svezi čl. 381. ZPP u vezi odredbe čl. 175. st. 2. ZN na pravilnu primjenu materijalnog prava i na bitne povrede odredaba parničnog postupka, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud pravilno odbacio ovaj prijedlog žalitelja, ali da je to trebalo učiniti iz nešto drugačijih materijalno pravnih razloga.
5.1. Prije svega, u ovom postupku valja istaknuti da prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. točke 11. u vezi odredbe čl. 381. ZPP, a sve u vezi odredbe čl. 175. st. 2. ZN na koju u žalbi ukazuju žalitelji jer iako se u dijelu obrazloženja pobijanog rješenja navodi da su žalitelji predlagali da se navedeno rješenje o nasljeđivanju dopuni, između ostalog, i u odnosu na k.č. br. 114 k.o. M.-M., iz sadržaja pobijanog rješenja jasno proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o k.č. br. 1114 k.o. M.-M., pa ovom očitom pogreškom u pisanju nije počinjena ova bitna povreda odredaba parničnog postupka zbog koje se pobijano rješenje ne bi moglo pravilno ispitati.
5.2. Osim toga, ova bitna povreda parničnog postupka nije počinjena ni u dijelu u kojem ukazuju da razlozi zbog kojih prvostupanjski sud nije udovoljio njihovom prijedlogu, nisu razlozi zbog kojih je moguće njihov prijedlog odbaciti, već su to razlozi radi kojih je prvostupanjski sud, eventualno, mogao njihov prijedlog odbiti kao neosnovan, jer time (odbacujući prijedlog žalitelja) nije počinjena ova bitna povreda odredaba parničnog postupka, već je povrijeđena materijalno pravna odredba, zbog koje žalitelji, u konkretnom slučaju, ne mogu za sebe postići povoljniju materijalno pravnu i procesno pravnu situaciju.
5.3. Prvostupanjski sud nije počinio niti ostale bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti na temelju navedenih zakonskih odredbi, pa ovaj drugostupanjski sud ocjenjuje da nije ostvaren zakonski žalbeni navod bitnih povreda odredaba parničnog postupka.
6. Međutim, cijeneći činjenična utvrđenja prvostupanjskog suda (čl. 8. ZPP), koja niti sami žalitelji ne čine spornima, osim što iz sadržaja navedene sudske nagodbe za sebe izvode povoljnije zaključke, ocjena je i ovog drugostupanjskog suda da je navedeni prijedlog žalitelja - nasljednika iza smrti ostavitelja K. M. Š. trebalo odbaciti, kao što je to pravilno učinio prvostupanjski sud, iako je to trebao učiniti iz nešto drugačijih materijalno pravnih razloga.
6.1. Naime, cijeneći sadržaj navedene sudske nagodbe poslovni broj: P-2909/2019 od 14. svibnja 2018., napose odredbe čl. 4., jasno proizlazi da je između nasljednika iza smrti ostavitelja riješeno pitanje prava vlasništva na nekretninama k.č. br. 1114 upisanoj u z.k. ul. 528 i k.č. 998/2 upisanoj u z.k. ul. 3997 i obje upisane u k.o. M.-M. i da je u odnosu na te nekretnine između stranaka u tom postupku utvrđeno da ove nekretnine imaju pripasti u vlasništvo žalitelja, bez ikakve daljnje suglasnosti ostalih nasljednika iza smrti ostavitelja i da žalitelji temeljem te sudske nagodbe mogu „...u zemljišnim knjigama i drugim javnim ispravama, a bez njihove daljnje suglasnosti, pitanja ili sudjelovanja, u zemljišnim knjigama zatražiti i postići uknjižbu prava vlasništva na naprijed navedenim nekretninama na svoje ime uz istodobnu uknjižbu brisanja toga prava s imena tužitelja pod 1/ do 7/ odnosno imena njihovih pravnih prednika J. Š. ud. I. i I. Š. pok. M. i K. M. Š. pok. I. odnosno kod suda pokrenuti postupak radi utvrđenja svoga prava vlasništva na tim nekretninama.“, pa posljedično tome po pravnom shvaćanju ovog drugostupanjskog suda, žalitelji u ovom postupku nisu imali nikakav pravni interes da se navedeno rješenje o nasljeđivanju dopuni na način na koji su to predlagali svojim prijedlogom od 13. svibnja 2019., pa je iz ovih razloga njihov prijedlog valjalo odbaciti na temelju odredbe čl. 339. st. 3. u vezi odredbe čl. 187. i odredbe čl. 381. ZPP, a sve u vezi odredbe čl. 175. st. 2. ZN.
7. Stoga, ocjena je ovog drugostupanjskog suda da je prvostupanjski sud na pravilno utvrđeno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo kada je navedeni prijedlog žalitelja odbacio, iako je to, kao što je i prethodno navedeno, trebalo učiniti iz dugih materijalno pravnih razloga (prethodno navedenih), a kako pri tom nije počinio ni one bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje su u žalbi ukazivali žalitelji, a ni one na koje ovaj drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je odbiti žalbu žalitelja kao neosnovanu i na temelju odredbe čl. 380. točke 2. ZPP u vezi odredbe čl. 175. st. 2. ZN riješiti kao u izreci ovog rješenja.
Pula - Pola, 9. travanj 2021.
S u d a c:
Bruno Franković,v.r.
Pogledajte npr. Zakon o radu
Zahvaljujemo na odazivu :) Sav prihod ide u održavanje i razvoj.