Republika Hrvatska
Županijski sud u Zadru
Zadar, Ulica plemića Borelli
9

Poslovni broj: 19 Gž Ovr-131/21-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zadru, po sutkinji Blanki Pervan, kao sucu pojedincu, u
pravnoj stvari predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G., OIB:
…, iz R. S., B., …, zastupane po
majci i zakonskoj zastupnici P. M.-P., a ona zastupana po
punomoćnicima, odvjetnicima iz O. društva P. i dr. iz V.,
…, protiv protivnika osiguranja V. v. d.d., OIB:
…, V., …, zastupanog po glavnom uredniku I.
K., radi osiguranja nenovčane tražbine određivanjem privremene mjere,
odlučujući o žalbi predlagateljice osiguranja protiv rješenja Općinskog suda u
Varaždinu poslovni broj Ovr-380/20 od 5. veljače 2021., dana 8. travnja 2021.,

r i j e š i o j e

Odbija se žalba predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G. kao
neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Varaždinu poslovni broj Ovr-
380/20 od 5. veljače 2021.

Obrazloženje

1. Uvodno označenim rješenjem suda prvog stupnja riješeno je:

"Odbija se prijedlog predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G.
za donošenjem privremene mjere predviđene odredbom čl. 346. st. 1. Ovršnog
zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 i 73/17), kao neosnovan. "

2. Protiv citiranog rješenja žalbu je izjavila predlagateljica osiguranja zbog
bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog
stanja i pogrešne primjene materijalnog prava. Pretpostavke za određivanje
privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine propisane su odredbom čl.

2 Poslovni broj 19 Gž Ovr-131/2021-2

346. Ovršnog zakona i slijedom odredbi tog članka Zakona bila je dužna kumulativno
ispuniti dvije pretpostavke i to vjerojatnost postojanja tražbine i vjerojatnost opasnosti
da bi neizricanjem mjere bilo spriječeno ili znatno otežano ostvarenje tražbine. Iako je
svojim navodima detaljno opisala razloge zbog kojih je došlo do miješanja u njezinu
privatnost, prvostupanjski je sud zaključio da navedeni podaci nisu nformacije o
predlagateljici osiguranja koji bi predstavljali nezakonito miješanje u njezinu
privatnost. Cijeli je slučaj započeo emisijom N. T. P. od 3. rujna 2020.
u kojoj je majka predlagateljice istupila pod punim imenom i prezimenom i iznijela
inkriminirajuće navode o svom bivšem liječniku i partneru. Sud prvog stupnja
neshvatljivo zaključuje da identitet predlagateljice osiguranja nije otkriven niti je
povrijeđeno njezino pravo na privatnost, čime čini apsolutno bitnu procesnu povredu
iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku i pobijano rješenje nije
moguće ispitati. Takav zaključak suda suprotan je ispravama u spisu i zaključku
pravobraniteljice za djecu od 17. rujna 2020. te zaključku N. vijeća časti
H. novinarskog društva od 12. studenog 2020. N. je vijeće I.
K. izreklo težu opomenu jer su njegovi tekstovi primjer opetovanog i teškog
kršenja etičkih postulata novinarske struke. Sud je u pobijanom rješenju zaključio da
se u spornim člancima nisu navodili podaci i informacije o predlagateljici osiguranja
koji bi bili nezakonito miješanje u njezinu privatnost, što pokazuje potpunu
neosjetljivost prema zaštiti djece i njihovih interesa. U tekstovima protivnika
osiguranja javno su izneseni osobni podaci o malodobnoj predlagateljici: da je u
Ljubljani u tijeku sudski postupak o pitanju predlagateljice: da se raspadom veze
roditelja otvorilo pitanje kome će pripasti zajedničko dijete: da je u tijeku sudski
postupak kod O. sodišća u L., da postupak traje više od dvije godine i
da će se na kraju postupka znati hoće li predlagateljica i koliko biti i s drugim
roditeljem, kao i to da spor u L. vodi majka u ime djeteta i traži potpunu
zabranu kontakata oca i djeteta. Predlagateljica se u tekstovima protivnika osiguranja
ne spominje usput, već predstavlja okosnicu pisanja protivnika osiguranja o "slučaju
psihijatar" na koji se način bez ikakvog senzibiliteta mldb. dijete javno eksponira,
plasiraju se njezini privatni podaci radi veće čitanosti tjednika protivnika osiguranja,
bez obzira na povredu njezinog prava osobnosti i njezinih najboljih interesa. Predlaže
žalbu uvažiti, pobijano rješenje ukinuti i vratiti na ponovan postupak pred drugim
sucem pojedincem.

3. Na žalbu nije odgovoreno.

4. Žalba nije osnovana.

5. Iz spisa predmeta proizlazi da je predlagateljica osiguranja mldb. N.
M. G. podnijela prijedlog za osiguranje nenovčane tražbine
određivanjem privremene mjere zabrane protivniku osiguranja objavljivanja svakog
podatka i informacije o predlagateljici osiguranja, uključujući njezine osobne podatke,
dob, spol, mjesto rođenja i stanovanja, škole te podataka o sudskim i drugim
postupcima koji su u tijeku ili su prethodno vođeni, sve do pravomoćnog okončanja
parničnog postupka kojeg će, radi opravdanja te privremene mjere, mldb.
predlagateljica osiguranja pokrenuti.

6. Polazeći od odredbe čl. 346. st. 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12, 93/14 i 73/17 - dalje: OZ) prema kojoj se radi osiguranja nenovčane tražbine

3 Poslovni broj 19 Gž Ovr-131/2021-2

može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim
postojanje svoje tražbine, zatim i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja
spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine, osobito time što bi promijenio
postojeće stanje stvari (toč. I.) ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se
spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti. Obje ove pretpostavke
moraju biti kumulativno ispunjene, jer u protivnom, nisu ispunjeni uvjeti za
određivanje privremene mjere iz čl. 346. st. 1. OZ.

7. Prema odredbi čl. 341. st. 2. OZ u prijedlogu za određivanje privremene
mjere predlagatelj osiguranja mora istaći zahtjev u kojem će točno označiti tražbinu
čije osiguranje traži, odrediti kakvu mjeru traži i vrijeme njezina trajanja, time da je u
prijedlogu dužan navesti činjenice na kojima temelji zahtjev za određivanje
privremene mjere, te predložiti dokaze kojima se ti navodi potkrjepljuju.

8. Prema sadržaju konkretnog prijedloga radi osiguranja može se zaključiti da
predlagateljica osiguranja predlaže određivanje konkretne privremene mjere kojom bi
se zabranilo protivniku osiguranja objava svakog osobnog podatka o predlagateljici
osiguranja, podataka o sudskim i drugim postupcima koji su u vezi s njom, uključujući
objavu isprava iz sudskih i drugih postupaka, kako u tiskanom izdanju tjednika
V. v., tako i na internetskom portalu te na društvenim mrežama, koja
mjera se predlaže do pravomoćnog okončanja parničnog postupka kojeg će, kako bi
opravdala izricanje ove privremene mjere, pokrenuti predlagateljica osiguranja.

9. Osnovna je dužnost predlagatelja osiguranja da u prijedlogu, kako je to
izričito navedeno u odredbi čl. 341. st. 2. OZ, istakne zahtjev u kojem će točno
označiti tražbinu čije osiguranje traži, a koju tražbinu ima prema protivniku
osiguranja.

10. Iako prijedlog predlagateljice osiguranja sadrži opširno obrazloženje, iz
cijelog sadržaja prijedloga nije vidljivo o kakvoj se nenovčanoj tražbini radi, a koju je
predlagateljica osiguranja ovlaštena osigurati predloženom privremenom mjerom.

11. Naime, iz prijedloga predlagateljice osiguranja nije razvidno kakvu tražbinu
uopće ima prema protivniku osiguranja, radi li se o novčanoj ili nenovčanoj tražbini
(tražbini koja se može sastojati od davanja, činjenja, nečinjenja ili trpljenja), niti je
učinjeno vjerojatnim postojanje opasnosti da će, bez određivanja predložene
privremene mjere protivnik osiguranja spriječiti ili znatno otežati ispunjenje tražbine.
Pri tome je za istaći da predlagateljica osiguranja nije ovlaštena zahtijevati osiguranje
tražbine koja će eventualno nastati u budućnosti, bez obzira na postojanje
eventualnih okolnosti koje ukazuju da bi tražbina predlagatelja osiguranja u
budućnosti mogla nastati, niti se može zahtijevati osiguranje nenovčane tražbine koja
ne postoji, već postoje samo okolnosti koje upućuju na to da bi tražbina mogla nastati
u budućnosti.

12. U situaciji kada predlagateljica osiguranja u svom prijedlogu za osiguranje
nije točno označila tražbinu koju ima prema protivniku osiguranja i čije osiguranje
traži, prvostupanjski je sud, po ocjeni ovog suda drugog stupnja pobijanim rješenjem

4 Poslovni broj 19 Gž Ovr-131/2021-2

pravilno primijenio materijalno pravo iz čl. 346. st. 1. OZ kada je prijedlog
predlagateljice osiguranja mldb. N. M. G. odbio kao neosnovan.

13. Na osnovi iznesenog valjalo je po čl. 380. toč. 2. ZPP odbiti žalbu predlagateljice osiguranja i potvrditi pobijano rješenje suda prvog stupnja.

Zadar, 8. travnja 2021.

Sutkinja

Blanka Pervan, v.r.

Broj zapisa: eb2f9-9d8c6

Kontrolni broj: 0108a-6f9ef-6f4ba

Ovaj dokument je u digitalnom obliku elektronički potpisan sljedećim certifikatom:
CN=BLANKA PERVAN, L=ZADAR, O=ŽUPANIJSKI SUD, C=HR

Vjerodostojnost dokumenta možete provjeriti na sljedećoj web adresi: https://usluge.pravosudje.hr/provjera-vjerodostojnosti-dokumenta/

unosom gore navedenog broja zapisa i kontrolnog broja dokumenta.

Provjeru možete napraviti i skeniranjem QR koda. Sustav će u oba slučaja prikazati
izvornik ovog dokumenta.

Ukoliko je ovaj dokument identičan prikazanom izvorniku u digitalnom obliku, Županijski sud u Zadru potvrđuje vjerodostojnost dokumenta.