- 1 -              Rev 2237/2017-2

 

 

 

 

 

Broj: Rev 2237/2017-2

 

 

 

R E P U B L I K A   H R V A T S K A

R J E Š E N J E

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske, u vijeću sastavljenom od sudaca Mirjane Magud predsjednice vijeća, Goranke Barać-Ručević članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Ljiljane Hrastinski Jurčec članice vijeća i mr. sc. Dražena Jakovine člana vijeća, u ovršnom predmetu ovrhovoditeljice M. V. iz C., Z., OIB: ..., zastupane po punomoćnicima I. Š. i B. V., odvjetnicima u Z., protiv I-ovršenika A. I. iz P., OIB: ..., II-ovršenika M. I. iz P., OIB: ... i III-ovršenika N. I. iz P., OIB: ..., radi ovrhe iseljenjem i predajom u posjed, odlučujući o reviziji ovrhovoditeljice protiv rješenja Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ovr-473/17-2 od 13. srpnja 2017., kojim je preinačeno rješenje o ovrsi Općinskog suda u Zadru broj Ovr-2218/16 od 16. veljače 2017., na sjednici održanoj 7. travnja 2021.,

 

r i j e š i o   j e:

 

Ukida se rješenje Županijskog suda u Osijeku broj Gž Ovr-473/17-2 od 13. srpnja 2017. te se predmet vraća na ponovno odlučivanje drugostupanjskom sudu.

 

O troškovima revizijskog postupka odlučiti će se u konačnoj odluci.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskim rješenjem odlučeno je:

 

„I. Odbacuje se prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu od 19. prosinca 2016. godine u odnosu na ovršenike ad. 2. i ad. 3.

 

II. Temeljem ovosudne pravomoćne i ovršne presude, Stalna služba Biograd na Moru pod poslovnim brojem P-247/91 od dana 22. prosinca 2016. godine određuje se ovrha udaljenjem ovršenika A. I. sa nekretnina u k.o. P. označenih kao čest. zem. 638/2 i 462/2, a u k.o. V. kao čest. zem. 431/1, 637/24 i predajom istih od osoba i stvari ovrhovoditeljici M. V..

 

III. Pokretnine koje se zateknu na nekretninama u k.o. P. označenim kao čest. zem. 638/2 i 462/2, a u k.o. V. kao čest. zem. 431/1, 637/24 predati će se ovršenicima, a ako oni nisu prisutni stvari će se predati drugoj osobi na čuvanje ili ovrhovoditeljici na trošak ovršenika.

 

IV. Protiv osoba koje ometaju provedbu ovrhe sud će, ako to bude potrebno izreći kaznu ili odrediti pritvor.“

 

2. Drugostupanjskim rješenjem prihvaćena je žalba prvoovršenika te je odbijen kao neosnovan ovršni prijedlog u odnosu na njega.

 

3. Protiv drugostupanjskog rješenja ovrhovoditeljica je podnijela reviziju na temelju odredbe čl. 382. st. 2. i st. 3. Zakona o parničnom postupku Republike Hrvatske („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11 - dalje: ZPP), u vezi čl. 12. st. 1. Ovršnog zakona („Narodne novine“, broj 112/12, 25/13, 93/14, 55/16 - dalje: OZ) radi pitanja koja smatra važnima za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni. Predlaže da se revizija prihvati, pobijano rješenje preinači ili ukine, u skladu s revizijskim navodima.

 

4. Na reviziju nije odgovoreno.

 

5. Revizija ovrhovoditeljice je osnovana.

 

6.1. Odredbom čl. 12. st. 1. OZ propisano je da se u ovršnom postupku i postupku osiguranja revizija može izjaviti samo ako odluka donesena u drugom stupnju ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, u skladu s pravilima parničnog postupka.

 

6.2. Prema odredbi čl. 382. st. 2. ZPP, u slučajevima u kojima se ne može podnijeti revizija iz čl. 382. st. 1. ZPP, stranke mogu podnijeti reviziju protiv drugostupanjske presude ako odluka u sporu ovisi o rješenju nekog materijalnopravnog ili postupovnopravnog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, kako se to primjerice navodi u toč. 1. do 3. čl. 382. st. 2. ZPP.

 

6.3. Prema odredbi čl. 382. st. 3. ZPP u reviziji iz čl. 382. st. 2. ZPP stranka treba određeno naznačiti pravno pitanje zbog kojeg je revizija podnesena, treba određeno navesti propise i druge važeće izvore prava koji se na pitanje odnose te treba izložiti razloge zbog kojih smatra da je postavljeno pitanje važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.

 

6.4. U slučaju da je u reviziji izostao bilo koji od navedenih elemenata, nema pretpostavki za meritorno razmatranje takve revizije.

 

7. U povodu revizije iz čl. 382. st. 2. ZPP revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u dijelu u kojem se pobija revizijom i samo zbog pitanja važnog za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni (čl. 392.a st. 2. ZPP).

 

8. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je prihvatio žalbu prvoovršenika i u odnosu na njega odbio ovršni prijedlog, obrazlažući da ovršna isprava nije podobna za ovrhu, jer da je u ovršnoj ispravi (pravomoćnoj i ovršnoj presudi Općinskog suda u Biogradu na moru broj P-247/91 od 22. prosinca 2016.) naloženo svim ovršenicima da predaju u posjed nekretnine u k. o. P., kč. br. 638/2 i 462/2, a u k. o. V. kč.br. 431/1 i 637/24 prednici ovrhovoditeljice F. I. iz P., koja je predmetne nekretnine darovala tužiteljici, bez da je u istoj ovršnoj ispravi naznačen točan naziv i površina predmetnih nekretnina. Ujedno, drugostupanjski sud navodi da je iz informacijskog sustava za zemljišne knjige i katastar vidljivo da su upisani vlasnici nekretnina druge osobe, a ne ovrhovoditeljica ili eventualno ovršenici, kao i da površine navedene u darovnom ugovoru ne odgovaraju upisanim površinama u zemljišnim knjigama. Stoga, kako ovrhovoditelj nije priložio dokaze iz kojih bi bilo vidljivo da je prvoovršenik dužan upravo te nekretnine ili dio nekretnine odgovarajućeg naziva i kvadrature predati u posjed ovrhovoditelju, drugostupanjski je sud prijedlog ovrhovoditeljice u odnosu na prvoovršenika ocijenio neosnovanim u cijelosti, na temelju odredbe čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. OZ.

 

9.1. Ovrhovoditeljica u reviziji postavlja sljedeća pitanja:

 

- Da li ovršni sud, odnosno da li se u okviru ovršnog postupka, ima pravo zadirati u pitanje prava vlasništva koje je, kao takvo, riješeno u parničnom postupku koji je prethodio tom ovršnom postupku?

 

- Da li se ovršni postupak radi predaje u posjed nekretnine može pokrenuti samo u slučaju riješenog zemljišnoknjižnog prava, kako to pogrešno i pravno neprihvatljivo misli Županijski sud u Osijeku ili je to moguće na temelju pravomoćne presude koja je donesena u postupku u kojem se pravom na posjed, svakako jačim pravom i pravom vlasništva bavio taj sud?

 

- Da li županijski sud ima ovlasti sam, a sve polazeći od odredbi Zakona o parničnom postupku, koji se supsidijarno primjenjuje i u ovršnom postupku, pribavljati određene dokaze, odnosno odluku donositi na temelju dokaza koji se ne nalaze u spisu i pri tomu se pozivati na te dokaze?

 

9.2. Kao razlog važnosti ovrhovoditeljica ukazuje na različitu praksu drugostupanjskih sudova - rješenje Županijskog suda u Rijeci broj Gž Ovr-626/17 od 17. srpnja 2017.

 

10. Odlučujući o dopuštenosti izvanredne revizije vijeće revizijskog suda je ocijenilo da je drugo revizijsko pitanje ovrhovoditeljice, koje je suštinski prošireno prvim pravnim pitanjem, važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, dok treće postavljeno pitanje nije važno za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni u smislu čl. 382. st. 2 i 3. ZPP, jer je odgovor na navedeno pitanje sadržan u odredbama čl. 7. st. 3. ZPP koja odredba je jasna i nije ju potrebno posebno tumačiti.

 

11.1. Naime, predmet ispražnjenja i predaje u posjed su nekretnine koje nisu opisane svim podacima iz zemljišne knjige, međutim, označene su u skladu s odredbom čl. 2. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 114/01, 100/04, 107/07, 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 - dalje: ZZK) brojem i nazivom katastarske općine te su u samom ovršnom prijedlogu opisane kao i u ovršnoj ispravi. Imajući u vidu da su tijekom parničnog postupka iz kojega potječe ovršna isprava predmetne nekretnine identificirane i da među strankama nije bilo spora o tome o kojim se nekretninama radi (tj. radi li se o nekretninama opisanima upravo u tužbenom zahtjevu koji je kao takav prihvaćen), u takvim okolnostima ocjena nepodobnosti takve isprave za ovrhu, dakle samo iz razloga izostavljenih naziva i površina nekretnina u ovršnoj ispravi (i kasnije u ovršnom prijedlogu) te zbog neupisanih ovršenika ili ovrhovoditeljice kao zemljišnoknjižnih vlasnika u zemljišnim knjigama, predstavlja pretjerani formalizam u ovršnom postupku radi predaje i ispražnjenja nekretnine, koji ovrhovoditeljici može negirati samu bit zajamčenog prava na pristup sudu, dovodeći u pitanje pravnu sigurnost i efikasno provođenja izvršenja sudskih presuda.

 

11.2. Napominje se da se u konkretnom slučaju ne radi o ovrsi na nekretnini, u smislu čl. 81. st. 1. OZ (kada je potrebno da je nekretnina opisana točno po pravilima zemljišnoknjižnog prava), već se u ovom konkretnom slučaju radi o ovrsi predajom i ispražnjenjem nekretnine, u kojem slučaju je dovoljno da su nekretnine opisane na način da se na terenu mogu identificirati, tim više što identifikacija predmeta spora među strankama tijekom parničnog postupka i nije bila sporna.

 

12. Stoga proizlazi da je drugostupanjski sud pogrešno primijenio odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP u vezi čl. 21. st. 1. OZ kada je ukinuo rješenje o ovrsi i odbio prijedlog za ovrhu, s obrazloženjem da ovršna isprava nije podobna za ovrhu iz gore opisanih razloga.

 

13. Na temelju odredbe čl. 394. st. 4. ZPP, u vezi čl. 21. st. 1. OZ, a kako ne postoje uvjeti za preinaku drugostupanjskog rješenja, pobijanu je drugostupanjsku odluku valjalo ukinuti i predmet u odnosu na prvoovršenika vratiti drugostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje, kako bi isti sud ocijenio sve ostale žalbene navode prvoovršenika, a uzimajući u obzir izraženo shvaćanje ovoga suda u vezi podobnosti ovršne isprave za ovrhu u ovom konkretnom postupku.

 

14. Odluka o troškovima postupka u povodu pravnog lijeka ostavljena je za konačnu odluku (čl. 166. st. 3. ZPP).

 

Zagreb, 7. travnja 2021.

 

 

Predsjednica vijeća:

Mirjana Magud, v.r.